Zaboravljanje
Prijava dokumenta
Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.
1
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE
SARAJEVO
Belma Zukić
ZABORAVLJANJE
(seminarski rad)
Sarajevo, 2013. godina
2
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE
SARAJEVO
Belma Zukić
ZABORAVLJANJE
(seminarski rad)
Predmet: Psihologija
Mentor: Prof. dr. sc. Mujo Hasković
Student: Belma Zukić
Sarajevo, decembar 2013. godine

4
1. UVOD
U društvu je rašireno mišljenje da je proces zaboravljanja štetan proces te da ga treba
spriječiti. Ali unatoč tome što nas zaboravljanje „nervira“ uglavnom je ovakav stav
pogrešan. Kada ne bismo ništa zaboravljali, sva neugodna sjećanja, svi naši neuspjesi,
uopće, sve što bismo htjeli zaboraviti vrtilo bi nam se po glavi i dovodilo nas do ludila.
Na mnoga najzanimljivija pitanja psihologija nije dala odgovor a to su pitanja tipa: „Zašto
se ne mogu sjetiti njegovog imena, a rekao mi ga je prije par minuta?“, „Zašto neki ljudi
bolje pamte?“ i slično. Psihologijska istraživanja se većinom sprovode u strogo
kontroliranim uvjetima, u laboratorijama, bez kontakta sa prirodnim okruženjem i
prirodnim uvjetima. Stoga, javila se potreba da se proces zaboravljanja, ujedno i
pamćenja, počnu istraživati u prirodnim uvjetima čemu je najviše pridonijeo članak Ulrica
Neissera “Pamćenje: Što su važna pitanja?” (1978.). U ovom članku on smatra da su takva
istraživanja produktivnija od laboratorijskih. Laboratorijska i praktična istraživanja imaju
na neki način različite ciljeve proučavanja; laboratorijska traže opće zakonitosti, a
praktična se vezuju uz specifične zadatke i situacije.
Vremenom su mnoga istraživanja ostavila traga upravo na ovu oblast psihologije.
Razvojem eksperimantalne psihologije, prvenstveno kroz radove Ebbinghausa krajem 19.
vijeka, značili su i početak eksperimentalnog rada na području pamćenja kao složenog
procesa. Početkom šezdesetih godina ovog vijeka javlja se i shvaćanje o pamćenju kao
dijelu ukupnog procesa obrade informacija (tzv. “human information processing”), što
danas predstavlja dominantan pristup psihologije fenomenu pamćenja. Treba spomenuti
da je velik utjecaj na teorije o pamćenju imala matematička psihologija kao i teorija
detekcije signala.
Uzimajući u obzir sve činjenice dolazimo do zaključka da su fenomeni pamćenja i
zaboravljanja nerazdvojivi, jer nije moguće zaboravljanje informacija ukoliko one
prethodno nisu zapamćene.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti