Vatrogasna škola
Završni rad
Za zvanje: vatrogasni tehničar
Tema:
Vježba gašenja požara korištenjem vode i pjene za gašenje
Polaznik:
Toni Gamulin
Mentor:
Zoran Radunić dipl. ing.
Školska godina 2017/2018
U Splitu, svibanj 2018.
Sadržaj:
1. Uvod.........................................................................................3
2. Gašenje i karakteristike vode i pjene
kao sredstva za gašenje...................................................4,5,6,7
3. Vježba gašenja....................................8,9,10,11,12,13,14,15,16
4. Zaključak..................................................................................17
5. Literatura.................................................................................18
2. Gašenje i karakteristike vode i pjene kao sredstva za gašenje
Proces gorenja se prekida ako se izostavi jedan ili više uvjeta potrebnih za gorenje, a to su
toplina, goriva tvar, kisik i lančane reakcije. Postoji četiri metode gašenja požara a to su
oduzimanje gorive tvari (izolacija), ugušivanje, hlađenje i inhibicija tj zaustavljanje lančanih
reakcija gorenja.
Što se tiče sredstava za gašenje ona se dijele na vodena i nevodena.
Vodena su voda i vodena para, voda s dodacima za gašenje požara klase A (retardanti i
supresanti) i pjena. Bezvodna su prah, ugljikov dioksid i ostali inertni plinovi i njihove smjese,
halogenizirani ugljikovodici te ostala pomoćna i priručna sredstva (prekrivači, pijesak i
slično). Budući da je tema rada voda i pjena obrađivat ćemo taj dio vodenih sredstava za
gašenje.
Voda
hladi gorivu tvar te tim procesom se pretvara u vodenu paru (zbog visoke temperature)
te ugušuje požar. Radi svojstva vode da provodi električnu energiju potrebno je isključiti
izvor napajanja zbog opasnosti od strujnog udara. Uglavnom se koristi za gašenje požara
klase A. Kako je voda najrasprostranjenija tvar u prirodi, ne čudi njena svekolika uporaba
vode kao sredstva za gašenje. Ledište vode je na 0 ali najgušća je pri temperaturi od 4 i
̊
̊
takva osobina se zove anomalija vode. Za vatrogasnu tehniku je to bitno jer zimi pri jakoj
hladnoći održava se u jezerima, rijekama, ribnjacima na nekoj dubini ispod ledenog pokrivača
nalazi se voda za nadopunu i gašenje.
Voda za gašenje padom na zgarište zagrijava se do temperature vrelišta, te počinje isparavati
i takve temperature vezuje na sebe 9,7kcal/mol ili 539 kcal/kg. Na temperaturi od 10 vezuje
̊
količinu od 630 kcal. Prilikom isparavanja dolazi do širenja volumena pa tako jedna litra vode
kao para zauzima volumenski prostor od 1700 litara vode pod atmosferskim tlakom.
Prilikom gašenja s vodom možemo koristiti puni mlaz, raspršeni mlaz, vodenu prašinu ili
maglu. Ovisno o intenzitetu požara, sastavu gorive tvari i udaljenosti izabire se vrsta mlaza.
Efektivnost gašenja požara ovisi o veličini kapljica, količini utroška vode u jedinici vremena,
utjecaju dodataka u vodi i o prirodi gorivih tvar u požaru.
Veliki utjecaj pri ocjeni efektivnosti vode ima povećanje uzimanja topline iz požara. To se
postiže usitnjavanjem kapljica vode. Razlikujemo 3 vrste disperzije i to veliku disperziju
(prosječna veličina u dijametru od 10 do 100 mikrona ili mikrometara), srednju disperziju
(100-1000) i grubu disperziju (1000-6000). Ispitivanjima efikasnosti došlo se do zaključka da
disperzija sa promjerom kapljica od 0,35 mm ili 3500 mikrona ima najbolji efekt.
Zapaljive tekućine koje imaju vrelište do 80 ne mogu se gasiti vodom iz razloga se lako
̊
zagriju i efekt hlađenja nije dostatan da se postigne gašenje.
4
Za gašenje zapaljivih tekućina najveća efektivnost postiže se raspršenosti kapljica vode s
promjerom od 4 do 6 mm pri intenzitetu aplikacije vode 20 do 40 litara/minuti po metru
kvadratnom. Postoji formula za izračun potrebnog vremena gašenja, te je na osnovu toga
vidljivo da je brzina gašenja manja ako je viša temperatura paljenja tvari te ako su raspršene
čestice manje. Vrijeme gašenja je kraće ako se u požar implementira veća količina vode.
Na slici je prikazano gašenje požara vodom – raspršeni mlaz. Prilikom korištenja raspršenog
mlaza moramo voditi računa o udaljenosti izvora topline jer ima kratak domet, ali
istovremeno nas djelomično štiti od isijavanja topline i prekriva veliku površinu.
Na ovoj slici je prikazano gašenje požara punim mlazom. Velika udaljenost ali je potrebno
pogoditi izvor topline radi male površine zahvaćanja mlaza.
5
