Vrste bilansa
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA ČAČAK
SEMINARSKI RAD
Predmet: Revizija i finansijsko izveštavanje
VRSTE BILANSA
Mentor: Student:
2
SADRŽAJ

4
Bilans stanja i uspeha predstavljaju dva povezana ali po funkciji različita finansijska
izveštaja. Prvi pruža uvid u imovinsku situaciju i finansijski položaj preduzeća a drugi da
omogući uvid u to koliko je preduzeće sposobno da ostvari zaradu.
Preduzeća su u obavezi da na kraju svake poslovne godine, nakon knjiženja svih
poslovnih promena, svoje poslovne knjige zaključuju, u cilju utvrđivanja tačnog i konačnog
stanja, a koje za svrhu ima sastavljanje finansijskog izveštaja. Ovaj izveštaj sadrži podatke o
finansijskom položaju, uspešnosti i svim promenama koje se tiču finansijskog položaja
preduzeća.
2. VRSTE BILANSA
Bilansi se međusobno razlikuju po formi i sadržini, odnosno dele se u zavisnosti od
vremena kada se sastavljaju, cilja kada se sastavljaju i zakonske osnove na bazi koje se
sastavljaju. Bilans može biti sastavljen u odnsu na sledeće kriterijume:
prema vezi sa knjigovodstvenim računima – bilans stanja i bilans uspeha
prema svrsi iskazivanja bilansa – imovinski bilans, bilans utvrđivanja uspeha i bilans
kretanja
prema merodavnosti primene pravnih normi pri bilansiranju – poslovni bilans, poreski
bilans
prema području informisanja uz pomoć bilansa – interni bilans, eksterni bilans
prema podacima na osnovu kojih je određen – knjigovodstveni bilans, inventarni bilans,
planski bilans
prema dužini bilansnog perioda – početni bilans, međubilans, krajnji bilans
prema tehnici sastavljanja bilansa – bruto bilans, neto bilans
prema broju uključenih bilansa – individualni bilans, zbirni bilans, konsolidovani bilans
prema odnosu sredstava i obaveza – aktivni i pasivni bilans-prema odnosu prihoda i
rashoda – uspešan i neuspešan bilans-prema redovnosti sastavljanja bilansa – redovni,
specijalni.
Rodić, J., Teorija i analiza bilansa, Ekonomika Beograd, 1991.,
str. 52.
5
Osnovni bilansi koji se sastavljaju na osnovu knjgovodstvenih računa su bilans stanja i
bilans uspeha.
Bilans stanja i bilans uspeha su dvostrani, sintetički prikazi, izveštaji o poslovanju,
sastanovišta korišćenja, angažovanja i trošenja sredstava proizvodnje.
Finansijski izveštaji
moraju da sadrže sledeće podatke:
-
podatke o sredstvima preduzeća
-
podatke o obavezama preduzeća
-
podatke o kapitalu preduzeća
-
podatke o prihodima i rashodima
-
podatke o gotovinskim tokovima.
Opšta svrha bilansiranja jeste upoznavanje uspeha i strukture imovine i kapitala. Zbog
primene različitih formalnih i materijalnih pravila bilansiranja nastaju različite vrste bilansa koje
se razlikuju prema formi i sadržini. Najvažniji kriterijumi prema kojima se razvrstavaju bilansi
su: veza sa knjigovodstvenim računima i pravne norme koje čine osnovu bilansiranja.
Kompletan finansijski izveštaj sadrži:
-
bilans stanja
-
bilans uspeha
-
izveštaj o tokovima gotovine
-
izveštaj o promenama na kapitalu
-
napomene uz finansijske izveštaje
Bilansi se koriste kada treba izraziti stanje i rezultat preduzeća iskazuju preko novčanih
jedinica. Bilansi su namenjeni kako internim, tako i eksternim korisnicima. Interni korisnik je
sam menadžment preduzeća čiji je zadatak da preduzeće bude likvidno i da posluje rentabilno.
Proučavanjem bilansa stanja, uprava preduzeća donosi odluke o angažovanju sredstava,
mogućnosti zaduživanja itd.
Eksterni korisnici su:
-
potencijalni investitori i investitori koji na ovaj način mogu da npr procene da li
investirani kapital donosi dovoljno profita i da li kapital povući ili dodatno ulagati.
Jovanović, D., Vitorović, B, Analiza poslovanja preduzeća sa kontrolom i revizijom, Savremena Administracija,
Beograd, 989. str.11.
Rodić, J., Teorija i analiza bilansa, Ekonomika, Beograd, 1990., str. 49.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti