VREDNOVANJE RADNIH UČINAKA I SISTEM NAGRADJIVANJA 

Seminarski rad

Sadržaj

Uvod………………………..……………………………………………………3

Predmet rada…………………………………………………………………….4

Cilj rada………………………………………………………………………….4

Hipoteze istraživanja………………………………………………….………4-5

Metodologija…………………………………………………………………….5

Pitanja za obradu………………………………………………………………...5 

1. Ciljevi praćenja i  vrednovanje rada zaposlenih……………..……………..5-7

2. Proces ocenjivanja radne uspešnosti…………...…...………….………….7-

10

3. Plate i nagrade………………………………………..…………….....…10-12

4. Motivacija zaposlenih………………………………...………………….12-15

5. Zaključak……………………………………………..……………………..16

Literatura……………………………………………………………………….17

 

2

Uvod

Na poslovanje preduzeća utiču uslovi i okruženje u kojima se preduzeće nalazi, zatim resursi 

kao i elementi i sastavni delovi poslovanja kojima preduzeće raspolaže.

Centralni faktor poslovanja preduzeća su ljudi koji poseduju stvaralačku sposobnost, dakle 

radnu snagu. Ljudski rad predstavlja proces svrsishodnog trošenja čovekovih fizičkih i umnih 

sposobnost.

Ocenjivanje   perfomansi   zaposlenih   je   proces   organizovanog   i   kontinuiranog   praćenja, 

vrednovanja , usmeravanja i prilagodjavanja rezultata rada i radnog ponašanja zaposlenih radi 

ostvarivanja organizacionih ciljeva. Zbog toga je potrebno koristiti se odredjenim metodama, 

kriterijumima   i   sistemima   procene.Radi   se   o   struktuiranom   i   formalizovanom   procesu 

merenja,   ocenjivanja   i   usmeravanja   uspeha   i   radnog   ponašanja   zaposlenih.Ocenjivanje 

perfomansi odnosno radnog uspeha zaposlenih jeste trajan proces.

Proces   ocenjivanja   perfomansi   zaposlenih   jeste   jedan   od   vrlo   značajnih   preduslova 

organizacione uspesnosti.Njihovim praćenjem, vrednovanjem i usmeravanjem ostvaruju se 

dva veoma važna cilja: povećava se motivacija za rad i stvaraju se uslovi za projektovanje 

kvalitetnog plana razvoja zaposlenih.

Praćenjem i ocenjivanjem radne uspesnosti, zaposlenom postaje jasno kakvi su mu rezultati 

rada  i   šta   se   od   njega  očekuje.Osim   toga,   time  se  obezbedjuje   i   povratna  informacija  o 

radnom ponašanju zaposlenih i kao takva ima poseban značaj, jer se na osnovu nje donose 

mnoge odluke, koje utiču na nagradjivanja, obrazovanja i napedovanja.

background image

4

Hipoteze istraživanja

 Hipoteze na kojima se zasnivaju istraživanja su sledeće:

Merenje radnih učinaka je bitan elemenat, jer precizno pokazuju veštine i sposobnosti 

radnika koje su u neskladu, ali se za njih može razviti program poboljšanja.

Znanje i veštine su vitalan deo, bez kojeg organizacija ne može da ostvari svoju 

konurentsku poziciju na tržištu.

Najveći potencijal za napredak organizacije predstavlja razvoj zaposlenih u njoj.

Metoda   povratnih   informacija   o   radnom   učinku   od   360   stepeni   je   jedan   od 

najpouzdanijih metoda, jer dojam koji radnik dobija o svojoj proceni ima snažan 

uticaj na njegovo samopostovanje, što je vrlo bitno za naredni radni učinak.

Metodologija

Kako   naučno   istraživanje   predstvavlja   kompleksan   proces,   koji   podrazumeva   ozbiljan 

pristup, korišćene su različite metode kako bi bili zadovoljeni osnovni metodološki zahtevi-

objektivnost, pouzdanost, opštost i sistematičnost. 

Pitanja za obradu

Rad   dobija   pravu   vrednost   tek   kada   čovek   u   njega   unosi   sve   najbolje   i   najvrednije   što 

poseduje u sebi, što je moguće ako u radu pronalazi zadovoljenje svoje nagonske potrebe, da 

kroz korisnu aktivnost izrazi sebe.

Upravljanje radnom efektivnošću zaposlenih obuhvata odredjivanje radnih ciljeva koje treba 

ostvariti,   obuku   zaposlenih,   vrednovanje   učinaka   i   nagradjivanje   prema   ostvarenim 

rezultatima.

U ovom radu  raspravljaće se o pitanjima;

Zašto organizacije procenjuju radni učinak zaposlenih?

Kako ga procenjuju?

Kako menadzeri mogu premostiti problem loše procene?

1. Ciljevi praćenja i  vrednovanje rada zaposlenih

5

Osnovni cilj praćenja i ocenjivanja perfomansi zaposlenih, odnosno njihove radne uspesnosti, 

jeste podizanje opšte organizacione sposobnosti i ostvarivanje strategijskih ciljeva.Procena 

radne uspešnosti služi da bi se donele kvalitetne odluke u oblasti nagradjivanja i motivisanja 

zaposlenih.Na   osnovu   nje   se   utvrdjuju   varijabilni   deo   zarade,   odnosno   plate   i   različiti 

posticajni   oblici   nagradjivanja.Velikim   delom,   na   nju   se   oslanja   i   sistem   napredovanja 

zaposlenih.

Da bi se kvalitetno izvršilo procenjivanje učinaka zaposlenih neophodno je prethodno utvrditi 

ciljeve i dužnosti zaposlenih, kao i da tome prethode definisana pravila koja omogućuju 

nepristrasno ocenjivanje učinka zaposlenih.

Svaki menadzer treba da proceni rezultate izvršilaca, koji su pod njegovom kontrolom, ali 

mora imati objektivne i konkretne standarde rada i merila rezultata rada.

Za svako radno mesto mora da postoji opis radnog mesta koji pored tehnickih uslova rada 

sadrži i normative rada, kao i ostale uslove rada (radno vreme, bezbednost na radu i dr.). 

Radno mesto treba da definise konkretne ciljeve.Ciljevi moraju da budu merljivi (npr.kolika 

je dnevna ili nedeljna proizvodna norma-broj jedinica proizvoda), a da bi bili i ostvarivi, 

mora postojati i definisan sistem motivacije zaposlenih za postizanje vrhunskuh rezultata

Bez dobre procene radne uspešnosti zaposlenih nemoguće je planirati razvoj individualne 

karijere.Na osnovu takve procene projektuju se kratkoročni i dugoročni planovi obrazovanja i 

stručnog usavršavanja zaposlenih.Takva procena važna je osnova za utvrdjivanje ispravnosti 

selekcije   odluka,   metoda   i   tehnika.Procenjivanje   ima   važnu   strategijsku   dimenziju   jer   su 

strategije i ciljevi organizacije preduslovi za utvrdjivanje kriterijuma i standard uspešnosti.

Prednosti   dobro   koncipiranog   sistema   praćenja   i   procenjivanja   radne   uspešnosti   su 

brojne.Menadzeri posebno izdvajaju sledeće:

lakse uključivanje pojedinaca u timove i timski rad,

objektivnije procenjivanje radne uspešnosti zaposlenih,

podsticanje razvoja individualne karijere,

veće povezivanje sistema nagradjivanja i radne uspešnosti.

Za razliku od menadzera, za zaposlne prednost sistema praćenja i procenjivanja su sledeće:

dobro razumevanje posla,

stvaranje preduslova za redovno raspravljanje o poslu i radnoj uspešnosti,

obezbedjivanje saglasnosti o potrebama razvoja,

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti