Vizualizacija – pitanja i odgovori
1. Objasniti razliku između klasične i nove definicije vizualizacije.
„Vizualizirati“- oblikovati mentalnu viziju, predodžbu, ili sliku (nečega što nije vidljivo ili
nazočno vidu, neke apstrakcije); učiniti vidljivom umu ili mašti (The Oxford English
Dictionary, 1989) -
klasična definicija vizualizacije
(formiranje mentalnih vizualnih
predodžbi, radnja ili proces interperetacije pomoću vizualnih pojmova ili postavljanja u
vizualni oblik).
Nova definicija vizualizacije
obuhvaća alat ili metodu za interpretaciju
podataka
predodžbe pohranjene u računalu i alata za stvaranje predodžbi iz složenih
višedimenzijskih cjelina podataka.
2. Što je znanstvena vizualizacija?
Znanstvena vizualizacija (Scientific Visualization
, skraćeno SciVis) je grafički prikaz
podataka kao načina unaprijeđenja razumjevanja i uvida u podatke. Koji puta se naziva i
„vizualna analiza podataka“. Znanstvena vizualizacija uključuje korisničko sučelje, prikaz
podataka i algoritme obrade, vizualne prikaze i druge osjetilne prikaze (zvukom ili
dodirom).
3. Što nije znanstvena vizualizacija?
Važno je razlikovati znanstvenu vizualizaciju i grafiku prikaza. Grafika prikaza se
prvenstveno bavi s komunikacijom informacijama i rezultata na način da su lako razumljivi.
U znanstvenoj vizuali
zaciji teži se razumijevanju podataka. Međutim, često su te dvije
djelatnosti isprepletene.
4. Što obuhvaća vizualizacija podataka?
Znanstvena vizualizacija: -
brojčani podaci iz znanosti, inženjerstva, medicine.
Vizualizacija informacija: -
brojčani i nebrojčani podaci.
5. Navedi nekoliko područja primjene vizualizacije.
Inženjerstvo
(npr. analiza metodom konačnih i rubnih elemenata);
Računalska dinamika
fluida; Geofizika
(npr. vizualizacija oluje);
Biokemija
(npr. vizualizacija DNA molekula);
Fizika
(npr. vizualizacija Big Bang-a);
Medicina
(npr. vizualizacija anatomije );
Meteorologija
(npr. dnevna televizijska meteorološka prognoza);
Hidrologija
;
Proizvodnja i
istraživanje plina i nafte; Sociologija i politika
(npr. raspored glasovanja);
Matematika
(npr.
vizualizacija poveznica);
Informacijska tehnologija
(npr. vizualizacija web-a).
6. Navedi nekoliko ciljeva vizualizacije.
Fokusiranje korisnika na određenu interesnu domenu dok se izvodi značenje iz vizualne
predodžbe, se zove cilj (zadatak) vizualizacije.; I vizualizacija i dostupni alati moraju
odgovarati korisnikovom zadatku; Mogući su sljedeći ciljevi znanstvene vizualizacije:
istraživanje/iskorištavanje podataka i informacija; poboljšanje razumijevanja koncepata i
procesa;
dobivanje novih (neočekivanih, dubokih) uvida; učiniti nevidljivo vidljivim; efektni
prikaz važnih značajki; kontrola kakvoće simulacija, mjerenje; povećanje znanstvene
produktivnosti.
7. Nabroji vizualne atribute.
Vizualni atributi:
-
izabrani način prezentacije, npr. boja, orijentacija; - dobar izbor
vizualnih atributa je najvažnije pitanje za proces vizualizacije.
Boja
je moždana
interpretacija osjetila očnog živca na različite duljine svjetlosti.;
Tekstura
se djelotvorno
koristi za nazivne podatke (Nominal Data
). Treba pažljivo postupati s preklapanjem
tekstura. Uporaba teksture može povećati neke druge utiske npr. gustoću. Poželjno je uz
teksturu koristiti natpise.;
Orijentacija
-
Poznavanje oblika često se povezuje s
orijentacijom (npr. poželjna simetrija oko vertikalne osi). Koriste se različite orijentacije da
se osigura točan pogled objekta.; Atributi dubine (Depth Attributes) se na razne načine
koriste za povećati percepciju 3D struktura: smanjenje svjetline dovodi do povećanja
dubine; prozirnost/providnost za razlikovanje straga/sprijeda; promjena svjetline
(sjenčanje) za simulaciju ploha.; Kretanje - Za percepciju kretanja potrebno je obnavljati
slike (Frames) najmanje 10 slika/sekundi. Primjeri su animacija, promjena svjetla i tame
dvije i
li više predodžbi da se oslikaju sličnosti/različitosti.
8. Navedi raspon valnih duljina vidljive svjetlosti.
Svjetlost je raspon valova elektromagnetske energije od sunca i drugih izvora svjetlosti koji
kreiraju energiju valne duljine vidljive ljudskom oku.
Svaka od tih valnih duljina od približno
400 nm do 700 nm, je povezana
s određenim odgovorom bojom. Boje idu od ljubičaste,
plave, zelene, žute, narančaste pa sve do crvene.
9. Navedi najčešće korištene modele boje.
1.
CIE model boje (CIE Colour Model)
2.
RGB model boje (RGB Colour Model)
3.
CMY model boje (CMY Colour Model)
4.
HSV model boje
10. Skiciraj jediničnu kocku RGB modela boje.
11. Skiciraj CMY model boje.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti