SEMINARSKI RAD

Tema: Dužničke i vlasničke hartije od vrednosti

MENTOR

STUDENT

2

SADRŽAJ:

UVOD..............................................................................................................................................3

1. HARTIJE OD VREDNOSTI.......................................................................................................4

1.1. Oblik i elementi hartija od vrednosti............................................................................5

1.2. Izdavaoci hartija od vrednosti.......................................................................................6

1.3. Vrste hartija od vrednosti..............................................................................................6

2. DUŽNIČKE HARTIJE OD VREDNOSTI.................................................................................8

2.1. Obveznica.....................................................................................................................8

2.1.1. Vrste obveznica............................................................................................10

2.2. Menica.........................................................................................................................12

2.3. Državni, blagajnički i komercijalni zapis...................................................................13

2.4. Sertifikat o depozitu....................................................................................................14

3. VLASNIČKE HARTIJE OD VREDNOSTI.............................................................................16

3.1. Akcije..........................................................................................................................16

3.1.1. Obične akcije...............................................................................................17

3.1.2. Preferencijalne (prioritetne) akcije..............................................................17

4. PRAVA I OGRANIČENJA PRAVA IZ HARTIJA OD VREDNOSTI...................................18

5. TRGOVINA I GAŠENJE PRAVA IZ HARTIJA OD VREDNOSTI.......................................19

ZAKLJUČAK................................................................................................................................21

LITERATURA..............................................................................................................................22

background image

4

1. HARTIJE OD VREDNOSTI

Hartija od vrednosti je pismena isprava koja u sebi sadrži imovinsko pravo - kojom se 

izdavalac obavezuje da ispuni upisanu obavezu prema njenom zakonitom imaocu. 

Svaka hartija od vrednosti mora da poseduje određena svojstva odnosno mora da ispuni tri 
uslova: 

1. da je u pisanoj formi 

2. da je u toj ispravi sadržano neko građansko (najčešće imovinsko) pravo 

3. da je postojanje i ostvarenje imovinskog prava povezano sa postojanjem hartija od vrednosti. 

Kao ključni momenti identifikacije hartija od vrednosti ističu se:

1

1. formalnost pravnog posla; 

2. inkorporisanje odgovarajućeg imovinskog prava; 

3. jedinstvo inkorporisanog imovinskog prava i same hartije.  

Hartije od vrednosti smatraju se formalnim pravnim poslom za koji je neophodno postojanje 
pismene isprave. Ova karakteristika hartija od vrednosti stoji u suprotnosti sa karakteristikama 
neformalnosti poslova u vezi sa robnim prometom. Kao posledica tretmana hartija od vrednosti 
kao formalnog posla,  nacionalno zakonodavstvo propisuje opšte obavezujuće odredbe koje treba 
da   sadrži   hartija   od   vrednosti.   Uobičajeno   je   da   zakon   opštije   važnosti   propiše   obavezne 
elemente   hartija   od   vrednosti   i   da   prepusti   posebnim   zakonima   propisivanje   dopunskih 
elemenata.

Načelo inkorporacije označava vezanost prava iz hartija od vrednosti sa sadržinom prava na koje 
se poziva hartija od vrednosti. Hartija od vrednosti je pismena isprava koja predstavlja naslov 
prava na odgovarajuće imovinsko pravo na koje ta isprava upućuje. Pravo iz hartije se dokazuje 
posedovanjem same hartije, pa se, sem u posebnim slučajevima,   ne može drugačije dokazati. 
Vrednost same hartije beznačajna je bez vrednosti pravnog sadržaja na koji se odnosi. Drugim 
rečima,  vrednost hartije od vrednosti je vezana za vrednost tog sadržaja,  pa otuda i konstatacija 
da   se   vrednost   hartije   od   vrednosti   izjednačuje   sa   vrednošću   onog   na   šta   se   pravo   odnosi. 
Uobičajena   je   konstatacija   da   je   vrednost   hartije   od   vrednosti   faktički   vrednost   hartije   od 
vrednosti.

1

 

Lukić, R., Hartije od vrednosti - metodoloski aspekti, Beograd 1995

5

Pravo   na   hartiju   je   stvarno   pravo   na   stvari.   Njen   vlasnik   (holder)   ima   pravo   držanja, 
raspolaganja,   pravo   kupovanja   i   prodaje,   pravo   zalaganja,   pravo   da   je   pokloni.   Pravo   nad 
hartijom uslov je ostvarivanja prava sadržanih u hartiji, jer je to pravo ono radi kojeg je hartija 
izdata. Bez prezentacije hartije od vrednosti ne može se dokazivati pravo iz hartije,   odnosno 
nema osnova da se od dužnika traži isplata ili druga činidba koja je definisana karakterom hartije 
od vrednosti ukoliko se ona ne može prezentirati. Posedovanjem hartije od vrednosti holder 
ostvaruje pravo na potraživanje koje je naznačeno u hartiji.   

