Visinska bolest
Seminarski rad
Ishrana karatista u pripremnom periodu
0
Seminarski rad
Visinska bolest
Predmet:
Ishrana sportista
Mentor: Student:
Doc. Dr med. Sc. Tatjana Popović – Ilić Milošević Lazar 7097
Leposavić, Maj 2016.
Seminarski rad
Ishrana karatista u pripremnom periodu
1
SADRŽAJ:
1. UVOD………………………………………………………………………………………………..2
2. PREDMET I PROBLEM RADA…………………………………………………………………..4
3. METOD RADA……………………………………………………………………………………...5
3.1.
Ugljeni
hidrati………………………………………………………………………………….5
3.1.1. Unos ugljenih hidrata pre treninga………………………………………………...5
3.1.2. Unos ugljenih hidrata tokom celodnevne telesne aktivnosti…………………….6
3.1.3. Unos ugljenih hidrata tokom treninga……………………………………………..7
3.1.4. Unos ugljenih hidrata nakon treninga……………………………………………..7
3.2.
Proteini………………………………………………………………………………………
….7
3.3.
Masti…………………………………………………………………………………………
…..8
3.4.
Vitamini i
minerali……………………………………………………………………………..9
3.5.
Voda i
hidratacija…………………………………………………………………………….10
3.6.
Obrok pre
treninga….………………………………………………………………………..11
3.6.1. Obrok tokom pauze između treninga………………………………...……………12
4. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………………13
5. LITERATURA……………………………………………………………………………………...14

Seminarski rad
Ishrana karatista u pripremnom periodu
3
2.EPIDEMIOLOGIJA
Ne postoje pouzdani podaci o tome koliko osoba oboleva od visinske bolesti, zato što
veliki broj ljudi koji boravi na ekstremnim visinama potiče iz zemalja u kojima ne postoji
razvijena medicinska služba, pa se uglavnom u brojnim studijama koriste samo podaci iz visoko
razvijenih zemalja na zapadu. Simptomi akutne visinske bolesti su često zajednički sa
simptomima drugih poremećaja izazvanih visinom, što može otežati diferencijalnu dijagnozu i
epidemiološko praćenje ove bolesti. U Himalajima često boravi velika grupa hodočasnika iz
siromašnijih delova Nepala i Indije koji su zbog nedovoljne zdravstvene prosvećenosti, često
žrtve akutne visinske bolesti i njenih komplikacija (edema mozga i pluća), čiji broj nije poznat.
Studije o visinskoj bolesti pokazuju da je njena pojava znatno češća na velikim visinama
(iznad 3.500 metara), mada postoje dokumentovani slučajevi akutnog visinskog edema mozga i
na visinama do 2.100 metara. Prevalenca akutne visinske bolesti procenjuje se između 43% i
63% u Himalajima, između 9% i 69% u Alpima.Godine 1993. Honigman (engl. Honigman)
objavljije podatke o učestalosti velike visine u Koloradu kod stanovništva i turista. Incidenca u
njegovim istraživanjima je od 22% između 1.850 i 2.750 metara i 42% iznad 3.000 metara.
Visinska bolest se najčešće javlja kod osoba koje nisu imale dovoljno vremena da se
prilagode novoj visini ili je uspon obavljen tokom relativno kratkog vremena.Putnici koji lete na
destinacijama koje su na velikoj nadmorskoj visini, kao što su Lasa, Tibet (3.810 metara) ili La
Paza, Boliviji (4.000 metara, 25-35% slučajeva ispoljava simptome visinske bolesti. Kod onih
koji sleću na visinu iznad 4.000 metara, 25-50% slučajeva ispoljava simptome visinske bolesti.
Procenjuje se da je kod osoba koje sleću vazduhoplovom iznad 4.000 metara incidenca akutnog
visinskog edema mozga je oko 1%, a kod osoba sa simptomima visisnske bolesti 1-3%.
Ljudi koji dugotrajno ili stalno žive na velikim nadmorskim visinama retko oboljevaju od
akutne visinske bolesti. Postoje i neka istraživanja koja pojavu akutne visinske bolesti (i njenih
komplikacija) objašnjavaju genetičkim promena koje se mogu videte kod stanovnika koji žive na
velikim visinama, među kojima ima pojedinaca koji ne poseduju otpornost na akutni visinski
edem mozga, i u skladu sa prirodnom selekcijom, često završavaju svoj život, smrtnim ishodom.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti