1
Seminarski rad
Predmet: Hemija tla
Tema: Zagađenje zemljišta
Mostar, Decembar 2015.
2
1. Uvod
Pod zemljištem se podrazumijeva površinski sloj zemljine kore nastao od
matičnog supstrata iz litosfere pedogenetskim procesima djelovanjem klime,
vode i živih organizama. Zemljište se sastoji od mineralnih i organskih materija.
Smatra se da zemljište, zajedno sa vodom i vazduhom spada u obnovljive
prirodne resurse. Međutim, s obzirom na ograničenu ukupnu količinu i izuzetno
spor proces nastajanja, kao i neprekidno zagađivanje i neracionalno korištenje od
strane čovjeka, zemljište ipak treba smatrati ograničenim, odnosno uslovno
obnovljivim prirodnim bogatstvom. Ono je osnovni prirodni resurs i njegova
primarna funkcija je proizvodnja hrane i sirovina. Međutim, tlo služi i drugim
korisnicima izvan sfere poljoprivrede i šumarstva, kao što su: urbanizam,
industrija, saobraćajnice, razna odlagališta, vodne akumulacije i drugo. Brojnim
zahvatima čovjek stalno ugrožava i zagađuje taj sloj raznim otpadnim
materijalima i otrovnim supstancama kao što su hemijska sredstva, pesticidi,
vještačka gnojiva, nekontrolisano odlaganje komunalnog otpada, nekontrolisana
urbanizacija područja i dr. Ove vrste zagađenja uništavaju živi svijet rastresitog
sloja zemljišta, prekidaju biološke tokove, a posebno ugrožavaju one organizme
koji djeluju na organske materije i pretvaraju ih u mineralne supstance
neophodne za proces fotosinteze (bakterije, gljive, gliste i dr.). Nasuprot
dugotrajnom procesu nastanka, proces onečišdenja i oštedenja tla (posebno pod
uticajem čovjeka) neuporedivo je brži. Proces gubljenja zemljišta teče sporo, a
posljedice se najčešde manifestuju poslije niza godina, kada više i nema uslova za
revitalizaciju ovakvih površina. Čovjek svojim aktivnostima neprekidno smanjuje
ukupnu površinu zemljišta. Ovo se naročito odnosi na poljoprivredno zemljište
koje postaje sve ugroženije. Osnovne čovjekove aktivnosti koje najviše
degradiraju tlo odnose se prvenstveno na širenje gradova, izgradnju industrijskih
kompleksa i saobradajnica, kao i deponovanje otpadnog materijala. Velike
površine zemljišta izložene su intenzivnom procesu erozije. Oštedenje zemljišta
možemo podijeliti u nekoliko vrsta: - Degradacija zemljišta - nastaje unošenjem
otrovnih supstanci prilikom gnojenja i zaštite biljaka, te uslijed poremećaja
strukture zemljišta i erozije, - Destrukcija je teže oštećenje zemljišta, koje nastaje
pod uticajem otpadnih voda i čvrstog otpada, - Totalno oštećenje zemljišta može
biti privremeno i trajno. Isto tako, posljednjih godina društvena zajednica
pokazuje sve više interesa za očuvanje poljoprivrednih površina kako bi se
povedala proizvodnja hrane koja u današnje vrijeme predstavlja jedan od
najznačajnijih faktora stabilnosti i razvoja svake zemlje. Pitanja upravljanja
zemljištem i njegovom zaštitom poklanja se velika pažnja u Europi. Pravni je
temelj uspostavljen u velikom broju
država
članica Europske unije, a zajednička
4
formiranje tla su : ozelenjavanje i sječa šuma, navodnjavanje i isušivanje
zemljišta kao i izgradnja hidrocentrala i vještačkih jezera.
-Klima
Najvažniji parametri klime koji utiču na formiranje zemljišta su
temperatura i vodeni talozi jer od njih zavisi vlažnost zemljišta, brzina
raspadanja organskih materija i brzina mineralizacije humusa.
-Vegetacija
U toku raspadanja biljaka i organskih materija dolazi do stvaranja
humusa. Od vrste biljaka koje se nalaze na određenom zemljištu zavisi
količina i karakter organskih ostataka koji služe kao polazna materija za
nastajanje humusa i akumulaciju elemenata potrebnih za ishranu biljaka u
gornjim slojevima zemljišta.
-Flora i fauna u zemljištu
Mikroorganizmi imaju najvažniju ulogu u stvaranju humusa. Živi
organizmi u zemljištu razlažu otpadne materije i ostavljaju iza sebe kanale.
Prisustvo ovih kanala u zemljištu povećava njegovu poroznost zemljišta
kao i količinu prisutnog vazduha i vode i na taj način mijenjaju fizičke
osobine zemljišta.
-Reljef
Svojim karakterom vodenog režima i veličinom insolacije reljef može
značajno da utiče na formiranje zemljišta. Formiranje zemljišta je
dugotrajan proces te se može smatrati da je ono neobnovljiv resurs jer je
za stvaranje sloja debljine 2,5 cm potrebno oko 500 godina.
5
Slika 1: Čisto zemljište
3.Zagađivanje i degradacija zemljišta
Zemljište se danas sve više zagađuje jer se zbog naglog rasta populacije
i ubrzanog ekonomskog razvoja sve intenzivnije iskorištava i to za
proizvodnju hrane i kao izvor osnovnih sirovina. Istovremeno se na
zemljište odlaže veliki dio otpadnih materija koje nastaju u mnogobrojnim
ljudskim aktivnostima. Sve ovo utiče na normalno funkcionisanje
zemljišta te dolazi do njegovog zagađenja i različitih oblika oštećenja.
Zagađivanjem zemljišta može da dođe do njegove degradacije, destrukcije
ili pak do privremenog ili trajnog potpunog isključenja zemljišta iz
funkcije.
Zagađivanje zemljišta predstavlja unošenje bilo kakvih materija
koje mijenjaju funkciju i osobine zemljišta.Zagađenje ( kontaminacija ,
gradacija) zemljišta je promjena njegovih prirodnih osobina u hemijskom,
radiološkom, i biološkom smislu, a koje dovode do smanjenja njegove
plodnosti i sposobnosti za normalno odvijanje procesa razlaganja i ima
velike posljedice na ukupan ekosistem.Zagađivanje tla predstavlja
dospjevanje u zemlju različitih hemijskih materijala, toksikanata, otpada iz
industrijske i poljoprivredne proizvodnje, komunalnih i drugih djelatnosti,
u količinama koje premašuju njihove uobičajene sadržaje, neophodne za
