    Logistika   kao   relativno   nova   naučna   disciplina   svojom   metodologijom   optimizacije   i
organizacije   racionalnog   kretanja   materijalnih   (tereta)   i   pratećih   tokova   (informacionih,
finansijskih  i  uslužnih)  omogućuje  povećanje  efikasnosti tih  tokova,  smanjene troškova,  veće
zadovoljenje korisnika i stvaranje dodatne vrijednosti kao osnove konkurentske prednosti. Cilj
ovog seminarskog rada je upoznati se sa osnovnim pojmovima koji se vežu za logističke centre,
osnovne usluge koje se vrše u logističkim centrima i njihovo organizovanje. Još od sedamdesetih
godina   prošlog   vijeka   ukazivano   je   na   višestruko   značenje   logističke   usluge   kao   aktivnosti
preduzeća vezane za isporuku proizvoda i opsluživanje klijenata. Na današnjem tržištu, koje je
karakteristično po konkurentnosti proizvoda, odgovarajuća logistička usluga može da obezbjedi
adekvatno tržišno učešće proizvoda i preduzeća odnosno zadržavanje postojećih i pridobijanje
novih kupaca.

Vrste usluga u okviru logističkih centara

3. Vrste usluga u okviru logističkih centara

U okviru logističkog centra mogu se efikasno i racionalno organizovati razne usluge iz sistema

logistike, koje mogu da doprinesu uspješnijem poslovanju organizatorima logističkih
centara i privredi. Zavisno od potreba preduzeća, gradova, opština, čitavih regiona,
moguće je, putem logističkih centara pored ostalih, organizovati logističke usluge ili grupe
usluga, kao što su:



transport s odvozom ili dovozom ili bez njih,



skladištenje,



pakovanje, priprema tovarnih transportnih jedinica,



utovar, istovar, pretovar,



špedicija,



dorada, prerada i obrada i sl. [1]

3.1. Transport

Transport robe predstavlja izuzetno važnu ali i vrlo rizičnu kariku logističkog lanca.

Najveći procenat oštećenja robe se događa za vrijeme transporta. Cilj transporta je da se roba
preveze od proizvođača do potrošača bez oštećenja, u dogovoreno vrijeme sa što manjom cijenom
koštanja samog prevoza. Zadatak u oblasti transporta se sastoji u racionalnom korišćenju
transportnih sredstava. U ovom smislu sama ambalaža treba da bude što manje težine, da bude
oblikovana i dimenzionisana na način koji će omogućiti racionalno korišćenje zapremine
transportnog sredstva.

Manipulacija predstavlja neizbježnu aktivnost u logističkom procesu, kojom se okončava stanje
mirovanja i otpočinje proces transporta robe i obrnuto. Da li će manipulacija uopšte biti moguća, a
naročito da li će biti racionalna zavisi od pakovanja robe. Putem odgovarajućeg pakovanja roba
mora da bude komponovana (ili dekomponovana) u takve jedinice, koje svojim dimenzijama i
svojim oblikom omogućuju manipulaciju, odnosno upotrebu pomoćnih tehničkih sredstava kao što
su palete i kontejneri. Ukoliko je predviđena ručna manipulacija robom, ambalaža mora biti
podešena za hvatanje rukom (npr. hvataljke ili rupe na kartonskim kutijama). Put proizvoda do
potrošača je dug i nije rijedak slučaj da proizvod na putu promijeni nekoliko transportnih
sredstava pa i skladišta.[7]

Vrste usluga u okviru logističkih centara

3.2. Skladištenje

Pravilno skladištenje robe je jedna od najvažnijih aktivnosti kojima se bave logističari, te im ti
poslovi najčešće oduzimaju najviše vremena i zadaju najviše problema. Takođe, troškovi
skladištenja su relativno veliki u odnosu na ukupne troškove preduzeća. Po definiciji skladište je
prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži s namjerom da poslije određenog
vremena roba bude uključena u dalji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.

Skladište može biti ograđeni ili neograđeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor koji se koristi
za čuvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda. U njemu se roba preuzima i otprema, te
čuva od raznih fizičkih, hemijskih i atmosferskih uticaja.

Prema načinu gradnje skladišta se dijele na otvorena (u njima se čuvaju materijali i robe koje su
neosjetljive   ili   vrlo   malo   na   hemijske   i   atmosferske   uticaje),   zatvorena   (roba   osjetljiva   na
vremenske uticaje), natkrivena (robe kojima je potrebno stalno provjetravanje). Postoji još podjela
robe   na   klasična   skladišta   (u   kojima   razlikujemo   niskomehanizovana   i   visokomehanizovana
skladišta, ovisno na koji se način rukuje predajom i otpremom robe – ručno ili mašinama poput
viljuškara   i   sl.).   Postoje   automatizovana   skladišta   i   specijalizirana   skladišta   (ili   namjenska
skladišta sa točno definisanom robom ili materijalom poput silosa, hladnjača, tankova i sl.).

Skladištenje robe je vrlo odgovoran zadatak jer nepravilnim skladištenjem se upropaštava roba,
povećavaju   se   troškovi   poslovanja,   mogući   su   problemi   sa   raznim   inspekcijama.   Za   vrijeme
uskladištenja može doći do različitih gubitaka. Uzroci gubitaka mogu biti u prirodi robe(lako
topljiva   roba,roba   koja   gubi   vlagu),   uslovima   uskladištenja,   nesavjesnom   ili   neispravnom
manipulisanju   robom   i   sl.   Ako   se   roba   pravilno   uskladišti,   čuva   se   od   nepovoljnih   uticaja,
gubitaka i kvarenja. Važan dio procesa skladištenja je i optimizacija skladištenja,odnosno svi oni
procesi koji su potrebni da bi se roba najekonomičnije preuzela u skladište,pravilno posložila u
skladištu i isporučila krajnjim korisniocima.[5]

Slika 1. Skladište robe