Jedinstvo prava na hartije i prava iz hartija od vrednosti,  odnosno njihova neodvojivost jedno je 
od osnovnih pravila koje karakteriše hartije od vrednosti. Ko poseduje hartije od vrednosti,  taj 
poseduje i jedno i drugo pravo. Prenos hartija od vrednosti znači prenos oba prava. Subjekt koji 
prenese hartiju od vrednosti drugom subjektu prenosi i hartiju i imovinsko pravo, odnosno pravo 
potraživanja. Subjekt na koga je hartija prenesena postaje vlasnik same hartije i imovinskog 
prava na koje se ona odnosi.

1.1. Oblik i elementi hartija od vrednosti

Hartije od vrednosti naročito sadrže:

2

1) oznaku vrste hartije od vrednosti;

2) oznaku klase, odnosno serije hartije od vrednosti ako je izdavalac izdao više klasa, odnosno 
serija hartija od vrednosti iste vrste;

3) naziv, sedište i matični broj izdavaoca hartija od vrednosti;

4) naziv, sedište i matični broj pravnog lica, odnosno ime, prezime, adresu i jedinstveni matični 
broj fizičkog lica na čije ime glasi hartija od vrednosti;

5) nominalnu vrednost celokupne emisije hartija od vrednosti;

6) nominalnu vrednost hartija od vrednosti, odnosno knjigovodstvenu vrednost ako se akcije 
izdaju bez nominalne vrednosti;

7) opis prava i obaveza koje hartija od vrednosti sadrži i način njihovog ostvarenja;

8) datum izdavanja, odnosno upisa hartije od vrednosti u Centralni registar.

2

 Zakon o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata („Službeni glasnik RS“, br. 47/06)

background image

7

kao i hartija na ime, s tom razlikom što je kod njenog izdavanja ugrađena dodatna klauzula "ili 
po naredbi". Na ovaj način izdavalac hartije se obavezuje da će svoju obavezu plaćanja izvršiti 
licu na koje svoja prava iz hartije ono prenese.

Hartija od vrednosti na donosioca je pismena isprava koja, pored drugih bitnih karakteristika i 
sastojaka, sadrži u sebi označenje da se radi o hartiji na donosioca. Ova hartija se odlikuje 
velikom sposobnošću cirkulacije. Hartija od vrednosti prema prirodi prava, sadržanog u hartiji 
(inkorporiranog), može biti: 

-

Stvarno-pravana hartija od vrednosti - ona sadrži određeno stvarno pravo na pokretnim ili 
nepokretnim stvarima (pravo svojine ili založno pravo, takav je na primer, konosman, 
koji se izdaje kod pomorskog prevoza robe; prenosom konosmana prenosi se i pravo 
svojine na robi koja je u njemu opisana i koja se nalazi na brodu, bez potrebe da seizvrši i 
predaja same robe).

-

Obligaciona hartija od vrednosti - ona inkorporira određenu obligaciju čiji je sadržaj neko 
potraživanje, najčešće izraženo u izvesnoj svoti novca. U obligacione hartije od vrednosti 
spadaju: ček, menica, obveznica, blagajnički zapis i drugo.

Hartija   sa   pravom   učešća   sadrži   pravo   članstva   njenog   vlasnika   u   nekom   pravnom   licu. 
Najtipičniji primer za ovu hartiju od vrednosti je akcija ili deonica. Hartije s pravom učešća (npr. 
akcije koje izdaju akcionarska društva) sadrže određena članska prava imaoca (da učestvuju u 
radu organa društva), koja su po svom karakteru lična i prava učešća u dobiti društva (pravo na 
dividendu), koje je imovinske prirode. 

2. Hartija od vrednosti prema karakteru potraživanja moze biti: 

Novčane hartija od vrednosti - koja moze biti emitovana kao pojedinačna menica ili ček ili 
emitovana   u   seriji   kao   sto   su   akcije,   obveznice,   sertifikati   o   depozitu,   finansijski   derivati, 
blagajnički, komercijalni i državni zapisi.

Robne hartije od vrednosti u koje spadaju skladišnica, tovarni list i teretnica odnosno konosman.

3. Hartija od vrednosti prema roku dospelosti moze biti:

Kratkoročna hartija od vrednosti - kod nje je rok dospelosti kraci od jedne godine.

Dugoročna hartija od vrednosti kod koje je rok dospelosti duzi od jedne godine

4. Hartije od vrednosti prema svojoj vezi sa osnovnim poslom povodom kojeg su izdate mogu 
biti: 

Kauzalne, kod kojih se vidi veza sa osnovnim poslom, vidi se povodom kojeg  posla su izdate 
(npr. konosman, štedna knjižica, obveznice narodnih zajmova).

Apstraktne su one hartije iz kojih se ne vidi povodom kojeg posla su izdate (npr. menica).

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti