UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE

GRAFIČKO INŽINJERSTVO I DIZAJN

VRSTE SILE I MOMENT SILE

SEMINARSKI RAD IZ FIZIKE

Kandidat:                                                                         Mentor:

      Mak Bahtić                                                prof. dr Hrustem Smailhodžić 

Travnik, decembar 2017

SADRŽAJ

1.

UVOD

...................................................................................................................3

2.

VRSTE SILA

.......................................................................................................4

2.1 GRAVITACIONA SILA

....................................................................................5

2.1.1 EINSTEINOVA TEORIJA GRAVITACIJE.................................................6

2.2 ELEKTROMAGNETNA SILA

.........................................................................7

2.3 SLABA I JAKA NUKLEARNA SILA

..............................................................8

2.3.1 SLABA NUKLEARNA SILA.......................................................................8

2.3.2 JAKA NUKLEARNA SILA..........................................................................8

2.4 SILA TRENJA

.................................................................................................... 9

2.4.1 TRENJE MIROVANJA...............................................................................10

2.4.2 TRENJE KLIZANJA................................................................................... 11

2.4.3 TRENJE KOTRLJANJA.............................................................................12

2.4.4 TRENJE U ATMOSFERI............................................................................12

3.

ZAKLJUČAK

................................................................................................... 13

4.

LITERATURA

..................................................................................................14

background image

2. VRSTE SILA

U pojedinim područjima primjene ponekad se koriste podjele sila na različite vrste koje često 
nemaju "dubljeg" fizikalnog značenja, ali su prikladne u promatranom kontekstu. Većina naziva 
za sile istaknutih masnim slovima u prethodnom tekstu spada u takve kontekstualne podjele. 
Primjerice, razvrstavanje sila na aktivne i reaktivne ima smisla kada je sloboda gibanja tijela 
ograničena vezama s nepomičnom okolinom (koja na "aktivne" sile uzvraća "silama reakcije"), 
ali bi bila posve besmislena u kontekstu sudara dvaju slobodnih tijela (jer tu nema kriterija po 
kojemu bi jedno tijelo bilo "aktivno" a drugo "reaktivno").

Na   sličan   način   treba   razumjeti   i   podjelu   na tangencijalne   sile i normalne   sile.   Ona   nije 
usmjerena na fizikalnu prirodu sila, nego na njihov učinak na gibanje. Pridjev "tangencijalna" 
samo označava da pravac sile (ili njezine komponente) leži na tangenti na putanju, te zato sila 
izaziva promjenu iznosa brzine. Pravac "normalne" sile okomit je na putanju (ili smjer mogućeg 
gibanja), pa može utjecati samo na promjenu smjera brzine. Kod gibanja po kružnici, za 
normalnu silu koristi se naziv centripetalna sila, zato što je usmjerena prema središtu kružnice.

Posebnu klasu, međutim, čine inercijalne sile. One ne postoje u referentim sustavima koji su 
definirani prvim Newtonovim zakonom gibanja (ti se sustavi odlikuju svojstvom da u njima 
zakoni   mehanike   imaju   najjednostavniji   oblik,   a   nazivaju   se   inercijalnim   ili   neubrzanim 
sustavima). Zbog toga se inercijalne sile još nazivaju i lažnim silama ili pseudosilama. No, u 
ubrzanim sustavima opažaju se te dodatne sile, koje zahvaćju tijelo slično kao i gravitacijska 
sila (proporcionalno masi tijela): u vozilu koje koči inercijalna sila vuče tijelo naprijed, u 
rotirajućem sustavu centrifugalna sila je inercijalna sila koja vuče tijelo dalje od osi rotacije itd.

Prema dosadašnjim opažanjima, sve "stvarne" sile (dakle, bez inercijalnih) mogu se u detaljnoj 
fizikalnoj   analizi   reducirati   na   samo   četiri   vrste,   koje   se   nazivaju   fundamentalnim 
interakcijama.

U Fundamentalne interakcije spadaju: 

1.  Gravitaciona sila,
2.  Elektromagnetna sila,
3.  Slaba nuklearna sila, 
4.  Jaka nuklearna sila

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti