Vršnjačko nasilje

Vršnjačko nasilje kod djece osnovnoškolske dobi

Seminarski rad

SADRŽAJ

UVOD.......................................................................................................................3

1. Nasilje u osnovnim školama...........................................................................4

1.1.

Pojam vršnjačkog nasilja......................................................................4

1.2.

Oblici vršnjačkog nasilja među djecom................................................6

1.2.1   Fizičko nasilje.......................................................................................7
1.2.2   Verbalno nasilje....................................................................................8
1.2.3   Socijalno nasilje....................................................................................9

2. Faktori rizika za pojavu nasilništva............................................................. 10

2.1.

Obilježja nasilnika.............................................................................. 11

2.2.

Obilježja žrtve.....................................................................................14

2.3.

Neuključena djeca / posmatrači /........................................................16

ZAKLJUČAK........................................................................................................17

LITERATURA.......................................................................................................18

Vršnjačko nasilje kod djece osnovnoškolske dobi

Seminarski rad

VOD

Društveno prilagođavanje u životu pojedinca ovisi o socijalnom okruženju u
kojem dijete odrasta. Za djecu škola čini značajan dio socijalnog okruženja. Zbog toga, iskustva
djeteta u školi uveliko određuju njegovo kasnije prilagođavanje u životu i radu. Nasilje među
djecom u školi je vrlo važno socijalno pitanje, jer ima negativan utjecaj na veliki broj djece.
Nasilje ima teške posljedice za sve žrtve koje su mu izložene jer izravno narušava mentalno te
emocionalno zdravlje. Žrtve nasilja se često osjećaju bespomoćno, poniženo, posramljeno,
užasnuto, ljutito, a nisu rijetki slučajevi da u sebi nalaze krivnju zbog nasilja kojemu su bile
izložene.

Nasilničko ponašanje među djecom u osnovnim školama nije novija pojava, oduvijek je prisutno,
samo što se posljednjih nekoliko godina o tom problemu sve više raspravlja. Svjedoci smo
brojnim medijskim natpisima o izloženosti djece osnovnoškolske dobi jednom od oblika nasilja.
To je ujedno jedan razlog zašto su se škole uključile u različite preventivne programe i mjere
kako bi, ne samo potaknule javnost u borbi protiv nasilja, nego i spriječile da nasilje i dalje bude
prisutno u školama. Upravo iz tog razloga smatram da je nužno razmotriti pitanje strategija
suočavanja sa vršnjačkim nasiljem kod djece osnovnoškolske dobi. Nadam se da ću u skorijoj
budučnosti obaviti i istraživanje na temu Strategija suočavanja i time pokušati dati svoj doprinos
u borbi protiv nasilja među djecom.

U ovom seminarskom radu ću definirati šta podrazumijeva nasilje među djecom u školi, zatim
navesti faktore rizika za pojavu nasilnog ponašanja te konačno obilježja tipičnih nasilnika i
žrtava.

Prepoznavanjem, zaustavljanjem i sprečavanjem svih elemenata nasilja, pružamo djeci pomoć da
prevladaju posljedice nasilja, šaljemo im jasnu poruku da nam je njihova dobrobit važna i da
živimo u društvu koje ne toleriše nasilje ni u kojem obliku.

Vršnjačko nasilje kod djece osnovnoškolske dobi

Seminarski rad

Prema Olweusu (1998) meta nasilja može biti kako i sam pojedinac – žrtva, tako i više njih.
Olweus (1998) razlikuje bullying od jednokratnih dječijih svađa i incidenata jer to ponašanje
uključuje tri glavna elementa prikazana u Tabeli 1.

Tabela 1: Tri glavna elementa bullyinga ( Olweus, 1998 )

Tri elementa

Opis

Element 1

Agresivno ponašanje s namjerom da se nekome čini zlo

Element 2

Učestalo ponavljanje agresivnog ponašanja s namjerom da se nekome čini
zlo.

Element 3

Neravnopravan odnos snaga tako da se žrtva ne može obraniti
( najvažniji element prema Olweusu )

S druge strane vodeći australski stručnjak Ken Rigby definisao je bullying kao

“...

stvarno

povrijeđujuće ponašanje kojim se snažniji pojedinci ili skupine koriste protiv onih koji imaju
manje moći. Obično je to ponovljeno ponašanje, nepravedno i često počinitelji u njemu
pronalaze zadovoljstvo

“

(Radočaj, 2005, str.105).

Petar Stephenson i David Smith, psiholozi koji su proveli istraživanje u školama u Clevelandu,
definiraju vršnjačko nasilje kao

: „...

uzajamno djelovanje, interakciju u kojoj dominantni

pojedinac ili grupa uzrokuju patnju onima ili onome koji je manje dominantan. Dakle, napadač je
dominantan, najčešće fizički jači, svi ga poštuju i naučen je pobjeđivati, dok je žrtva slabija, a
time i bespomoćna da se sama obrani

“

(Zrilić, 2003, str.171).

Bitno je napomenuti da se u našem jeziku za bullying koriste brojni termini: nasilje među
djecom, zlostavljanje među djecom, viktimizacija, problem žrtva / zlostavljač, vršnjačko nasilje,
školsko nasilje i sl.

Vršnjačko nasilje kod djece osnovnoškolske dobi

Seminarski rad

1.2.

Oblici vršnjačkog nasilja među djecom

Postoji nekoliko različitih oblika vršnjačkog nasilja među djecom. Baldry (2003) smatra da se
nasilje ili zlostavljanje među djecom u školi se obzirom na oblik može podijeliti na direktno
nasilje i indirektno nasilje. O direktnom nasilju se govori kada je žrtva opetovano i trajno
napadnuta direktnim nanošenjem štete, npr. Fizičkim ozljrđivanjem, verbalnim vrijeđanjem,
krađom novca itd. O indirektnom nasilju se govori kada je žrtva opetovano i trajno napadana
neizravnim nanošenjem štete, kao npr. širenjem glasina i neistina o nekom djetetu njegovim
vršnjacima, nagovaranjem vršnjaka da se ne druže s nekim djetetom itd.

S druge strane, Olweus (1998) razlikuje izravno nasilništvo – s razmjerno otvorenim napadima
na žrtvu i neizravno nasilništvo u obliku društvene izolacije i namjernog isključivanja iz skupine.
Važno je obratiti pažnju i na taj drugi, manje vidljiv oblik nasilja.

Prema gore navedenom, možemo razlikovati dva osnovna oblika nasilja među vršnjacima i to:
fizičko ( udaranje ili bilo koje drugo fizičko ozljeđivanje) i verbalno ( koje se izražava riječima
kroz izrugivanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim nadimcima i sl.).

U novije vrijeme spominje se i psihičko ili emocionalno ( prijetnje, ucjene), socijalno
( odbacivanje, ignorisanje), seksualno ( uvredljivi komentari i neželjeni fizički kontakti),
ekonomsko ( krađa, iznuđivanje novca ili stvari), dok se za kulturno nasilništvo podrazumijeva
vrijeđanje na nacionalnoj, rasnoj ili religijskoj osnovi.

Uzimajući u obzir autore Baldry (2003) i Olweus (1998), a za potrebe ovog seminarskog rada,
oblike nasilja ćemo podijeliti u dvije kategorije:

Slika 1: Oblici nasilja



Fizički oblik

( udaranaje, guranje,
uništavanje stvari)



Verbalni oblik

( ismijavanje, vrijeđanje)



Nasilništvo kroz
odnose

/ socijalno nasilje

