Vrste i moment sile
UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE
GRAFIČKO INŽINJERSTVO I DIZAJN
VRSTE SILE I MOMENT SILE
SEMINARSKI RAD IZ FIZIKE
Kandidat: Mentor:
Mak Bahtić prof. dr Hrustem Smailhodžić
Travnik, decembar 2017
SADRŽAJ
....................................................................................5
2.1.1 EINSTEINOVA TEORIJA GRAVITACIJE.................................................6
.........................................................................7
2.3 SLABA I JAKA NUKLEARNA SILA
..............................................................8
2.3.1 SLABA NUKLEARNA SILA.......................................................................8
2.3.2 JAKA NUKLEARNA SILA..........................................................................8
..................................................................................................14

2. VRSTE SILA
U pojedinim područjima primjene ponekad se koriste podjele sila na različite vrste koje često
nemaju "dubljeg" fizikalnog značenja, ali su prikladne u promatranom kontekstu. Većina naziva
za sile istaknutih masnim slovima u prethodnom tekstu spada u takve kontekstualne podjele.
Primjerice, razvrstavanje sila na aktivne i reaktivne ima smisla kada je sloboda gibanja tijela
ograničena vezama s nepomičnom okolinom (koja na "aktivne" sile uzvraća "silama reakcije"),
ali bi bila posve besmislena u kontekstu sudara dvaju slobodnih tijela (jer tu nema kriterija po
kojemu bi jedno tijelo bilo "aktivno" a drugo "reaktivno").
Na sličan način treba razumjeti i podjelu na tangencijalne sile i normalne sile. Ona nije
usmjerena na fizikalnu prirodu sila, nego na njihov učinak na gibanje. Pridjev "tangencijalna"
samo označava da pravac sile (ili njezine komponente) leži na tangenti na putanju, te zato sila
izaziva promjenu iznosa brzine. Pravac "normalne" sile okomit je na putanju (ili smjer mogućeg
gibanja), pa može utjecati samo na promjenu smjera brzine. Kod gibanja po kružnici, za
normalnu silu koristi se naziv centripetalna sila, zato što je usmjerena prema središtu kružnice.
Posebnu klasu, međutim, čine inercijalne sile. One ne postoje u referentim sustavima koji su
definirani prvim Newtonovim zakonom gibanja (ti se sustavi odlikuju svojstvom da u njima
zakoni mehanike imaju najjednostavniji oblik, a nazivaju se inercijalnim ili neubrzanim
sustavima). Zbog toga se inercijalne sile još nazivaju i lažnim silama ili pseudosilama. No, u
ubrzanim sustavima opažaju se te dodatne sile, koje zahvaćju tijelo slično kao i gravitacijska
sila (proporcionalno masi tijela): u vozilu koje koči inercijalna sila vuče tijelo naprijed, u
rotirajućem sustavu centrifugalna sila je inercijalna sila koja vuče tijelo dalje od osi rotacije itd.
Prema dosadašnjim opažanjima, sve "stvarne" sile (dakle, bez inercijalnih) mogu se u detaljnoj
fizikalnoj analizi reducirati na samo četiri vrste, koje se nazivaju fundamentalnim
interakcijama.
U Fundamentalne interakcije spadaju:
1. Gravitaciona sila,
2. Elektromagnetna sila,
3. Slaba nuklearna sila,
4. Jaka nuklearna sila
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti