Zakon o privrednim drustvima RS
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
ZAKON
O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 127 od 31. decembra 2008, 58/09, 100/11)
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se osnivanje privrednih društava, upravljanje društvima, prava i obaveze osnivača, ortaka, članova i
akcionara, povezivanje i reorganizacija (statusne promjene i promjene pravne forme privrednih društava) i likvidacija privrednih
društava.
Pojam i pravne forme privrednih društava
Član 2.
(1) Privredno društvo je pravno lice koje osnivaju pravna i / ili fizička lica radi obavljanja djelatnosti u cilju sticanja dobiti.
(2) Pravne forme privrednih društava u smislu ovog zakona su ortačko društvo, komanditno društvo, društvo sa ograničenom
odgovornošću i akcionarsko društvo (otvoreno i zatvoreno).
(3) Pored pravnih formi privrednih društava iz stava 2. ovog člana, posebnim zakonom mogu se odrediti i druge pravne
forme društava.
Pojam poslovne jedinice (ogranka)
Član 3.
(1) Poslovna jedinica (ogranak) privrednog društva je izdvojeni organizacioni dio privrednog društva posredstvom koga
društvo obavlja djelatnost u skladu sa zakonom.
(2) Poslovna jedinica nema
svojstvo pravnog lica, a u pravnom prometu istupa u ime i za račun privrednog društva.
(3) Za obaveze prema trećim licima koje nastanu u poslovanju njegove poslovne jedinice privredno društvo odgovara
neograničeno.
Osnivanje i registracija poslovne jedinice
Član 3a.
(1) Poslovna jedinica osniva se odlukom koju donosi skupština društva, odnosno ortaci ili komplementari, ako osnivačkim
aktom, odnosno statutom društva nije drugačije određeno.
(2) Odluka iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:
a) poslovno ime društva, naziv i adresu poslovne jedinice,
b) djelatnosti poslovne jedinice,
v) lično ime zastupnika poslovne jedinice i obim ovlašćenja zastupnika, ako je zastupnik poslovne jedinice različit od
zastupnika društva.
(3) Poslovna jedinica registruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Upotreba poslovnog imena i drugih podataka
Član 3b.
(1) U pravnom
prometu poslovna jedinica nastupa pod poslovnim imenom društva, uz označenje:
a) da je riječ o poslovnoj jedinici i
b) naziva i adrese poslovne jedinice, ako se razlikuje od adrese sjedišta društva.
(2) Na upotrebu poslovnog imena i drugih podataka u dokumentima poslovne jedinice shodno se primjenjuju odredbe
Zakona kojim se uređuje upotreba poslovnog imena i drugih podataka u dokumentima društva.
Poslovna jedinica stranog privrednog društva
Član 3v.
(1) Poslovna jedinica stranog privrednog društva je njegov izdvojeni organizacioni dio posredstvom koga to društvo obavlja
djelatnost u Republici Srpskoj, u skladu sa zakonom.
(2) Odluka o osnivanju poslovne jedinice iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:
a) naziv i adresu poslovne jedinice,
b) djelatnosti poslovne jedinice,
v) lično ime zastupnika poslovne jedinice i obim ovlašćenja zastupnika,
g) nazi
v, pravnu formu i sjedište osnivača poslovne jedinice,
d) naziv i sjedište registra u kojem je osnivač poslovne jedinice registrovan,
đ) lično ime zastupnika osnivača poslovne jedinice i
e) podatak o registrovanom kapitalu osnivača, ako se prema pravu države u kojoj je registrovan osnivač takav podatak
registruje.
(3) Prilikom registracije poslovne jedinice iz stava 1. ovog člana registruju se podaci iz stava 2. ovog člana, kao i promjene
tih podataka.
Vrijeme trajanja privrednog društva
Član 4.
Privredno društvo osniva se na neodređeno vrijeme, ako u osnivačkom aktu nije određeno da društvo traje do određenog
vremena, nastupanja određenog događaja ili postizanja određenog cilja.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Djelatnost privrednog društva
Član 5.
(1) Privredno društvo može obavljati sve zakonom dozvoljene djelatnosti.
(2) Djelatnosti za koje je zakonom propisano da se mogu obavljati samo na osnovu saglasnosti, dozvole ili drugog akta
nadležnog organa, mogu se obavljati po dobijanju te dozvole, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa.
(3) Djelatnosti za koje je posebnim zakonom propisano da se obavljaju u određenoj pravnoj formi privrednog društva, ne
mogu se obav
ljati u drugoj pravnoj formi društva.
Uslovi za obavljanje djelatnosti
Član 6.
(1
) Privredno društvo može da obavlja djelatnost u prostoru koji ispunjava uslove u pogledu tehničke opremljenosti, zaštite
na radu i zaštite i unapređivanja životne sredine, kao i druge propisane uslove.
(2) Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog člana provjerava nadležni organ u postupku redovnog inspekcijskog nadzora.
(3) Privredno društvo može da počne da obavlja djelatnost koja obuhvata proizvodnju, promet, distribuciju, preradu i
uskladištenje materija opasnih i štetnih po zdravlje ljudi i životnu sredinu, ako nadležni organ rješenjem utvrdi ispunjenost uslova
iz stava 1. ovog člana.
2. Osnivanje
Osnivački akt i drugi akti
Član 7.
(1) Privredna društva osnivaju se osnivačkim aktom koji ima formu ugovora o osnivanju ako ga osniva više osnivača ili
odluke o osnivanju ako ga osniva jedan osnivač.
(2) Lica koja u smislu ovog
zakona osnivaju privredno društvo su osnivači društva. Svi osnivači privrednog društva potpisuju
osnivački akt.
(3) Osnivački akt privrednog društva notarski se obrađuje i ima sadržinu utvrđenu ovim zakonom za tu pravnu formu
privrednog društva.
(4) Izmjene i dopune osnivačkog akta ortačkog i komanditnog društva (društva lica) notarski se obrađuju, a društva sa
ograničenom odgovornošću i akcionarskog društva (društva kapitala) notarski se potvrđuju, ukoliko posebnim zakonom nije
drugačije uređeno.
(5) Pored osnivačkog akta, ortačko i komanditno društvo mogu imati i ugovor ortaka društva, društvo sa ograničenom
odgovornošću može imati i ugovor članova ili statut društva, a akcionarsko društvo i statut.
(6) Osnivači i lica koja u skladu sa ovim zakonom nakon osnivanja pristupe ortačkom društvu su ortaci, komanditnom društvu
-
ortaci, odnosno komplementari i komanditori, društvu sa ograničenom odgovornošću - članovi društva, a akcionarskom
društvu - akcionari.
3. Registracija i objavljivanje registracije
Sticanje svojstva pravnog lica
Član 8.
Privredno društvo stiče svojstvo pravnog lica trenutkom upisa u sudski registar na način propisan zakonom kojim se uređuje
registracija poslovnih subjekata (u daljem tekstu: registar).
Registracija i objavljivanje
Član 9.
Registracija podataka o privrednom društvu i objavljivanje registracije vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje
registracija poslovnih subjekata.
Dejstvo registracije i objavljivanja u odnosu na treća lica
Član 10.
(1) S
matra se da treća lica znaju za registrovane podatke o privrednom društvu nakon njihovog objavljivanja ili objavljivanja
izvoda iz tih podataka ili dokumenata na osnovu kojih je izvršena registracija sa upućivanjem na njih.
(2) Smatra se da treća lica znaju ili da prema okolnostima slučaja mogu znati za podatke i dokumenta iz stava 1. ovog člana
i prije objavljivanja, a nakon deponovanja u registar, ako privredno društvo to dokaže.
(3) Ako se objavljeni podaci razlikuju od registrovanih podataka,
za privredno društvo se kao tačan uzima podatak iz registra,
tako da ono u odnosima sa trećim licima ne može isticati podatke koji su objavljeni, ako su se treća lica pouzdala u podatke iz
registra.
Ništavost registracije osnivanja
Član 11.
(1) Registracija osnivanja privrednog društva ništava je u slučajevima propisanim ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje
registracija poslovnih subjekata.
(2) Registracija osnivanja i registracija drugih podataka privrednog društva ništava je ako:
a) je broj osnivača manji od broja utvrđenog ovim zakonom,
b) ne postoji pravna i poslov
na sposobnost svih osnivača,
v) osnivački akt nije sastavljen u propisanoj formi,
g) osnivački akt ne sadrži podatke o poslovnom imenu društva, vrijednosti i vrsti uloga svakog osnivača ili iznosa osnovnog
kapitala koji je propisan ovim zakonom i
li o djelatnosti društva,
d) minimalni iznos uloga nije uplaćen u skladu sa ovim zakonom i
đ) je djelatnost društva nezakonita ili suprotna javnom interesu.
(3) Ako je osnov ništavosti registracije privrednog društva moguće otkloniti, nadležni sud nakon pokretanja postupka za

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
registracija poslovnih subjekata.
Poslovno ime (firma)
Član 17.
(1) Poslovno ime je naziv pod kojim privredno društvo posluje.
(2) Poslovno ime privrednog društva ne može da bude zamjenljivo sa poslovnim imenom drugog privrednog društva, niti da
izaziva zabunu o privrednom društvu ili o njegovoj djelatnosti.
Obavezni sadržaj
Član 18.
(1) Poslovno ime ortačkog društva sadrži oznaku "ortačko društvo" ili skraćenicu "o.d." ili "od".
(2) Poslovno ime komanditnog društva sadrži oznaku "komanditno društvo" ili skraćenicu "k.d." ili "kd".
(3
) Poslovno ime društva s ograničenom odgovornošću sadrži oznaku "društvo s ograničenom odgovornošću" ili skraćenicu
"d.o.o." ili "doo".
(4) Poslovno ime akcionarskog društva sadrži oznaku "akcionarsko društvo" ili skraćenicu "a.d." ili "ad".
(5)
Poslovno ime privrednog društva u postupku likvidacije sadrži i oznaku "u likvidaciji" a u postupku stečaja "u stečaju".
Skraćeno ili modifikovano poslovno ime
Član 19.
Privredno društvo može u poslovanju, pored poslovnog imena da koristi i jedno ili više modifikovanih i/ili skraćenih poslovnih
imena, ako su ta imena navedena u osnivačkom aktu, pod istim uslovima i na način pod kojima se koristi poslovno ime.
Ograničenja korišćenja nacionalnih ili službenih imena i znakova
Član 20.
(1) Poslovno ime privrednog društva može da sadrži naziv Republike Srpske ili jedinice lokalne samouprave, kao i njihova
obilježja ili oznake koje ih podražavaju, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa.
(2) Poslovno ime privrednog društva može da sadrži ime ili simbole strane države ili međunarodne organizacije, u skladu sa
propisima te države, odnosno međunarodne organizacije.
(3) Poslovno ime ne može da sadrži ili da podražava službene znakove za kontrolu i garanciju kvaliteta.
Ograničenja korišćenja ličnih imena
Član 21.
(1) Poslovno ime privrednog društva može da sadrži ime ili dio imena fizičkog lica, uz njegovu saglasnost, a ako je to lice
umrlo, uz saglasnost svih nasljednika prvog nasljednog reda.
(2) Ako privredno društvo svojim poslovanjem ili na drugi način povređuje čast i ugled lica čije je ime uneseno u njegovo
poslovno ime, to lice, odnosno njegovi nasljednici ako je ono umrlo, ima pravo da traži brisanje njegovog imena iz poslovnog
imena društva.
Upotreba poslovnog imena i drugih podataka u dokumentima
Član 22.
(1) Poslovna pisma i drugi dokumenti privrednog društva, uključujući i one u elektronskoj formi, koji su upućeni trećim licima
sadrže sljedeće podatke: poslovno ime i pravnu formu društva; sjedište; registar u koji je registrovano i broj registracije društva;
poslovno ime i sjedište banke kod koje ima račun; broj računa, kao i poreski identifikacioni broj.
(2) Poslovna pisma i drugi dokumenti društva sa ograničenom odgovornošću, zatvorenog i otvorenog akcionarskog društva,
pored podataka iz stava 1. ovog člana, sadrže i podatke o osnovnom kapitalu društva sa naznakom koliko je od toga uplaćeni i
uneseni, a koliko upisani kapital.
(3) Poslovna pisma i druga dokumenta jednočlanog društva sa ograničenom odgovornošću i akcionarskog društva sadrže
naznaku da je riječ o jednočlanom društvu.
Jezik i pismo poslovnog imena
Član 23.
(1) Poslovno ime privrednog društva je na jednom od jezika i pisama koji su u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj.
(2) Poslovno ime privrednog društva može biti i na stranom jeziku, odnosno može da sadrži i pojedine strane riječi, ako one
čine ime, odnosno poslovno ime ortaka, člana ili akcionara ili njihov robni ili uslužni žig, odnosno ako su uobičajene u jeziku koji
je u službenoj upotrebi, odnosno ako su u pitanju riječi na takozvanom mrtvom jeziku.
Ograničenja prenosa poslovnog imena
Član 24.
(1) Poslovno ime privrednog društva može se prenijeti na drugo lice samo zajedno sa imovinom ili sa najmanje 30 %
knjigovodstvene vrijednosti imovine iskazane u posljednjem godišnjem bilansu stanja (imovina velike vrijednosti).
(2) Za prenos po
slovnog imena koje sadrži lično ime nekog lica potrebna je saglasnost tog lica, a ako je umrlo, saglasnost
njegovih nasljednika.
(3) Odluka o promjeni poslovnog imena donosi se na način određen osnivačkim aktom.
6. Zastupanje i zastupnici
Zastupnici
i njihova ovlašćenja
Član 25.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(1) Zastupnik privrednog društva dužan je prema privrednom društvu da poštuje sva ograničenja ovlašćenja na zastupanje
utvrđena osnivačkim aktom, ugovorom ortaka ili članova društva, statutom ili odlukom nadležnog organa društva.
(2) Zastupnik privrednog društva koji prekorači ograničenja ovlašćenja iz stava 1. ovog člana odgovoran je za štetu koja se
time prouzrokuje privrednom društvu ili trećem licu sa kojim je posao zaključen.
(3) Ograničenja ovlašćenja iz stava 1. ovog člana, objavljena ili neobjavljena, privredno društvo ne može isticati prema trećim
licima. Ograničenja ovlašćenja za zastupanje, koja se sastoje u zastupanju od dva ili više lica zajedno, može se isticati prema
trećim licima u skladu sa članom 10. ovog zakona.
(4) Pravni poslovi zastupnika privrednog društva izvan djelatnosti društva navedenih u osnivačkom aktu, obavezuju društvo,
osim ako ne dokaže da je treće lice znalo ili je prema okolnostima slučaja moglo znati da su ti poslovi izvan te djelatnosti, s tim
da objavljivanje samo po sebi nije dovoljan dokaz za to.
(5)
Objavljeni podaci u vezi sa licima koja su ovlašćena da zastupaju društvo, obavezuju društvo i kada postoje nepravilnosti
u njihovom izboru, a na to se mogu pozivati i treća lica ako društvo ne dokaže da su treća lica znala ili mogla znati za te
nepravilnosti.
Pojam prokure
Član 26.
(1) Prokura je zakonska forma ovlašćenja kojom privredno društvo ovlašćuje jedno ili više lica za zaključivanje pravnih
poslova i radnji u vezi sa djelatnošću društva.
(2) Ako u prokuri nije izričito navedeno da je data za poslovnu jedinicu smatra se da je prokura data za cijelo privredno
društvo.
(3) Prokura ne sadrži ovlašćenje za zaključivanje poslova koji se odnose na otuđenje i opterećenje nepokretnosti.
Ovlašćenja iz prokure ne mogu se ograničiti i prokura se ne može dati na određeno vrijeme niti se može vezati za određene
uslove.
(4) Og
raničenja ovlašćenja prokuriste nemaju dejstvo prema trećim licima.
Izdavanje i vrste
Član 27.
(1) Prokuru daje privredno društvo jednom licu ili većem broju lica kao pojedinačnu ili zajedničku.
(2) Ako je prokura data većem broju lica kao pojedinačna, svaki prokurista ima sva zastupnička ovlašćenja iz prokure u
skladu sa ovim zakonom.
(3) Ako je prokura data većem broju lica kao zajednička, pravni poslovi koje zaključuju ili radnje koje preduzimaju punovažni
su samo uz saglasnost svih tih lica, a izjave volje trećih lica i njihove pravne radnje koje se u tom slučaju učine prema jednom
prokuristi, smatra se da su učinjene svim prokuristima.
(4) Prokura se daje u pisanom obliku.
(5) Prokura se može dati samo fizičkom licu.
(6) Prokura je neprenosiva.
Potpisivanje
Član 28.
Prokurista potpisuje privredno društvo pod svojim punim imenom, sa jasnom naznakom svog svojstva koje proizlazi iz
prokure sa oznakom "pp".
Prestanak
Član 29.
(1) Prokuru privredno društvo može da opozove u svako doba.
(2) Privr
edno društvo ne može da se odrekne prava da opozove prokuru.
(3) Ako je prokura opozvana, prokurista može prema privrednom društvu ostvarivati prava koja proizlaze iz ugovora na kome
je izdavanje prokure zasnovano.
(4) Prokura ne prestaje po osno
vu smrti ili prestanka jedinog člana ili akcionara društva koje je dalo prokuru.
Registracija
Član 30.
(1) Zakonski zastupnik privrednog društva podnosi prijavu u sudski registar za upis izdavanja i opoziva prokure.
(2) Pri registraciji prokurista deponuje svoj potpis, sa oznakom koja označava njegovo svojstvo.
(3) Prokura koja nije upisana u sudski registar ne proizvodi pravno dejstvo.
7. Lica koja imaju dužnost prema društvu
Osnovna načela
Član 31.
(1) Dužnosti prema privrednom društvu u skladu sa ovim zakonom imaju:
a) ortaci ortačkog društva i komplementari komanditnog društva,
b) lica koja se u skladu sa ovim zakonom smatraju kontrolnim članovima društva sa ograničenom odgovornošću ili kontrolnim
akcionarima akcionarskog društva,
v) zastupnici društva,
g) članovi upravnog odbora, članovi izvršnog odbora, članovi odbora za reviziju i interni revizor društva sa ograničenom
odgovornošću i akcionarskog društva,
d) lica koja imaju ugovorna ovlašćenja da upravljaju poslovima privrednog društva i
đ) likvidacioni upravnik privrednog društva.
(2) Lica iz stava 1. ovog člana dužna su da rade u interesu privrednog društva.

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(3) Osnivačkim aktom privrednog društva može da se odredi da zabrana iz st. 1. i 2. ovog člana važi i nakon prestanka tih
svojstava, ali ne duže od dvije godine.
Posljedice povrede pravila sukoba interesa i zabrane konkurencije
Član 37.
(1) Povreda sukoba interesa i zabrane konkurencije daje privrednom društvu, pored prava na naknadu štete i pravo da se:
a) poslovi ko
je izvrši to lice za svoj račun priznaju kao poslovi izvršeni za račun privrednog društva,
b) privrednom društvu preda svaki novčani iznos koji je ostvaren od poslova koji su obavljeni za račun tog lica i
v) sva potraživanja koja proizlaze iz posla izvršenog za račun tog lica, ustupe privrednom društvu.
(2) Prava koje privredno društvo ima po osnovu povrede sukoba interesa i pravila konkurencije može ostvarivati privredno
društvo i ortak, član ili akcionar koji ima ili zastupa najmanje 5 % osnovnog kapitala društva, u roku od 60 dana od dana
saznanja za učinjenu povredu, odnosno tri godine od dana učinjene povrede.
Dužnost čuvanja poslovne tajne
Član 38.
(1) Poslovnom tajnom smatra se informacija o poslovanju određena osnivačkim aktom, aktom ili ugovorom ortaka ili
ugovorom članova društva, odnosno osnivačkim aktom ili statutom akcionarskog društva, za koju je očigledno da bi
prouzrokovala znatnu štetu privrednom društvu ako dođe u posjed trećeg lica.
(2) Informacije čije je objavljivanje obavezno u skladu sa zakonom ili koje su u vezi sa povredom zakona, dobre poslovne
prakse ili principa poslovnog morala, uključujući i informaciju za koju postoji osnovana sumnja na postojanje korupcije, ne može
se smatrati poslovnom tajnom privrednog društva i objavljivanje ove informacije je zakonito, ako ima za cilj da zaštiti javni
interes.
(3) Lica iz člana
. ovog zakona odgovorna su za štetu prouzrokovanu privrednom društvu ako u pogledu čuvanja poslovne
tajne, odnosno njenog saopštavanja nisu postupali u skladu sa zakonima i drugim propisima.
(4) Privredno društvo dužno je da pruži potpunu zaštitu licu koje postupajući savjesno u dobroj vjeri ukazuje nadležnim
organima na postojanje korupcije.
Promjena pravila dužnosti prema privrednom društvu
Član 39.
(1) Ortačko društvo, komanditno društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću ili zatvoreno akcionarsko društvo mogu
pored dužnosti prema privrednom društvu utvrđenih u čl. 32. i 34, kao i čl. 36. i 38. ovog zakona, utvrditi i druge dužnosti.
(2)
Privredno društvo iz stava 1. ovog člana, uključujući i otvoreno akcionarsko društvo može osnivačkim aktom ili ugovorom
ortaka ili ugovorom članova, odnosno osnivačkim aktom ili statutom akcionarskog društva utvrditi poslove, vrstu i način
obavljanja posl
ova, kao i mjesto obavljanja poslova koji ne predstavljaju zabranu konkurencije privrednom društvu.
8. Individualna i derivativna tužba
Individualna tužba ortaka, člana i akcionara
Član 40.
(1) Ortak, član ili akcionar privrednog društva ima pravo da podnese individualnu tužbu u svoje ime protiv bilo kog lica iz
člana
. stav 1. ovog zakona za naknadu štete koju mu to lice prouzrokuje povredom dužnosti utvrđenih u skladu sa ovim
zakonom.
(2) U slučaju ortačkog društva, dužnosti prema društvu su istovremeno i dužnosti prema ortacima društva, ako osnivačkim
aktom ili ugovorom ortaka društva nije drukčije određeno.
(3) Tužbu iz stava 1. ovog člana podnosi jedno lice u svoje ime ili za više lica koja djeluju zajedno u njihovo ime.
Derivativna tužba komanditora, člana i akcionara
Član 41.
(1) Komanditor komanditnog društva, član društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionar akcionarskog društva, imaju
pravo da podnesu tužbu u svoje ime a za račun društva protiv bilo kog lica iz člana
. stav 1. ovog zakona, radi naknade štete
prouzrokovane privrednom društvu od tih lica povredom dužnosti koje imaju prema društvu u skladu sa ovim zakonom (u daljem
tekstu: derivativna tužba).
(2) Derivativnu tužbu može da podnese samo komanditor, član ili akcionar ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
a) ako ima svojstvo komanditora, člana ili akcionara u vrijeme podnošenja tužbe ili ako to svojstvo stekne po osnovu
pribavljanja udjela ili akcija od lica koje je imalo to svo
jstvo u vrijeme podnošenja tužbe,
b) ako posjeduje udjele ili akcije u privrednom društvu koji predstavljaju najmanje 5 % osnovnog kapitala društva pri čemu se
njihovi udjeli ili akcije računaju zajedno i
v) ako je prije podnošenja tužbe pisanim putem zahtijevao od privrednog društva da podnese tužbu a taj zahtjev je odbijen,
odnosno po tom zahtjevu nije postupljeno u roku od 30 dana od dana podnošenja.
(3) Zahtjev iz stava 2. tačka v) ovog člana podnosi se u komanditnom društvu svim komplementarima, u društvu sa
ograničenom odgovornošću i akcionarskom društvu, direktoru ili članovima upravnog odbora ili drugim licima koja imaju
ovlašćenje da podnesu tužbu.
(4) Lica iz stava 2. ovog člana dužna su da uz derivativnu tužbu prilože i dokaze da su prethodno preduzela radnje iz stava
2. tačka v) ovog člana.
(5) Postupak po derivativnoj tužbi ne može biti okončan vansudskim putem.
(6) Ostvarena naknada štete po derivativnoj tužbi pripada privrednom društvu, a lice koje je podnijelo tužbu ima pravo na
naknadu troškova.
(7) Odredbe st. 1. do 6. ovog člana ne primjenjuju se na ortačko društvo, osim ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka
društva nije drukčije određeno.
Istovremena individualna i derivativna tužba
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Član 42.
U slučaju istovremenog podnošenja individualne i derivativne tužbe, podnosilac tužbe može voditi istovremeno oba sudska
postupka i u tom slučaju ograničenja iz člana
. ovog zakona ne primjenju
ju se na individualnu tužbu.
9. Informisanje, objavljivanje i zastarjelost
Pravo informisanja i uvida
Član 43.
(1) Privredno društvo dužno je da svoje ortake, članove ili akcionare informiše o svom poslovanju i finansijskom stanju i da
im učini dostupnim informacije i dokumenta koja se u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom ili statutom moraju učiniti
dostupnim.
(2) Nadležni organ ili ovlašćeno lice privrednog društva koje ne postupi na način iz stava 1. ovog člana odgovara za štetu
koja je time prouzrokovana ortacima, članovima ili akcionarima društva.
(3) Ako nadležni organ propusti da izvrši dužnost iz stava 1. ovog člana, ortaci, članovi i akcionari mogu podnijeti pisani
zahtjev sudu da u vanparničnom postupku izda nalog za postupanje na način iz stava 1. ovog člana.
Objavljivanje informacija
Član 44.
(1) Privredno društvo koje izdaje hartije od vrijednosti putem javne ponude objavljuje informacije sadržane u dokumentima
utvrđenim zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Privredno društvo informacije iz stava 1. ovog člana objavljuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od
vrijednosti i propisima Komisije za hartije od vrijednosti.
Zabrane izbora
Član 45.
(1) Lica koja su osuđena za određena krivična djela iz oblasti privrede i službene dužnosti u skladu sa posebnim zakonom, u
vezi sa vršenjem svojih dužnosti u privrednom društvu, kao i lica koja su povrijedila odredbe ovog zakona o ograničenjima
plaćanja, ne mogu biti zastupnici, članovi upravnog odbora, prokuristi, kao ni likvidacioni upravnici dok traju pravne posljedice
osude.
(2) Članovi organa društva i sa njima povezana lica u smislu ovog zakona, koji vrše funkciju nadzora u tom društvu i u sa
njim povezanim društvima u smislu ovog zakona, ne mogu da budu članovi organa koji vode poslove upravljanja i zastupanja
društva.
Rješavanje sporova
Član 46.
(1) Sud sjedišta privrednog društva nadležan je za rješavanje sporova koji proizlaze iz ovog zakona, osim ako ovim zakonom
nije drukčije određeno.
(2) U slučajevima utvrđenim ovim zakonom ili ako to proizlazi iz ovog zakona nadležni sud odlučuje u vanparničnom
postupku.
(3) U slučajevima iz stava 2. ovog člana postupak je hitan i sud prvog stepena dužan je da donese odluku najkasnije u roku
od 60 dana od dana prijema zahtjeva, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(4) Žalba protiv odluke suda donesene u stvarima iz stava 2. ovog člana može se izjaviti u roku od osam dana od dana
prijema odluke i ona ne zadržava izvršenje odluke.
(5) Sud drugog stepena dužan je da odluči po žalbi u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.
Zastarjelost
Član 47.
(1) Potraživanja ortaka, članova i akcionara prema privrednom društvu, dok imaju to svojstvo, zastarijevaju u roku od šest
mjeseci od dana saznanja za razlog podnošenja tužbe, a najkasnije u roku od tri godine od dana dospjelosti, ako zakonom za
pojedina potraživanja nije drukčije uređeno.
(2) Potraživanja povjerilaca privrednog društva prema ortacima, članovima i akcionarima, zastarijevaju u roku od šest
mjeseci od dana saznanja za razlog podnošenja tužbe, a najkasnije u roku od tri godine od dana prestanka društva ili od dana
prest
anka svojstva ortaka, člana i akcionara, ako zakonom za pojedina potraživanja nije određen drugi rok zastarjelosti.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na potraživanja privrednog društva prema ortacima, članovima i
akcionarima, kao i članovima organa društva, zastupniku i likvidacionom upravniku, po osnovu tog svojstva.
Dio drugi
PRAVNE F
ORME PRIVREDNIH DRUŠTAVA
I -
ORTAČKO DRUŠTVO
1. Pojam i osnivanje
Pojam i odgovornost
Član 48.
(1) Ortačko društvo u smislu ovog zakona jeste privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu
ortaka društva radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom.
(2) Ortačko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom.
(3) Ortaci ortačkog društva odgovorni su solidarno za sve obaveze društva cjelokupnom svojom imovinom, ako sa
povjeriocem nije drugačije ugovoreno.
(4) Ako ugovor ortaka društva sadrži odredbu suprotnu stavu 3. ovog člana, ta odredba ugovora nema pravno dejstvo prema
trećim licima.
Princip slobode ugovaranja

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(3) Ortaci ortačkog društva donose odluke na sjednici, što važi i za ortake koji su ovlašćeni za vođenje poslova.
Vođenje poslova
Član 59.
(1) Ortak ortačkog društva ima pravo i obavezu da vodi poslove društva (u daljem tekstu: vođenje poslova).
(2) Ako je osnivačkim aktom ortačkog društva ili ugovorom ortaka društva određeno da je vođenje poslova preneseno na
jednog ili više ortaka društva, ostali ortaci društva nemaju pravo na vođenje poslova.
Vođenje poslova od strane više ortaka
Član 60.
(1) Ako pravo na vođenje poslova imaju dva ili više ortaka ortačkog društva, svaki od tih ortaka ima pravo da postupa
samostalno, osim ako se najmanje jedan ortak usprotivi tom pravu.
(2) Ako je osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva određeno da ortaci društva ovlašćeni za vođenje poslova mogu da
postupaju samo zajedno, za svaki posao potrebna je saglasnost svih ortaka društva ovlašćenih za vođenje poslova, osim ako bi
odgađanje donošenja te odluke prouzrokovalo štetu društvu.
(3) Ako je osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka ortačkog društva određeno da je u slučaju vođenja poslova od više ortaka,
svaki ortak ovlašćen za vođenje poslova dužan da postupa po instrukcijama drugih ortaka ovlašćenih za vođenje poslova, svaki
ortak dužan je da obavijesti ostale ortake ovlašćene za vođenje poslova radi donošenja zajedničke odluke o pravnoj radnji ili
poslu.
(4) Ako ortak ovlašćen za vođenje poslova u skladu sa okolnostima smatra da instrukcije u smislu stava 3. ovog člana nisu
primjerene, o tome obavještava druge ortake radi zajedničkog odlučivanja, osim ako bi odgađanje odluke prouzrokovalo štetu
društvu, kada može postupati samostalno, o čemu je dužan da bez odgađanja obavijesti ostale ortake.
Obim vođenja poslova
Član 61.
(1) Vođenje poslova obuhvata ovlašćenje za obavljanje pravnih poslova i drugih radnji koje se redovno vrše pri obavljanju
djelatnosti ortačkog društva.
(2) Pravni poslovi i druge radnje koje nisu obuhvaćene ovlašćenjem iz stava 1. ovog člana mogu se obavljati samo uz
saglasnost svih ortaka ortačkog društva.
Prenos prava za
vođenje poslova
Član 62.
(1) Ortak ortačkog društva ovlašćen za vođenje poslova može prenijeti pravo na vođenje poslova na treće lice, ako su s tim
saglasni svi ortaci društva.
(2) Ortak ortačkog društva koji prenese pravo za vođenje poslova na treće lice koje nije ortak, odgovara za izbor lica na koje
je prenio pravo za vođenje poslova i za radnje lica u izvršavanju tih poslova.
Otkazivanje vođenja poslova
Član 63.
(1) Ortak ortačkog društva može odustati od vođenja poslova u otkaznom roku koji je određen osnivačkim aktom ili
ugovorom ortaka društva, ako za to postoji opravdan razlog, što cijene ostali ortaci.
(2) Ništava je odredba osnivačkog akta ili ugovora ortaka društva kojom se ortak unaprijed odriče od prava na vođenje
poslova.
(3) Ako postoji opravdan razlog za hitno odustajanje od vođenja poslova, ortak može od tog ovlašćenja da odustane i u
kraćem otkaznom roku od roka iz stava 1. ovog člana.
(4) Ortak ortačkog društva ovlašćen za vođenje poslova, pisanim putem blagovremeno obavještava sve ostale ortake
društva o namjeri da odustane od vođenja poslova, radi omogućavanja kontinuiteta nezavršenih poslova od ostalih ortaka
ovlašćenih za vođenje poslova.
(5) Ako se ortak ortačkog društva odrekne ovlašćenja za vođenje poslova suprotno st. 1. i 3. ovog člana, dužan je da
ortačkom društvu nadoknadi time prouzrokovanu štetu.
Oduzimanje ovlašćenja za vođenje poslova
Član 64.
Ovlašćenje za vođenje poslova može se odlukom nadležnog suda oduzeti po tužbi društva ili preostalih ortaka društva, ako
se utvrdi da ortak nije sposoban da vodi poslove društva ili da čini težu povredu dužnosti vođenja poslova.
Pravo na naknadu troškova
Član 65.
(1) Ortak ortačkog društva ima pravo na naknadu svih troškova koje je imao u vođenju poslova društva i koji su s obzirom na
okolnosti bili neophodni.
(2) Troškovi iz stava 1. ovog člana padaju na teret ortačkog društva.
Dobit i gubitak
Član 66.
(1
) Na kraju poslovne godine ortaci usvajaju finansijski izvještaj kojim se utvrđuje dobit i gubitak ortačkog društva i učešće
svakog ortaka u dobiti i gubitku.
(2) Dobit ortačkog društva raspodjeljuje se ortacima na jednake dijelove.
(3) Gubitak o
rtačkog društva raspodjeljuje se na ortake društva na jednake dijelove.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(4) Dio dobiti koji pripada ortaku ortačkog društva u dobiti ortačkog društva isplaćuje se najkasnije u roku od tri mjeseca od
dana usvajanja finansijskog izvještaja.
(5) Ako
osnivački akt ortačkog društva sadrži odredbu kojom se određuje samo udio u dobiti ili samo udio u gubitku, smatra
se da se ona odnosi i na dobit i na gubitak.
Primjenljivost
Član 67.
Odredbe čl. 54. do 66. ovog zakona primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka ortačkog društva nije drugačije
određeno.
3. Pravni odnosi d
ruštva i ortaka prema trećim licima
Pravo na zastupanje
Član 68.
(1) Ovlašćenje za zastupanje ortačkog društva ima svaki ortak, ako osnivačkim aktom društva nije drugačije određeno.
(2) Ako su dva ili više ortaka ovlašćeni da zastupaju ortačko društvo, svaki od ortaka ovlašćen je da postupa samostalno,
ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
(3) Osnivačkim aktom društva može se odrediti da ortaci društva mogu zastupati društvo samo zajedno.
(4) Ako su ortaci ortačkog društva, u skladu sa osnivačkim aktom ovlašćeni za zajedničko zastupanje, mogu da ovlaste
jednog ili
više ortaka ovlašćenih za zajedničko zastupanje da preduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova, a izjava
volje trećih lica učinjena jednom od ortaka ovlašćenih da zajedno zastupaju društvo, smatra se da je učinjena ortačkom društvu.
(5) Os
nivačkim aktom ortačkog društva može se odrediti da ortaci društva mogu zastupati društvo samo zajedno sa
prokuristom kada se primjenjuje odredba stava 4. ovog člana.
(6) Podaci o ortacima koji zastupaju ortačko društvo, o promjeni lica ovlašćenih za zastupanje ili određivanje novih ortaka za
zastupanje ortačkog društva, kao i promjene obima ovlašćenja ortaka koji zastupaju ortačko društvo, registruju se u skladu sa
zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Otkazivanje ovlašćenja za zastupanje
Član 69.
(1) Ortak ortačkog društva ovlašćen za zastupanje može otkazati ovlašćenje za zastupanje u otkaznom roku koji je određen
osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva, ako za to postoji opravdan razlog što cijene ostali ortaci.
(2) Ništava je odredba osnivačkog akta ili ugovora ortaka društva kojom se ortak unaprijed odriče ovlašćenja za zastupanje.
(3) Ako postoji opravdan razlog za hitno odustajanje od zastupanja, ortak može od zastupanja da odustane i u kraćem
otkaznom roku od roka iz stava 1. ovog člana.
(4) Ortak ortačkog društva ovlašćen za zastupanje pisanim putem blagovremeno obavještava sve ostale ortake društva o
namjeri da odustane od zastupanja radi omogućavanja kontinuiteta nezavršenih poslova od ostalih ortaka ovlašćenih za
zastupanje.
(5) Ako se ortak ortačkog društva odrekne ovlašćenja za zastupanje suprotno st. 1. i 3. ovog člana dužan je da ortačkom
društvu nadoknadi time prouzrokovanu štetu.
Oduzimanje ovlašćenja za zastupanje
Član 70.
Ovlašćenje za zastupanje može se oduzeti odlukom nadležnog suda ako osnivačkim aktom ortačkog društva nije drugačije
određeno, po tužbi društva ili preostalih ortaka društva, ako se utvrdi da ortak nije sposoban da zastupa društvo ili da čini težu
povredu dužnosti zastupanja.
Prigovori i preboj (kompenzacija)
Član 71.
(1) Ortak ortačkog društva prema trećim licima može podnijeti lične prigovore, ali i prigovore koje može istaći i društvo prema
tim licima.
(2) Potraživanja trećeg lica od ortaka ortačkog društva ne mogu se prebijati sa potraživanjima ortaka prema društvu.
Odgovornost novog ortaka
Član 72.
(1) Lice koje nakon osnivanja društva stekne svojstvo ortaka odgovara za obaveze društva kao i postojeći ortaci, uključujući i
obaveze nastale prije njegovog pristupanja društvu.
(2) Odredbe ugovora ortaka društva koje nisu u skladu sa stavom 1. ovog člana nemaju pravno dejstvo prema trećim licima,
osim ako se treće lice ne saglasi sa tim.
4. Ortački udio
Prenos udjela trećim licima
Član 73.
(1) Ortak ortačkog društva može prenijeti svoj udio trećem licu samo uz saglasnost ostalih ortaka.
(2) U slučaju prenosa udjela trećem licu ostali ortaci ortačkog društva imaju pravo prečeg sticanja tog udjela.
(3) Ako ortaci ortačkog društva ne daju saglasnost na prenos udjela trećem licu, a ne iskoriste pravo prečeg sticanja, ortak
društva može prenijeti svoj udio trećem licu i bez te saglasnosti.
(4) Davanje u
zalog udjela ortaka ortačkog društva smatra se prenosom udjela u smislu st. 1. do 3. ovog člana.
(5) Prenos udjela na nasljednike i pravne sljedbenike ne smatra se prenosom udjela trećem licu u smislu st. 1. do 3. ovog
člana.

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
plaća društvu dio nepokrivenog iznosa srazmjerno njegovom učešću u gubitku društva.
(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka ortačkog društva nije drugačije
određeno.
Učešće ortaka koji je istupio iz društva u nezavršenim poslovima
Član 81.
Ortak ortačkog društva koji istupa iz društva, učestvuje u dobiti i gubitku iz poslova koji u vrijeme njegovog istupanja još nisu
bili završeni sa stanjem na dan njegovog istupanja, ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva nije drugačije određeno.
Postupak u slučaju kad ostane jedan ortak
Član 82.
(1) Ako iz bilo kog razloga ostane jedan ortak ortačkog društva, taj ortak je dužan da preduzme sve neophodne mjere da
uskladi poslovanje društva uslovima propisanim ovim zakonom ili da nastavi poslovanje kao preduzetnik, najkasnije u roku od
90 dana od dana kada je ostao jedini ortak društva.
(2) Ako u roku iz
stava 1. ovog člana jedini ortak ortačkog društva ne uskladi svoj položaj sa odredbama ovog zakona,
ortačko društvo prestaje likvidacijom.
Nastavljanje društva sa nasljednicima
Član 83.
(1) Ortačko društvo nastavlja da posluje sa nasljednicima preminulog ortaka, ako je tako određeno osnivačkim aktom i uz
saglasnost nasljednika.
(2
) Nasljednici mogu izvršavati svoja prava u skladu sa stavom 1. ovog člana od dana saznanja za nasljeđivanje ili od dana
imenovanja zastupnika nasljedniku koji nema poslovnu sposobnost, zavisno od okolnosti slučaja.
Registracija prestanka društva
Član 84.
(1) Preostali ortaci ovlašćeni za zastupanje ortačkog društva prijavljuju prestanak društva i istupanje ortaka iz društva, radi
registracije i objavljivanja.
(2) U slučaju prestanka sudskom odlukom, sud po službenoj dužnosti prijavljuje registru prestanak ortačkog društva.
II -
KOMANDITNO DRUŠTVO
1. Pojam i osnivanje
Pojam i odgovornost
Član 85.
(1) Komanditno društvo, u smislu ovog zakona, jeste privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i / ili pravnih lica u
svojstvu ortaka, radi obavljanja određene djelatnosti, pod zajedničkim poslovnim imenom, od kojih najmanje jedno lice odgovara
neograničeno za njegove obaveze (komplementar), a najmanje jedno lice snosi rizik do visine svog ugovorenog uloga
(komanditor).
(2) Komanditno društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom.
Primjena odredaba o ortačkom društvu
Član 86.
(1) Na komanditno društvo primjenjuju se odredbe ovog zakona o ortačkom društvu, ako ovim zakonom nije drugačije
uređeno.
(2) Komplementari imaju s
tatus ortaka ortačkog društva, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
Osnivački akt
Član 87.
(1) Osnivački akt komanditnog društva sadrži naročito:
a) puno ime i prebivalište svakog fizičkog lica i poslovno ime i sjedište pravnog lica komplementara i komanditora, kao i
označenje svojstva ortaka,
b) poslovno ime i sjedište društva,
v) označenje vrste i vrijednosti uloga svakog osnivača i
g) djelatnost.
(2) Osnivački akt komanditnog društva može da sadrži i druge elemente od značaja za društvo i komplementare.
Izmjena osnivačkog akta
Član 88.
(1) Osnivački akt komanditnog društva mijenja se saglasnošću svih komplementara i komanditora društva, ako tim aktom nije
drugačije određeno.
(2) Izmjene osnivačkog akta komanditnog društva kojima se povećavaju obaveze ortaka društva određene tim aktom ili
kojima se određuju nove obaveze ortaka društva, vrše se uz saglasnost ortaka društva na koje se te izmjene odnose.
Ugovor ortaka društva
Član 89.
(1) Pored osnivačkog akta, komanditno društvo može imati i ugovor ortaka društva kojim se određuje poslovanje društva i
upravljanje.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(2) Ugovor ortaka komanditnog društva ne prilaže se uz prijavu za registraciju.
(3) Ugovor ortaka komanditnog društva sačinjava se u pisanoj formi i potpisuju ga svi ortaci.
(4) Ugovor ortaka komanditnog društva i promjene ugovora imaju pravno dejstvo među ortacima danom potpisivanja svih
ortaka, ako tim ugovorom nije drugačije određeno.
Odnos između osnivačkog akta i ugovora ortaka i društva
Član 90.
U slučaju neusklađenosti između osnivačkog akta komanditnog društva i ugovora ortaka društva, primjenjuje se osnivački
akt.
2. Pravni odnosi među ortacima i između ortaka društva
Ulog
Član 91.
(1) Ulog komanditora u komanditno društvo može biti novčani i nenovčani, uključujući i izvršeni rad i usluge u komanditnom
društvu.
(2) Komanditor u komanditno društvo unosi cijeli ugovoreni ulog prije sticanja svojstva komanditora.
Prenos udjela
Član 92.
(1) Komplementar komanditnog društva ne može prenijeti cijeli udjel ili dio svog udjela bez saglasnosti svih komanditora i
komplementara.
(2) Komanditor komanditnog društva može prenijeti dio svog udjela ili cijeli svoj udio prodajom, poklonom, nasljeđem ili na
drugi način.
Dobit i gubitak
Član 93.
Komanditori i komplementari učestvuju u diobi dobiti i snošenju gubitka društva srazmjerno procentu udjela u društvu.
Primjenljivost
Član 94.
Odre
dbe čl. 91. do 93. ovog zakona primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva nije drugačije
određeno.
Vođenje poslova društva
Član 95.
(1) Jedan ili više komplementara vode poslove komanditnog društva.
(2) Komanditor ne može vršiti vođenje poslova društva.
3. Pravni odnosi komanditnog društva i ortaka prema trećim licima
Zastupanje
Član 96.
Komanditor ne može da zastupa komanditno društvo prema trećim licima.
Slučajevi odgovornosti komanditora kao komplementara
Član 97.
(
1) Komanditor odgovara, kao i komplementar prema trećim licima ako je njegovo ime uz njegovu saglasnost uneseno u
poslovno ime komanditnog društva.
(2) Komanditor odgovara, kao i komplementar ako postupa suprotno zabrani iz člana
. stav 2. ovog zakona.
4. Promjene u članstvu i status društva
Okončanje statusa ortaka i promjena pravne forme
Član 98.
(1) Komanditno društvo ne prestaje u slučaju smrti komanditora, kao ni u slučaju prestanka komanditora koji nije fizičko lice.
(2) Ako iz komanditnog društva istupe svi komplementari a novi komplementari nisu primljeni u roku od 90 dana od dana
istupanja posljednjeg komplementara, komanditori mogu u daljem roku od 90 dana donijeti jednoglasno odluku o promjeni
pravne forme u društvo s ograničenom odgovornošću ili akcionarsko društvo, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Ako komanditori komanditnog društva ne postupe na način i u roku iz stava 2. ovog člana, komanditno društvo prestaje
likvidacijom, u skladu sa ovim zakonom.
(4) Ako iz komanditnog društva istupe svi komanditori, komanditno društvo može u skladu sa stavom 2. ovog člana nastaviti
da posluje kao ortačko društvo ili kao preduzetnik.
(5) Promjene iz st. 1. do 4. o
vog člana registruju se i objavljuju u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih
subjekata.
III -
DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
1. Osnovna načela
Pojam i odgovornost

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
društva.
4.2. Dodatni ulozi
Osnov
Član 106.
(1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću mogu donijeti odluku o ulaganju dodatnih uloga ako je to određeno
osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(2) Dodatni ulozi članova društva sa ograničenom odgovornošću srazmjerni su udjelima, ako osnivačkim aktom ili ugovorom
članova društva nije drugačije određeno.
(3) Ako član društva sa ograničenom odgovornošću ne unese dodatni ulog u skladu sa stavom 2. ovog člana, ostali članovi
obavezni su da uplate taj dio srazmjerno svojim udjelima, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije
određeno.
(4) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da je član društva koji ne izvrši obaveze iz st.
1. i 2. ovog člana odgovoran ostalim članovima i društvu za prouzrokovanu štetu.
5. Osnovni kapital
Minimalni osnovni kapital
Član 107.
(1) Novčani dio osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću na dan uplate iznosi najmanje 2.000 KM (dvije
hiljade konvertibilnih maraka), od čega se najmanje polovina uplaćuje na privremeni račun do registracije društva, a ostatak se
uplaćuje na račun društva u roku od dvije godine od dana registracije.
(2) Posebnim zakonom za osniva
nje finansijskih i osiguravajućih organizacija i privrednih društava koja obavljaju zakonom
određene djelatnosti kao društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti veći minimalni osnovni kapital.
Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala
Član 108.
(1) Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću može se odlukom skupštine članova povećati novim ulozima
članova, koji mogu biti novčani ili nenovčani ili pretvaranjem raspoloživih rezervi za ove namjene u osnovni kapital.
(2) Ako se povećanje osnovnog kapitala vrši konverzijom potraživanja u ulog, osnovni kapital može se povećati do polovine
osnovnog kapitala društva, koji postoji u trenutku donošenja odluke skupštine članova društva.
(3) Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću može se smanjiti odlukom skupštine članova, ali ne ispod
zakonom propisanog minimalnog osnovnog kapitala.
(4) Smanjenje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću po jednom osnovu može se izvršiti istovremeno sa
povećanjem njegovog osnovnog kapitala po drugom osnovu u skladu sa ovim zakonom.
(5) Registracija povećanja iz sredstava društva i smanjenja osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću vrši se
jednom godišnje i to u roku od 30 dana od dana održavanja godišnje skupštine članova društva.
Primjena
Član 109.
Odredbe ovog zakona o otvorenom akcionarskom društvu koje se odnose na održavanje osnovnog kapitala, rezerve,
povećanje i smanjenje osnovnog kapitala, kao i održavanje skupštine akcionara shodno se primjenjuju i na održavanje,
povećanje i smanjenje osnovnog kapitala i održavanje skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću u slučaju
gubitka.
6. Udjeli
Princip jedan udio
jedan član
Član 110.
(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću stiče udio u osnovnom kapitalu društva srazmjerno vrijednosti uloga.
(2) Član društva sa ograničenom odgovornošću može imati jedan udio u društvu.
(3) Ako član društva sa ograničenom odgovornošću stekne jedan ili više udjela, ti udjeli se spajaju sa postojećim udjelom i
zajedno čine jedan udio.
Prava glasa i imovinska prava po osnovu udjela
Član 111.
Pravo glasa članova društva sa ograničenom odgovornošću, kao i imovinska prava prema društvu, uključujući i učešće u
dobiti i raspodjeli likvidacionog viška, srazmjerni su udjelima članova u ukupno uplaćenom osnovnom kapitalu društva u vrijeme
os
tvarivanja tih prava, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
Pravna priroda
Član 112.
(1) Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću nisu hartije od vrijednosti.
(2) Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću ne mogu se sticati, niti se njima može raspolagati upućivanjem javne
ponude.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću izdaje svakom članu društva potvrdu kao dokaz članstva i njegovog udjela, ako
osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
Suvlasništvo udjela
Član 113.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(1) Udio može pripadati jednom licu ili većem broju lica (u daljem tekstu: suvlasnici udjela). Suvlasnici udjela se u odnosu na
društvo s ograničenom odgovornošću smatraju jednim članom, a u knjigu udjela upisuje se puno ime i adresa svakog
suvlasnika udjela.
(2) Suvlasnici udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću svoja prava glasa i druga prava ostvaruju preko jednog
zajedničkog punomoćnika, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno. U slučaju postojanja
zajedničkog punomoćnika suvlasnici udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću dužni su da ga identifikuju radi upisa u
knjigu udjela.
(3) Obavještenje koje društvo sa ograničenom odgovornošću uputi zajedničkom punomoćniku iz stava 2. ovog člana smatra
se da je dato svim suvlasnicima udjela. Ako suvlasnici udjela propuste da identifikuju zajedničkog punomoćnika, obavještenje
dato od društva bilo kom suvlasniku smatra se da je dato svim suvlasnicima.
(4) Suvlasnici udjela solidarno odgovaraju društvu sa ograničenom odgovornošću za sve obaveze prema društvu koje se tiču
njihovog udjela.
(5) Pravne radnje društva sa ograničenom odgovornošću prema jednom suvlasniku udjela imaju dejstvo prema svim
suvlasnicima tog udjela.
Knjiga udjela
Član 114.
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću dužno je da knjigu udjela drži u svom sjedištu.
(2) U knjigu udjela iz stava 1. ovog člana upisuju se: ime i prebivalište, odnosno poslovno ime; sjedište i poreski
identifikacioni broj svakog člana društva, odnosno svakog suvlasnika i njihovog zajedničkog punomoćnika; iznos ugovorenog i
uplaćenog uloga i eventualne sporedne činidbe i dopunski ulozi pored osnovnog uloga; opterećenja udjela; broj ili procenat
glasova svakog udjela; podjele i svi prenosi
udjela uključujući i vrijeme prenosa i ime prenosioca i sticaoca, kao i sve eventualne
promjene ovih podataka.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću podnosi registru, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih
subjekata, prijavu i dokumenta za svaku promjenu podataka upisanih u knjizi udjela, radi registracije i objavljivanja.
(4) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću imaju pravo uvida u knjigu udjela i pravo na kopije.
(5) Direktor ili članovi upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću odgovaraju društvu za tačnost podataka u
knjizi udjela, u skladu sa ovim zakonom.
Značaj upisa u knjigu udjela
Član 115.
(1) U odnosu na društvo sa ograničenom odgovornošću, član društva je lice koje je kao takvo upisano u knjigu udjela, a u
odnosu na treća lica član društva je lice koje je kao takvo registrovano.
(2) Smatra se da je član društva upisan u knjigu udjela danom podnošenja prijave za upis u registar, koja sadrži sve podatke
koji se upisuju u knjigu udjela, bez obzira na to kada je upis stvarno izvršen.
Pojam i sticanje sopstvenih udjela
Član 116.
(1) Sopstvenim udjelom društva sa ograničenom odgovornošću u smislu ovog zakona smatra se udio koji društvo stekne od
svojih članova.
(2) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može upisivati sopstvene udjele, direktno ili indirektno, preko trećeg lica koje
ih stiče za račun društva.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću može od svojih članova sticati sopstvene udjele koji su u cjelini uplaćeni, kao i
udjele koji nisu u cjelini uplaćeni.
(4) Udjeli iz stava 3. ovog člana mogu se steći kupovinom od članova društva po osnovu prinudnog prestanka svojstva člana
društva ili po drugom osnovu.
(5) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može sticati sopstvene udjele suprotno odredbama ovog zakona o
ograničenju plaćanja.
(6) Društvo sa ograničenom odgovornošću po osnovu sopstvenih udjela nema pravo glasa niti se ti udjeli računaju u kvorum
glasova niti daju pravo na dividendu.
(7) Stečeni sopstveni udjeli ili dijelovi udjela društva sa ograničenom odgovornošću kojima se ne raspolaže u roku od godinu
dana od dana sticanja, poništavaju se.
Uzimanje udjela u zalog
Član 117.
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može udjele uzeti u zalog, ako je ukupni iznos potraživanja obezbijeđenih
zalogom udjela niži od vrijednosti udjela, odnosno vrijednosti uplaćenog udjela.
(2) Na uzimanje udjela člana društva sa ograničenom odgovornošću u zalog od samog društva ili od lica koje djeluje u svoje
i
me a za račun društva, primjenjuju se odredbe ovog zakona o sticanju sopstvenih udjela.
Kredit društva za sticanje njegovih udjela
Član 118.
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može direktno ili indirektno pružati finansijsku podršku bilo koje vrste za
kupovinu svojih udjela.
(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na tekuće pravne poslove finansijskih organizacija, kao ni na davanje avansa
ili kredita ili pružanja obezbjeđenja od društva sa ograničenom odgovornošću za sticanje udjela društva od zaposlenih u društvu
ili u povezanim društvima.
(3) Raspolaganja iz st
ava 2. ovog člana mogu se vršiti samo u okviru ograničenja plaćanja propisanih ovim zakonom.
Povlačenje i poništenje udjela

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Zalaganje udjela od člana
Član 125.
(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću može dati udio u zalog za obezbjeđenje kredita ili druge svoje obaveze, ako
osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(2) Davanje udjela u zalog upisuje se u registar zaloga i u knjigu udjela.
(3) Ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno,
zalogoprimac nema nikakvo pravo glasa ili pra
vo upravljanja u društvu dok ne postane član društva.
(4) Ako je za davanje uloga u zalog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću određeno
davanje saglasnosti, saglasnost data za davanje udjela u zalog ne znači datu saglasnost za prenos udjela trećem licu u smislu
ovog zakona, osim ako u datoj saglasnosti nije drugačije određeno.
7.2. Pravo isplate dobiti
Finansijski izvještaji
Član 126.
(1) Direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću podnose godišnjoj skupštini članova društva finansijske
izvještaje i izvještaje o poslovanju, a po potrebi i izvještaj nezavisnog revizora, na usvajanje.
(2) Usvajanje finansijskih izvještaja ili bilo kojih drugih izvještaja od strane skupštine članova društva sa ograničenom
odgovornošću ne utiče na ostvarivanje prava savjesnih članova ako se kasnije pokaže da su netačni ili pogrešni.
Opšta pravila u vezi sa plaćanjem
Član 127.
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može vršiti isplate članovima društva u bilo koje vrijeme, ako osnivačkim aktom ili
ugovorom članova društva nije drugačije određeno ili ako to plaćanje nije suprotno odredbama ovog zakona o ograničenjima
plaćanja.
(2) Svaka isplata članovima društva sa ograničenom odgovornošću vrši se u novcu srazmjerno udjelu u osnovnom kapitalu
društva u vrijeme donošenja odluke društva o takvoj isplati, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije
odre
đeno.
(3) Ugovor članova društva može da sadrži i druge odredbe u vezi sa isplatom članovima društva, a naročito odredbe o:
vremenu i iznosu isplate; određenoj većini članova skupštine društva koja o tome odlučuje; iznosu isplate ili ovlašćenje direktoru
ili upravnom odboru za deklarisanje ili vršenje takve isplate; danu na koji se utvrđuju članovi koji imaju pravo na učešće u dobiti;
dodatnim ograničenjima plaćanja u odnosu na ograničenja plaćanja utvrđena ovim zakonom.
(4) Član društva sa ograničenom odgovornošću koji stekne pravo na određenu isplatu postaje povjerilac društva u odnosu na
tu isplatu.
Ograničenja plaćanja
Član 128.
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može vršiti plaćanja svojim članovima ako bi nakon plaćanja:
a) neto imovina društva bila manja od njegovog osnovnog kapitala, uvećanog za rezerve koje se mogu koristiti za isplate
članovima društva u skladu sa ovim zakonom ili drugim propisima, a umanjenog za iznos koji je društvo dužno da unese u
rezerve za godinu u kojoj se vrše isplate i
b) društvo bilo onemogućeno da plaća svoje dugove čija se dospjelost očekuje u redovnom toku poslovanja društva.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana društvo sa ograničenom odgovornošću može izvršiti plaćanja svojim članovima, ako iz
finansijskih izvještaja pripremljenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija proizlazi da je isplata
razumna u datim okolnostima.
Odgovornost za nedopuštena plaćanja
Član 129.
(1) Članovi društva s ograničenom odgovornošću kojima je društvo izvršilo nedopuštene isplate suprotno članu 128. ovog
zakona, ako su znali ili ako su s obzirom na okolnosti morali u to vrijeme da znaju da te isplate nisu dozvoljene, odgovorni su
društvu za vraćanje primljenih iznosa.
(2) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću, direktor ili članovi upravnog odbora koji su odgovorni za nedopuštene
isplate i koji su znali ili su s obzirom na okolnosti moral
i da znaju da su te isplate u to vrijeme nedopuštene, odgovorni su
društvu za nedopuštene isplate.
(3) Ako je više od jednog lica iz st. 1. i 2. ovog člana odgovorno u vezi sa nedopuštenim isplatama, njihova odgovornost je
solidarna.
(4) Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću može odrediti da su članovi društva dužni da nadoknade
smanjenje osnovnog kapitala društva, ako članovi organa društva iz stava 2. ovog člana ne mogu nadoknaditi društvu takve
nedopuštene isplate.
Zajam umjesto kapitala
Član 130.
(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću koji društvu u vrijeme poslovne krize ne poveća sopstveni kapital kao dobar
privrednik, već društvu da zajam, može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za vraćanje zajma samo kao stečajni povjerilac
sa neobezbijeđenim potraživanjem u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak.
(2) Ako treće lice da zajam društvu, u slučaju iz stava 1. ovog člana, a član društva pruži obezbjeđenje za zajam,
zajmodavac koji se nije namirio iz dobijenog obezbjeđenja može u stečajnom postupku protiv društva ostvarivati zahtjev za
vraćanje zajma za iznos koji nije uspio namiriti, kao stečajni povjerilac sa neobezbijeđenim potraživanjem.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na druge pravne poslove članova društva sa ograničenom odgovornošću i
trećih lica koje odgovaraju davanju zajma iz st. 1. i 2. ovog člana.
(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana ne primjenjuju se na člana društva sa ograničenom odgovornošću čiji udio u društvu ne
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
prelazi 1/10 osnovnog kapitala društva i koji nije direktor ili član upravnog odbora društva.
(5) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog
postupka nad društvom ili nakon podnošenja tog prijedloga, u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana vrati zajam, član društva koji
je dao obezbjeđenje za vraćanje zajma dužan je da tako isplaćeni iznos zajma vrati društvu.
(6) Obaveza iz stava 5. ovog člana postoji do iznosa datog obezbjeđenja člana društva za vraćanje zajma u vrijeme vraćanja
zajma.
(7) Član društva sa ograničenom odgovornošću oslobađa se obaveze iz stava 5. ovog člana ako predmet datog
obezbjeđenja povjeriocu stavi na raspolaganje društvu.
(8) Odredbe st. 1. do 7. ovog člana primjenjuju se i na druge poslove davanja zajma u smislu obligacionih odnosa.
8. Skupština
8.1. Pojam i djelokrug
Pojam i postojanje
Član 131.
(1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću čine skupštinu.
(2) U društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom, ovlašćenja skupštine članova vrši taj član ili ovlašćeno lice.
(3) Član društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 2. ovog člana po donošenju odluka iz nadležnosti skupštine društva
sa ograničenom odgovornošću sastavlja i potpisuje zapisnik i donesene odluke upisuje u knjigu odluka.
(4) Sporazumi između člana iz stava 2. ovog člana i društva moraju biti u pisanoj formi ili uneseni u knjigu odluka, osim ako
je riječ o tekućim poslovima zaključenim pod uobičajenim uslovima.
Djelokrug
Član 132.
Ako ovim zakonom, osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije uređeno, skupština članova društva s
ograničenom odgovornošću odlučuje o:
a) odobravanju poslova zaključenih u vezi sa osnivanjem društva prije registracije,
b) izboru i razrješenju direktora ili članova upravnog odbora i utvrđivanju njihove naknade, odnosno zarade,
v) odobravanju finansijskih izvještaja, donošenju odluke o vremenu i iznosu isplate članovima društva,
g) imenovanju internog revizora ili nezavisnog revizora društva i potvrđivanju njihovih nalaza i mišljenja, utvrđivanju naknade
ili drugih uslova njihovog ugovora sa društvom,
d) imenovanju likvidacionog upravnika i potvrđivanju likvidacionog bilansa,
đ) povećanju i smanjenju osnovnog kapitala društva, sticanju sopstvenih udjela i povlačenju i poništenju udjela, kao i o
emisiji hartija od vrijednosti,
e) davanju prokure i poslovne punomoći za sve poslovne jedinice društva,
ž) o dopunskim ulozima od članova društva,
z) isključenju člana društva, prijemu novog člana i prenosu udjela na treća lica kada je odobrenje društva potrebno,
i) statusnim promjenama, promjeni pravne forme i prestanku društva,
j) davanju odobrenja na pravne poslove članova društva, odnosno direktora i drugih lica, u skladu sa članom 35. ovog
zakona,
k) sticanju, prodaji, davanju u zakup, zalaganju ili drugom raspolaganju imovinom velike vrijednosti, u skladu sa ovim
zakonom,
l) izmjeni osnivačkog akta ili ugovora članova društva,
lj) formiranju poslovne jedinice,
m) donošenju poslovnika o svom radu i
n) drugim pitanjima utvrđenim osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva koja su u djelokrugu skupštine članova.
8.2. Sazivanje skupštine i dnevni red
Sjednice skupštine članova
Član 133.
(1) Sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva se po potrebi, a obavezno u slučajevima
propisanim ovim z
akonom, osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(2) Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva direktor ili upravni odbor, ako osnivačkim
aktom i ugovorom članova društva nije drugačije određeno. Mjesto održavanja skupštine je sjedište društva, ako osnivačkim
aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno ili ako skupština članova društva ne odluči drugačije.
Redovna sjednica i vanredne sjednice skupštine
Član 134.
(1) Godišnja sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću održava se najkasnije u roku od šest mjeseci
na
kon završetka poslovne godine radi usvajanja finansijskih izvještaja i odlučivanja o raspodjeli dobiti.
(2) Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću koje se održavaju između godišnjih skupština su
vanredne.
(3) Zahtjev za sa
zivanje sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću može da podnese direktoru ili
upravnom odboru bilo koji član društva, u bilo koje vrijeme.
(4) Vanredna sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću obavezno se saziva i kada to u pisanom
obliku zahtijevaju članovi društva koji imaju ili zastupaju 10 % glasačkih prava, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova
društva nije određeno da to pravo imaju i članovi koji zajedno imaju i manji procenat glasačkih prava.
(5) Zahtjev iz stava 4. ovog člana upućuje se direktoru ili upravnom odboru društva.
(6) Ako direkt
or ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću ne prihvati zahtjev članova društva iz stava 4. ovog
člana i ne sazove vanrednu sjednicu skupštine članova društva u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, podnosioci tog
zahtjeva mogu uz navođenje dnevnog reda sami sazvati skupštinu, pri čemu skupština odlučuje ko snosi troškove za
održavanje tako sazvane skupštine.
(7) Ako se vanredna sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću po sazivu manjinskih članova iz

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
zapisnik i članove komisije za glasanje, osim ako osnivačkim aktom, ugovorom članova društva ili poslovnikom o radu skupštine
nije drugačije određeno.
(5) Direktor ili članovi upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću, po pravilu prisustvuju sjednici skupštine
članova društva.
Odlučivanje
Član 141.
(1) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje običnom većinom broja glasova iz člana
. st. 1. i
3
. ovog zakona, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određeno da se odluke donose većinom glasova svih
članova.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje saglasnošću
svi
h članova društva, osim ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određeno da se odlučuje većinom glasova,
ali ne manjom većinom od ukupnog broja glasova o: izmjenama i dopunama osnivačkog akta i ugovora članova društva;
povećanju i smanjenju osnovnog kapitala osim dodatnih uloga članova u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova
društva; statusnim promjenama; promjeni pravne forme i prestanku društva; raspodjeli dobiti članovima društva; sticanju
sopstvenih udjela društva; raspolaganju imovinom društva velike vrijednosti, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Izuzetno od odredbe st. 1. i 2. ovog člana odluke koje umanjuju prava jednog ili više članova društva sa ograničenom
odgovornošću u odnosu na prava bilo kog drugog člana društva donose se samo uz saglasnost člana ili članova društva na koje
se odluka odnosi, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
Sjednice, telefonske sjednice, pisano glasanje i odlučivanje bez sjednice
Član 142.
(1) Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću koje nema više od deset članova mogu se održavati
korišćenjem konferencijske veze ili druge audio i vizuelne komunikacijske opreme, tako da sva lica koja učestvuju na sjednici
mogu da se čuju i razgovaraju jedno sa drugim. Smatra se da su lično prisutna lica koja na ovaj način učestvuju na sjednici
skupštine članova društva.
(2) Član društva sa ograničenom odgovornošću može glasati i pisanim putem ili drugim načinom isporuke dokumenata, ako
osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno. Osnivački akt ili ugovor članova društva može sadržati
detalj
na pravila za takvo glasanje, uključujući i pravila kojima se određuju pitanja o kojima se na ovaj način može glasati.
(3) Ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije određeno da se odluke skupštine
članova društva donose na sjednici, svaka odluka može se donijeti i van sjednice, ukoliko je potpišu svi članovi društva sa
pravom glasa o tom pitanju.
Javno i tajno glasanje
Član 143.
(1) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje javnim glasanjem - dizanjem ruke.
(2) Tajno glasanje putem glasačkih listića o bilo kom pitanju mogu da zahtijevaju prisutni članovi društva koji imaju ili
zastupaju najmanje 10 % od ukupnog broja glasova o pitanjima o kojima se glasa.
Isključenje prava glasa
Član 144.
(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću ne može glasati u skupštini kad se odlučuje o:
a) oslobađanju ili smanjenju njegovih obaveza prema društvu,
b) pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega i
v) odobravanju poslova između njega i društva u skladu sa članom 35. ovog zakona.
(2) Odredba stava 1. ovog člana koja se odnosi na člana društva odnosi se i na povezana lica u smislu ovog zakona.
(3) Isključenje prava glasa za člana društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 1. ovog člana ne primjenjuje se kad se
odlučuje o njegovom izboru ili razrješenju ili o izboru i razrješenju sa njim povezanog lica za mjesto direktora, člana upravnog
odbora ili likvidacionog upravnika društva.
(4) Glasovi člana društva sa ograničenom odgovornošću čije je pravo glasa isključeno ne uzimaju se u obzir prilikom
utvrđivanja kvoruma za odlučivanje o pitanju na koje se odnosi isključenje.
Zapisnik
Član 145.
(1) Odluke skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću unose se u zapisnik.
(2) Zapisnik sadrži naročito podatke o: predsjedavajućem i bilo kom licu za ovjeru zapisnika ili za brojanje glasova; pitanjima
koja su predmet glasanja; broju glasova za odluku i protiv odluke i broju uzdržanih od glasanja; prigovoru članova na vođenje
sjednice ili izdvojenim mišljenjima pojedinih članova, prigovoru direktora ili članova upravnog odbora na odluke.
(3) Uz zapisnik se prilažu spisak prisutnih učesnika i dokazi o sazivanju skupštine.
(4) Zapisnik potpisuju predsjedavajući skupštini i zapisničar.
(5) Ako zapisnik ne potpiše predsjedavajući, to ne utiče na punovažnost odluka skupštine članova društva sa ograničenom
odgovornošću, ukoliko je notar sačinio zapisnik.
Knjiga odluka
Član 146.
(1) Odluke donesene na sjednici skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću unose se bez odgađanja u
posebnu knjigu odluka.
(2) Odluke iz stava 1. ovog člana punovažne su od dana donošenja, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije
drugačije određeno.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
8.4. Ništavost i pobijanje odluka skupštine
Primjena
Član 147.
Odredbe ovog zakona o opštim i posebnim osnovima ništavosti i pobojnosti odluka skupštine akcionara, izuzecima od
pobijanja i postupku pobijanja, koje se odnose na akcionarsko društvo, primjenjuju se i na ništavost i pobijanje odluka skupštine
članova društva sa ograničenom odgovornošću.
9. Direktor ili upravni odbor
9.1. Statusna pitanja i način rada
Pojam
Član 148.
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može da ima direktora ili upravni odbor.
(2) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću određuje se da li društvo ima direktora ili upravni odbor.
(3) Direktor društva sa ograničenom odgovornošću može biti član društva ili lice koje nije član društva.
(4) Ako društvo ima upravni odbor njegovi članovi mogu biti svi članovi društva ili druga lica.
Izbor direktora ili članova upravnog odbora
Član 149.
(1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću biraju direktora ili članove upravnog odbora na sjednici skupštine, osim
prvog direktora ili članova prvog upravnog odbora koji mogu biti određeni osnivačkim aktom.
(2) Osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da se izbor članova
upravnog odbora društva vrši kumulativnim glasanjem, u skladu sa ovim zakonom.
Broj članova upravnog odbora i popunjavanje sastava
Član 150.
(1) Broj članova upravnog odbora određuje se osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom
odgovornošću.
(2) Ako se broj članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću smanji ispod broja članova određenog
osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva, preostali članovi mogu kooptacijom dopuniti upravni odbor do potrebnog broja
članova, ako je tako određeno osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(3) Ako se ne izvrši kooptacija članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću u skladu sa stavom 2. ovog
člana preostali članovi upravnog odbora dužni su da bez odgađanja sazovu sjednicu skupštine radi izbora članova do punog
broja, a do tog izbora preostali članovi obavljaju samo hitne poslove, ako tim aktima nije drugačije određeno.
Predjsednik upravnog odbora
Član 151.
(1) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću ima predsjednika koga biraju članovi upravnog odbora većinom od
ukupnog broja, ako osnivačkim aktom društva nije određena druga većina.
(2) Predsjednik upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću zastupa društvo.
(3) Predjsednik upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću saziva i predsjedava sjednicama upravnog odbora i
odgovoran je za vođenje zapisnika.
(4) Osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da predsjednik
upravnog odbora predsjedava i sjednici skupštine članova i da je odgovoran za vođenje njenog zapisnika.
9.2. Poslovi direktora ili upravnog odbora
Djelokrug
Član 152.
(1) Ako osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno, direktor ili upravni odbor nadležan
je za:
a) zastupanje društva i vođenje poslova društva u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom i ugovorom članova društva,
b) utvrđivanje prijedloga poslovnog plana,
v) sazivanje sjednica skupštine članova društva i utvrđivanje prijedloga dnevnog reda,
g) sprovođenje odluka skupštine članova,
d) određivanje dana sa kojim se utvrđuje lista članova društva sa pravom na obavještavanje, dan utvrđivanja dividende i dan
plaćanja dividende, glasanje i druga pitanja,
đ) zaključenje ugovora o kreditu,
e) utvrđivanje dana sticanja prava na učešće u dobiti i dana isplate učešća u dobiti, kao i dana sticanja prava glasa i drugih
prava članova društva,
ž) davanje i opozivanje prokure i
z) druga pitanja određena osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(2) Ako je osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću tako određeno, direktor ili upravni odbor nadležan je i
za:
a) izvršenje odluke o sticanju sopstvenih udjela i povlačenja i poništenja udjela,
b) utvrđivanje iznosa učešća u dobiti i
v) izdavanje obveznica ili drugih hartija od vrijednosti.
(3) Direktor ili članovi upravnog odbora mogu vršenje poslova o pitanjima iz st. 1. i 2. prenijeti na druga lica, ako osnivačkim
aktom nije drugačije određeno.
Odgovornost za poslovne knjige

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(3) Odluke komisije iz stava 1. ovog člana upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću podliježu saglasnosti tog
odbora ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
Zapisnik
Član 160.
(1) Na sje
dnicama upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću i komisija odbora vodi se zapisnik, koji se
podnosi na prihvatanje na narednoj sednici odbora ili komisije. Zapisnik potpisuje predsjedavajući sjednici i lice koje vodi
zapisnik.
(2) Zapisnik
sa sjednice upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom odgovornošću sačinjava se najkasnije u
roku od deset dana od dana njihovog održavanja.
(3) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom odgovornošću sadrži naročito: mjesto i
dan održavanja sjednice; prisutne na sjednici; dnevni red sjednice; sažeti prikaz diskusije; pitanja koja su bila predmet glasanja i
rezultat svakog glasanja, uključujući i označenje za svako lice da li je glasalo "za" ili "protiv" ili se uzdržalo od glasanja.
(4) Nepostupanje u skladu sa st. 1. do 3. ovog člana ne utiče na punovažnost odluka i drugih radnji upravnog odbora i
komisija odbora društva sa ograničenom odgovornošću.
9.4. Statusna odgovornost
Ostavka
Član 161.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na ostavku direktora ili članova upravnog odbora akcionarskog društva primjenjuju se
i na ostavku direktora ili člana upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću.
Razrješenje
Član 162.
(1) Skupština društva sa ograničenom odgovornošću može razriješiti direktora ili članove upravnog odbora društva, sa
navođenjem razloga za razrješenje ili bez njega.
(2) Razrješenje direktora ili članova upravnog odbora ne utiče na njihova prava nakon razrješenja koja imaju na osnovu
posebnog ugovora sa društvom, s tim da taj ugovor ne može isključiti pravo društva iz stava 1. ovog člana.
10. Nadzor
Interna revizija
Član 163.
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može imati internu reviziju, ako je tako određeno osnivačkim aktom ili ugovorom
članova društva. Pored interne revizije društvo sa ograničenom odgovornošću može imati i odbor za reviziju.
(2) Poslove interne revizije vrši lice koje je u radnom odnosu u društvu i koje ispunjava uslove propisane aktom društva.
Izbor i razrješenje i primjena
Član 164.
(1) Članove odbora za reviziju bira skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću u skladu sa uslovima
propisanim aktima društva sa ograničenom odgovornošću iz reda nezavisnih lica koja nisu povezana lica sa društvom u smislu
odredaba Zakona. Prvi članovi odbora za reviziju određuju se osnivačkim aktom ili posebnim aktom osnivača.
(2) Članovi odbora za reviziju društva sa ograničenom odgovornošću mogu se razriješiti odlukom skupštine članova društva,
sa navođenjem razloga za razrješenje ili bez njega.
(3) Razrješenje članova odbora za reviziju društva s ograničenom odgovornošću ne utiče na njihova prava nakon razrješenja
koja imaju na osnovu posebnog ugovora sa društvom, s tim da taj ugovor ne može isključiti pravo društva iz stava 2. ovog
člana.
Djelokrug i način rada
Član 165.
(1) Odbor za reviziju društva sa ograničenom odgovornošću:
a) donosi plan o radu interne revizije,
b) razmatra izvještaje interne revizije i daje preporuke po izvještajima o reviziji,
v) izvještava direktora, odnosno upravni odbor, ako društvo ima upravni odbor, o realizaciji preporuka po izvještajima o
reviziji,
g) izvještava skupštinu članova društva o računovodstvu, izvještajima i finansijskom poslovanju društva i njegovih povezanih
društava,
d) izjašnjava se o prijedlogu odluke o raspodjeli dobiti koju usvaja skupština,
đ) izvještava o usklađenosti poslovanja društva sa zakonskim i drugim regulatornim zahtjevima i
e) predlaže skupštini izbor nezavisnog revizora, ako društvo ima obavezu revizije finansijskih izvještaja.
(2) U izvršenju svojih dužnosti interni revizor društva sa ograničenom odgovornošću:
a) kontroliše i izvještava odbor za reviziju o vjerodostojnosti i kompletnosti finansijskih izvještaja društva,
b) kontroliše i izvještava odbor za reviziju o vjerodostojnosti i kompletnosti izvještavanja članova društva o finansijskim i
drugim informacijama,
v) kontroliše usklađenost poslovanja društva sa odredbama ovog zakona o finansijskim pitanjima i poslovima iz sukoba
interesa i
d) kontroliše postupak rješavanja prigovora članova društva, članova organa društva ili drugih lica u vezi sa t. a) do v) ovog
stava.
(3) Interni revizor i odbor za reviziju podnose izvještaj članovima društva sa ograničenom odgovornošću na svakoj godišnjoj
skupštini, a na vanrednoj sjednici skupštine kada smatraju da je izvještavanje prikladno i nužno ili kada to traži upravni odbor.
(4) U izvršavanju svojih dužnosti interni revizor može pregledati sva dokumenta društva, provjeravati njihovu vjerodostojnost i
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
podatke koji se u njima nalaze, zahtijevati izvještaje i objašnjenja direktora ili upravnog odbora i zaposlenih i pregledati stanje
imovine društva.
(5) Interni revizor i odbor za reviziju dostavljaju poseban izvještaj skupštini o ugovorima zaključenim između društva i
direktora društva ili sa članovima upravnog odbora društva, ako društvo ima upravni odbor, kao i sa povezanim licima u smislu
ovog zakona.
(6) U izvršenju svojih dužnosti interni revizor i odbor za reviziiju društva s ograničenom odgovornošću mogu angažovati
druga lica stručna za odgovarajuću oblast i odrediti im plaćanje razumne naknade.
(7) Interni revizor, odnosno odbor za reviziju poslove iz st. 1. do 6. ovog člana, kao i druge poslove obavlja u skladu sa
zakonom, osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
(8) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću ima internu reviziju, a nema odbor za reviziju, poslove iz stava 1. ovog člana
obavlja interni revizor.
(9) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću ima internu reviziju, a nema odbor za reviziju, interni revizor izvještaje iz
stava 2. dostavlja
skupštini članova društva.
Nezavisni revizor
Član 166.
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može imati nezavisnog revizora.
(2) Nezavnisni revizor društva sa ograničenom odgovornošću obavještava se istovremeno sa obavještenjem članova društva
o održavanju godišnje skupštine članova društva, radi učestvovanja u radu skupštine u skladu sa zakonom.
Stručni povjerenik
Član 167.
Odredbe ovog zakona o imenovanju
stručnog povjerenika, njegovim ovlašćenjima i izvještaju, koje se odnose na
akcionarsko društvo shodno se primjenjuju i na društvo s ograničenom odgovornošću, ako osnivačkim aktom ili ugovorom
članova društva nije drugačije određeno.
11. Izmjene osnivačkog akta i ugovora članova društva
Način izmjene
Član 168.
(1) Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću može se mijenjati samo jednoglasnom odlukom svih članova
društva, ako tim aktom nije drugačije određeno.
(2) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da se taj akt mijenja većinom glasova, ali ne
manjom većinom od obične većine glasova svih članova društva sa ograničenom odgovornošću.
(3) Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću može se mijenjati samo jednoglasnom odlukom svih članova
društva, ako tim aktom nije drugačije određeno.
(4) Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću može odrediti da se taj akt može mijenjati i većinom glasova, ali
ne manjom većinom od obične većine svih glasova članova društva sa ograničenom odgovornošću.
(5) Izuzetno od st. 1. do 4. o
vog člana izmjene osnivačkog akta i ugovora članova društva sa ograničenom odgovornošću
kojima se mijenjaju prava nekog člana društva vrše se uz saglasnost tog člana.
12. Akta i dokumenta društva
Držanje i čuvanje
Član 169.
(1) Svako društvo sa ograničenom odgovornošću čuva sljedeća akta i dokumenta:
a) otpravak notarski obrađenog osnivačkog akta, uključujući i sve njegove izmjene,
b) ugovor članova društva, ako ga društvo ima, uključujući i sve njegove izmjene,
v) rješenje o registraciji,
g) interna dokumenta odobrena od skupštine članova i upravnog odbora,
d) knjigu odluka,
đ) akt o formiranju svake poslovne jedinice društva i predstavništva (zastupništva),
e) dokumenta koja dokazuju svojinu i sva druga prava društva na imovinu,
ž) zapisnike i odluke skupštine članova i upravnog odbora društva,
z) zapisnike odbora za reviziju i druge njihove pisane naloge i zaključke,
i) finansijske izvještaje, izvještaje o poslovanju i izvještaj nezavisnog revizora,
j) knjigovodstvenu dokumentaciju i račune,
k) dokumenta o finansijskim izvještajima i izvještajima o poslovanju podnesena nadležnim organima,
l) listu povezanih društava sa podacima o udjelima ili drugim pravima u njima,
lj) knjigu udjela,
m) listu sa punim imenima i adresama svih članova upravnog odbora, svih lica koja su ovlašćena da zastupaju društvo i
nezavisnog revizora društva, kao i podatke da li lica koja su ovlašćena da zastupaju društvo to čine kolektivno ili pojedinačno,
n) puno ime i adresu internog revizora i članova odbora za reviziju,
nj) listu
svih prenosa udjela uključujući i zalog i bilo koji drugi prenos licu koje time ne postaje član društva i
o) spisak svih ugovora koje su sa društvom zaključili direktor, članovi upravnog odbora i sa njima povezana lica u smislu
ovog zakona.
(2)
Društvo sa ograničenom odgovornošću dužno je da čuva akta i dokumenta iz stava 1. ovog člana u svom sjedištu ili u
drugim mjestima poznatim i dostupnim svim članovima društva.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću čuva otpravak osnivačkog akta i ugovor članova društva trajno, a ostala
dokumenta iz stava 1. ovog člana najmanje pet godina, a po isteku tog roka ta dokumenta čuvaju se u skladu sa propisima o
arhivskoj građi.
Primjena

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(5) Odredba stava 3. ovog člana ne primjenjuje se na člana društva koji je prodao svoj udio drugom licu koje preuzima
njegov udio i postaje član društva.
(6) Potraživanja društva sa ograničenom odgovornošću po osnovu dugovane naknade štete člana društva, u slučaju
isključenja iz opravdanih razloga ili neopravdanog istupanja, kao i po osnovu neispunjenja neke druge obaveze člana društva,
prebijaju se sa potraživanjima vrijednosti udjela člana društva kome po ovim osnovima prestaje svojstvo člana društva.
(7) Naknada vrijednosti udjela člana društva sa ograničenom odgovornošću kome je u skladu sa ovim zakonom prestalo
svojstvo člana, ne može se vršiti ako se time povređuju odredbe ovog zakona o ograničenjima plaćanja članovima društva.
(8) Radi obezbjeđenja isplate potraživanja po osnovu istupanja, odnosno isključenja člana društva sa ograničenom
odgovornošću, sud može suspendovati članska prava u društvu i odrediti druge privremene mjere.
13.3. Prestanak društva
Osnovi
Član 176.
Društvo sa ograničenom odgovornošću prestaje:
a) istekom vremena određenog u osnivačkom aktu,
b) odlukom skupštine članova,
v) statusnim promjenama koje za posljedicu imaju pr
estanak društva,
g) pravosnažnom sudskom odlukom kojom se utvrđuje da je registracija društva bila ništava i određuje brisanje društva iz
sudskog registra i
d) nastupanjem događaja određenog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Jednočlano društvo
Član 177.
Jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću prestaje u slučaju stečaja ili likvidacije nad jedinim članom koji nema
pravnog sljedbenika, odnosno smrću člana koji nema nasljednika udjela.
Prestanak društva odlukom suda kao pravo manjinskih članova
Član 178.
Odredbe ovog zakona kojima se uređuje prestanak akcionarskog društva i druga pravna sredstva po zahtjevu manjinskih
akcionara primjenjuju
se i na društvo sa ograničenom odgovornošću.
IV -
AKCIONARSKO DRUŠTVO
1. Pojam
Pojam i odgovornost za obaveze
Član 179.
(1) Akcionarsko društvo u smislu ovog zakona jeste privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i / ili fizičkih lica u
svojstvu akcionara radi obavljanja određene djelatnosti, pod zajedničkim poslovnim imenom, čiji je osnovni kapital utvrđen i
podijeljen na akcije.
(2) Akcionarsko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom.
(3) Akcionari akcionarskog društva ne odgovaraju za obaveze društva, osim do iznosa ugovorenog a neuplaćenog uloga u
imovinu društva, u skladu sa ovim zakonom.
2. Osnivački akt i statut
Osnivački akt
Član 180.
(1) Osnivački akt akcionarskog društva sadrži naročito:
a) puno ime i prebivalište fizičkog lica, odnosno poslovno ime i sjedište pravnog lica svakog osnivača društva,
b) poslovno ime i sjedište društva,
v) djelatnost,
g)
označenje da li je društvo otvoreno ili zatvoreno,
d) iznos osnovnog kapitala, upisanog i uplaćenog, i način njegovog unošenja, odnosno oblik u kome se unosi ulog,
đ) broj akcija i njihovu nominalnu vrijednost, vrste i klase akcija koje je društvo ovlašćeno da izda kao i pravo akcija svake
klase,
e) broj akcija svake vrste i klase,
ž) identifikaciju osnivača koji daje nenovčane uloge, opis tih uloga i broj i vrsta akcija za te uloge,
z) trajanje društva, osim ako je osnovano na neodređeno vrijeme,
i) ukupni ili procijenjeni iznos troškova u vezi sa osnivanjem društva koji padaju na teret društva, prije nego što je utvrđeno
da društvo ispunjava uslove za početak rada i
j) posebne pogodnosti do dana osnivanja društva ili do trenutka kad je društvo ovlašćeno da počne poslovanje, koje su date
osnivačima ili drugom licu koje je učestvovalo u osnivanju društva ili poslovima koji su bili potrebni za dobijanje takvog
ovlašćenja.
(2) Osnivčki akt akcionarskog društva može da sadrži i:
a) imena i adrese prvog direktora, odnosno članova prvog upravnog odbora,
b) ovlašćenje upravnom odboru da izda odobrene (ovlašćene, neizdate) akcije u skladu s ovim zakonom i statutom,
v) ograničenja prenosa akcija zatvorenog akcionarskog društva i
g) druga pitanja koja u skladu sa ovim zakonom mogu biti sastavni dio osnivačkog akta ili statuta društva.
Statut
Član 181.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(1) Akcionarsko društvo pored osnivačkog akta može da ima i statut kojim se bliže uređuje poslovanje i upravljanje društvom.
(2) Statut akcionarskog društva ne dostavlja se uz prijavu za registraciju.
(3) Statut akcionarskog društva sačinjava se u pisanoj formi.
(4) Statut akcionarskog društva, kao i njegove izmjene i dopune, proizvodi pravno dejstvo prema akcionarima od dana
njegovog donošenja, ako statutom nije drugačije određeno.
(5) Ako osnivačkim aktom ovlašćenje za donošenje ili izmjene i dopune statuta akcionarskog društva nije izričito dato
skupštini akcionara, statut društva donosi ili mijenja upravni odbor.
Odnos osnivačkog akta i statuta
Član 182.
U slučaju neusklađenosti osnivačkog akta i statuta akcionarskog društva, primjenjuje se osnivački akt društva.
3. Pogodnosti i troškovi
Posebne pogodnosti
Član 183.
(1) Posebne po
godnosti koje se daju pojedinom osnivaču ili trećem licu unose se u osnivački akt društva, uz navođenje lica
kome se daju i osnova po kome se daju, a ako se daju na određeno vrijeme, i rok do kada se pogodnosti daju.
(2) Posebne pogodnosti prestaju is
tekom vremena za koji su date ili izmjenom osnivačkog akta društva kojima se ta pitanja
određuju.
(3) Ako posebne pogodnosti iz stava 1. ovog člana nisu određene osnivačkim aktom društva, bez dejstva su ugovori kojima
se one uređuju. Izmjenama osnivačkog akta društva nakon registracije ne može se pravno valjano obezbijediti da takvi ugovori
djeluju prema društvu.
Troškovi osnivanja
Član 184.
(1) Osnivačkim aktom akcionarskog društva može se odrediti da troškove osnivanja društva snosi društvo ili osnivači.
(2) Osnivači akcionarskog društva snose troškove osnivanja društva, ako osnivačkim aktom društva nije drugačije određeno.
(3) Naknada troškova osnivanja akcionarskog društva može se odobriti osnivačima samo do visine određene osnivačkim
aktom.
4. Ulog
Kredit za akcije
Član 185.
(1) Akcionarsko društvo ne može davati zajmove, kredite ili drugu finansijsku podršku ili određena obezbjeđenja za sticanje
svojih akcija.
(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na tekuće pravne poslove finansijskih organizacija, kao i na davanje avansa,
kredita ili pružanja obezbjeđenja od društva za sticanje akcija zaposlenima u društvu ili u povezanim društvima u smislu ovog
zakona.
(3) Raspolaganja iz stava 2. ovog člana mogu se vršiti u skladu sa ograničenjima plaćanja utvrđenim ovim zakonom.
Procjena nenovčanih uloga
Član 186.
(1) Ako akcionar ulaže nenovčane uloge, jedan ili više ovlašćenih procjenjivača sastavljaju izvještaj o procjeni prije
registracije društva.
(2) Procjenjivač iz stava 1. ovog člana može biti ovlašćeno fizičko lice ili privredno društvo ovlašćeno za obavljanje tih
poslova, u skladu sa zakonom.
(3) Izvještaj o procjeni nenovčanog uloga sadrži opis svakog takvog uloga, kao i opis korišćenog metoda procjene utvrđujući
pri tom da li vrijednost koja je utvrđena primjenom tog metoda procjene odgovara broju i nominalnoj vrijednosti akcija.
(4) Izvještaj procjenjivača iz stava 3. ovog člana podnosi se registarskom sudu sa prijavom za registraciju.
(5) Pro
cjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima u zatvorenom akcionarskom društvu vrši se u skladu sa članom 14. ovog
zakona.
Vrste uloga i njihovo unošenje u društvo
Član 187.
(1) Ulog u akcionarsko društvo u zamjenu za izdavanje akcija može se unijeti u novcu ili u imovinskim pravima, ali ne i u radu
i uslugama društvu, bilo da su izvršeni ili budući.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, nenovčani ulog u zatvoreno akcionarsko društvo može biti u izvršenom radu i uslugama
za društvo, ako je to određeno osnivačkim aktom.
(3) Akcije otvorenog akcionarskog društva mogu se unijeti kao ulog u drugo privredno društvo samo u slučaju povezivanja
privrednih društava iz člana
. ovog zakona.
(4) Ugovoreni ulozi koji se unose u novcu uplaćuju se do registracije akcionarskog društva, i to najmanje 50% nominalne
vrijednosti upisanih akcija, a ostatak se uplaćuje najkasnije u roku od dvije godine od dana registracije društva.
(5)
Ako se akcije ili druge hartije od vrijednosti stiču unošenjem prava nad stvarima i pravima, njihovo plaćanje vrši se
prenošenjem tih prava u imovinu društva.
5. Zatvoreno i otvoreno akcionarsko društvo
Vrste
Član 188.

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Član 194.
(1) Svi upisnici potpuno uplaćenih akcija imaju pravo da učestvuju sa pravom glasa na osnivačkoj skupštini.
(2) Kvorum za održavanje osnivačke skupštine i pravovaljano odlučivanje je obična većina uplaćenih akcija koje daju pravo
glasa o pitanjima iz njene nadležnosti.
(3) Osnivačku skupštinu akcionarskog društva otvara osnivač sa najvećim brojem uplaćenih akcija, a ako je više takvih
upisnika akcija, upisnik koji je prvi uplatio upisane akcije.
(4) Lice iz stava 3. ovog člana sastavlja spisak prisutnih upisnika akcija, odnosno njihovih punomoćnika i utvrđuje da li su
ispunjeni svi uslovi za održavanje skupštine iz st. 1. i 2. ovog člana.
(5) Ako osnivačka skupština nema kvorum iz stava 2. ovog člana, osnivači mogu ponovo sazvati skupštinu na isti način, s tim
što između prvog i drugog sazivanja treba da protekne najmanje osam, a najviše 15 dana.
Posljedice neodržavanja
Član 195.
(1) Ako osnivači akcionarskog društva ne sazovu osnivačku skupštinu u roku iz člana
. ovog zakona, odnosno ako
osnivačka skupština nije održana u skladu s ovim zakonom ili nije donijela propisane odluke, smatra se da osnivanje društva
nije uspjelo, kada osnivači odgovaraju solidarno upisnicima akcija za vraćanje uplaćenih iznosa.
(2) Osnivači oglasom objavljenim na isti način kao i javna ponuda, pozivaju upisnike akcija da preuzmu svoje uplate u roku
od 15 dana nakon isteka krajnjeg roka za održavanje osnivačke skupštine, u skladu sa članom 193. ovog zakona.
(3) Ako osnivači ne postupe u skladu sa stavom 2. ovog člana, odluku o objavljivanju oglasa na zahtjev nekog od upisnika
akcija donosi sud u
vanparničnom postupku.
Tok
Član 196.
(1) Osnivačka skupština akcionarskog društva bira predsjednika, notara kao zapisničara i dva brojača glasova, nakon čega
se čitaju izvještaji o osnivanju i izvještaji o procjeni.
(2) Prilozi i izvještaji iz stava 1. ovog člana čitaju se samo ako to zatraže upisnici akcija koji imaju najmanje 10 % svih
glasova prisutnih ili zastupljenih upisnika akcija na skupštini.
(3) Zapisnik o radu osnivačke skupštine akcionarskog društva vodi notar kao zapisničar i potpisuje predsjednik skupštine,
zapisničar, oba brojača glasova i osnivači društva.
Djelokrug
Član 197.
(1) Osnivačka skupština akcionarskog društva:
a) utvrđuje da li su propisno upisane i uplaćene akcije, odnosno da li su uneseni nenovčani ulozi, u skladu sa ovim zakonom
i osnivačkim aktom,
b) bira prvog direktora društva, odnosno članove prvog upravnog odbora, ako to osnivači nisu izvršili u osnivačkom aktu,
v) odlučuje o posebnim pravima koja pripadaju osnivačima i odobrava posebne pogodnosti osnivačima ili drugim licima,
g) donosi odluku o prihvatanju procjene vrijednosti nenovčanih uloga (ulozi u stvarima i pravima),
d) odlučuje o odobravanju ugovora koji su osnivači zaključili prije registracije društva, a koji su u vezi s osnivanjem društva i
đ) utvrđuje iznos troškova osnivanja društva.
(2) Ako je broj upisanih akcija u odnosu na ponuđeni broj akcija iz javne ponude veći, osnivačka skupština može odlučiti da
prihvati upisani višak ili njegov dio. Ako skupština odluči da prihvati dio upisanog viška akcija, upisnici akcija koji su ranije upisali
akcije imaju pravo prvenstva, a ako je više lica istovremeno upisalo te akcije onda prihvata upisani višak srazmjerno upisanim
akcijama tih upisnika koje nisu višak.
(3) Ako osnivačka skupština donese odluku o prihvatanju viška upisanih i uplaćenih akcija, akcionari koji su upisali i uplatili
akcije imaju pravo glasa na osnivačkoj skupštini od trenutka donošenja te odluke na toj skupštini, u skladu sa ovim zakonom.
Odlučivanje
Član 198.
(1) Na osnivačkoj skupštini svaka obična akcija daje pravo na jedan glas.
(2) Osnivačka skupština donosi odluke većinom glasova akcionara sa običnim akcijama, ako ovim zakonom ili osnivačkim
aktom nije određen veći broj glasova.
(3) Osnivačka skupština akcionarskog društva o prihvatanju procjene nenovčanih uloga glasa odvojeno za svaki takav ulog.
Osnivači i upisnici akcija na osnovu nenovčanog uloga nemaju o tom pitanju pravo glasa i njihovi glasovi ne računaju se u
kvorum gla
sova niti za potrebnu većinu za donošenje odluke.
(4) Izmjena odredbe osnivačkog akta o iznosu osnovnog kapitala (prihvatanje viška upisanih akcija) vrši se saglasnošću svih
upisnika uplaćenih akcija, ako osnivačkim aktom i prospektom nije drugačije određeno.
(5) Na osnivačkoj skupštini osnivači koji su imali troškove osnivanja društva nemaju pravo glasa pri odobrenju troškova
osnivanja društva, a lica koja imaju posebne ugovore sa društvom koji podliježu odobrenju te skupštine nemaju pravo glasa pri
odlučivanju o tom pitanju.
7. Akcije i druge hartije od vrijednosti
Obične i povlašćene akcije
Član 199.
(1) Akcionarsko društvo može izdavati: obične (redovne) i povlašćene (prioritetne, preferencijalne) akcije.
(2) Akcionarsko društvo mora imati bar jednu običnu akciju.
(3) Obične akcije akcionarskog društva predstavljaju uvijek jednu klasu akcija.
(4) Povlašćene akcije akcionarskog društva mogu biti podijeljene u dvije ili više klasa sa različitim pravima (različite stope
dividendi ili različita participativna ili kumulativna prava na dividende ili različita prava na isplatu imovine društva pri likvidaciji).
(5) Obične akcije akcionarskog društva imaju istu nominalnu vrijednost.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(6) Povlašćene akcije akcionarskog društva iste klase imaju istu nominalnu vrijednost.
(7) Akcionarsko društvo može izdavati samo akcije na ime.
Odobrene (neizdate) i izdate akcije
Član 200.
(1) Akcionarsk
o društvo pored izdatih akcija može da ima i odobrene (neizdate, ovlašćene) akcije.
(2) Broj odobrenih običnih akcija i broj odobrenih povlašćenih akcija svake klase određuju se osnivačkim aktom akcionarskog
društva. Broj odobrenih akcija akcionarskog društva ne može da bude veći od 50 % od broja izdatih običnih akcija u vrijeme
kada je ovaj broj određen osnivačkim aktom društva.
(3) Akcionarsko društvo može da izda sve ili samo dio svojih odobrenih običnih akcija, a odobrene povlašćene akcije bilo
koje klase može da ne izda, da izda dio ili sve.
(4) Odluka o broju, vremenu i drugim uslovima bilo kog izdavanja akcija donosi se na skupštini akcionara, osim ako u
osnivačkom aktu akcionarskog društva ovo ovlašćenje nije preneseno na upravni odbor društva koji može donijeti odluku u
skladu sa osnivačkim aktom.
(5) Ovlašćenje iz stava 4. ovog člana obuhvata izdavanje odobrenih akcija radi povećanja osnovnog kapitala novim ulozima,
isključivo novčanim, u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se uređuje povećanje osnovnog kapitala novim ulozima, ali ni u
kom slučaju ne uključuje izdavanje odobrenih akcija po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva u skladu sa
ovim zakonom.
(6) Ovlašćenje upravnom odboru za izdavanje bilo koje vrste odobrenih akcija ne može se dati za period duži od pet godina
od utvrđivanja broja odobrenih akcija u osnivačkom aktu, s tim što skupština akcionara može taj petogodišnji period obnoviti
jednom ili više puta.
(7) Izdavanje akcija akcionarskog dr
uštva vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
Registracija emisije i pravo uvida
Član 201.
(1) Osnivači otvorenog akcionarskog društva, odnosno otvoreno akcionarsko društvo upisuju emisije akcija i drugih hartija od
vrijednosti izdatih javnom ponudom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti i aktima Komisije za
hartije od vrijednosti.
(2) Akcionarsko društvo upisuje izdate akcije i druge hartije od vrijednosti i identitet akcionara kod Centralnog registra hartija
od vrijednosti (u daljem tekstu: Centralni registar), u
skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti i aktima
Komisije za hartije od vrijednosti.
(3) Akcionarsko društvo upisuje izdate akcije i identitet akcionara u knjigu akcionara akcionarskog društva.
(4) Upis iz stava 3. ovog
člana sadrži naročito: puno ime i prebivalište, odnosno poslovno ime i sjedište; poreski
identifikacioni broj svakog akcionara i suvlasnika akcija, zastupnika akcija i drugih hartija od vrijednosti; broj bankovnog
računa
akcionara; iznos ugovorenih i upla
ćenih uloga svakog akcionara, dodatne uloge pored prvobitnih uloga; zaloge akcija; prenos
akcija uključujući i ime prenosioca i sticaoca, kao i promjene ovih podataka.
(5) Knjiga akcionara iz stava 3. ovog člana za otvorena akcionarska društva vodi se u elektronskom zapisu u Centralnom
registru.
(6) Akcionarsko društvo dužno je da obavijesti Centralni registar o podacima iz st. 3. i 4. ovog člana, uključujući i promjene
tih podataka u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(7) Akcionar ima pravo uvida u knjigu akcionara i pravo na izvod iz knjige akcionara.
(8) Direktor ili upravni odbor akcionarskog društva odgovoran je za ispravan i blagovremen upis akcija društva, kao i za
vođenje knjige akcionara i za njenu tačnost, za štetu prouzrokovanu akcionaru ili trećem licu propuštanjem izvršenja ove
dužnosti.
Upis akcija
Član 202.
(1) Akcionarom se u odnosu prema akcionarskom društvu i trećim licima smatra lice koje je upisano u Centralni registar, u
skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Ako ima nepodudarnost
i između knjige akcionara i Centralnog registra, mjerodavan je upis u Centralni registar.
(3) Upis akcija u Centralni registar vrši se na način uređen zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
Prava akcionara običnih akcija
Član 203.
(1) Svaka obična akcija akcionarskog društva daje akcionaru ista prava, u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom i
statutom društva, koja uključuju naročito:
a) pravo pristupa pravnim aktima i drugim dokumentima i informacijama društva,
b) pravo učešća u radu skupštine društva,
v) pravo glasa u skupštini društva tako da jedna akcija uvijek daje pravo na jedan glas,
g) pravo na isplatu dividendi, nakon isplate dividendi na sve izdate povlašćene akcije u punom iznosu,
d) pravo učešća u raspodjeli likvidacionog viška po likvidaciji društva, a nakon isplate povjerilaca i akcionara bilo kojih
povlašćenih akcija,
đ) pravo prečeg sticanja akcija iz novih emisija i zamjenljivih obveznica i
e) pravo raspolaganja akcijama svih vrsta u skladu sa zakonom.
(2) Obične akcije akcionarskog društva ne mogu se pretvoriti u povlašćene akcije ili druge hartije od vrijednosti.
(3) Prava iz stava 1. t. g), d) i đ) ovog člana mogu se prenositi ugovorom od akcionara na treća lica.
Prava akcionara sa povlašćenim akcijama
Član 204.
(1) Povlašćene akcije akcionarskog društva svake klase daju akcionaru ista prava.
(2) Prava akcionara sa povlašćenim akcijama određuju se osnivačkim aktom društva.

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Član 208.
(1) Akcionar ima pravo prečeg sticanja akcija iz novih emisija akcija akcionarskog društva srazmjerno nominalnoj vrijednosti
posjedovanih akcija na
dan presjeka utvrđenog u skladu sa članom 213. ovog zakona.
(2) Akcionari iz stava 1. ovog člana ostvaruju pravo prečeg sticanja odlukom skupštine društva u skladu sa osnivačkim aktom
ili statutom.
(3) Izdavanje akcija u smislu ovog zakona je i izdavanje preuzimaocu emisije ili drugim finansijskim organizacijama radi dalje
prodaje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(4) O namjeri izdavanja akcija iz stava 1. ovog člana društvo u pisanoj formi obavještava sve akcionare, u skladu sa ovim
zakonom i propisima kojima se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(5) Obavještenje iz stava 4. ovog člana sadrži naročito: broj akcija koje se izdaju; predloženu cijenu; rok i način korišćenja
prava prečeg sticanja. Rok u kome se može ostvariti pravo prečeg sticanja akcija ne može biti kraći od 15 dana od dana
početka upisa i uplate predmetne emisije.
(6) Akcionar sa običnim akcijama, imalac varanta i zamjenljivih obveznica, ima pravo prečeg sticanja novih emisija akcija, u
skladu sa odlukom skupštine.
(7) Lice iz stava 6. ovog člana nema pravo prečeg sticanja:
a) povlašćenih akcija, osim povlašćenih akcija koje su zamjenljive u obične akcije ili koje nose pravo upisa ili sticanja običnih
akcija i
b)
odobrenih akcija određenih osnivačkim aktom akcionarskog društva koje se izdaju u roku od šest mjeseci od registracije
društva.
(8) Akcionari sa povlašćenim akcijama imaju pravo prečeg sticanja akcija iz novih emisija akcija iste klase u skladu sa
odl
ukom skupštine akcionara.
(9) Pravo prečeg sticanja može se ograničiti ili isključiti samo odlukom skupštine akcionara na prijedlog upravnog odbora.
Upravni odbor podnosi skupštini akcionara pisani izvještaj sa navođenjem razloga za ograničenje ili isključenje ovog prava i
obrazloženje predložene cijene izdavanja.
(10) Odluka skupštine akcionara o ograničenju ili isključenju prava prečeg sticanja je sastavni dio odluke o povećanju
kapitala. Ova odluka upisuje se u registar zajedno sa povećanjem osnovnog kapitala.
(11) Upravni odbor akcionarskog društva može ograničiti ili isključiti pravo prečeg sticanja pri izdavanju novih emisija
odobrenih akcija, u skladu sa ovlašćenjima iz člana
. st. 4. do 6. ovog zakona.
(12) Pravo prečeg sticanja akcija akcionar može prenijeti na treće lice u skladu sa propisima kojima se uređuje tržište hartija
od vrijednosti.
Akcije sa više vlasnika
Član 209.
(1) Akcija može imati jednog ili više vlasnika (u daljem tekstu: suvlasnici akcije). Suvlasnici akcije smatraju se jednim
akcionarom.
(2) Suvlasnici akcije ostvaruju pravo glasa i druga prava u društvu samo preko zajedničkog punomoćnika, ako osnivačkim
aktom ili statutom akciona
rskog društva nije drugačije određeno. Suvlasnici akcije o određivanju zajedničkog punomoćnika
obavještavaju društvo pisanim putem radi upisa u knjigu akcionara i Centralni registar.
(3) Obavještenje dato od društva zajedničkom punomoćniku suvlasnika akcije smatra se da je dato svim suvlasnicima akcije.
Ako suvlasnici akcije propuste da odrede zajedničkog punomoćnika i ako o tome ne obavijeste društvo, obavještenje koje
društvo da bilo kom suvlasniku smatra se da je dato svim suvlasnicima akcije.
(4) Suvlasnici akcije solidarno su odgovorni prema društvu za obaveze koje se odnose na akcije.
(5) Pravne radnje akcionarskog društva prema jednom suvlasniku imaju dejstvo prema svim suvlasnicima.
8. Dividende i druge isplate akcionarima
8.1. Principi
Opšta načela
Član 210.
(1) Akcionarsko društvo može odobriti plaćanje dividendi na svoje akcije godišnje u skladu sa odlukama redovne godišnje
skupštine ili u bilo koje vrijeme između godišnjih skupština, osim ako je osnivačkim aktom društva drugačije određeno.
(2) Odluku akcionarskog društva o odobrenju plaćanja dividendi može da donese i upravni odbor ako je to određeno
osnivačkim aktom društva ili ako ga za to ovlasti skupština akcionara, u skladu sa osnivačkim aktom.
(3) Po usvajanju finansijskog izvještaja za prethodnu poslovnu godinu ostvarenu dobit društvo mora rasporediti sljedećim
redom:
a) za pokriće gubitaka prenesenih iz ranijih godina,
b) za zakonske rezerve,
v) za statutarne rezerve, ako ih društvo utvrdi osnivačkim aktom i
v) za dividendu u skladu sa ovim zakonom.
(4) Nakon donošenja odluke o isplati dividende akcionar kome ona treba da bude isplaćena postaje povjerilac društva za
iznos pripadajuće dividende.
(5) Dividenda iz stava 3. tačka v) ovog člana na akcije bilo koje vrste ili klase plaća se svim akcionarima srazmjerno
nominalno
j vrijednosti akcija, osim u slučaju djelimično plaćenih akcija u skladu sa članom 206. ovog zakona.
(6) Sporazum ili ugovor kojim društvo daje nekim akcionarima posebne pogodnosti u pogledu isplate dividende, ništav je.
Način plaćanja
Član 211.
(1) Dividende se mogu plaćati u novcu i u akcijama akcionarskog društva.
(2) Divi
dende koje se plaćaju u akcijama društva bilo koje vrste ili klase podliježu sljedećim pravilima:
a) dividende se plaćaju izdavanjem odgovarajućih akcija u srazmjeri sa učešćem u kapitalu (pro-rata) i
b) ako akcije određene vrste i klase treba da se izdaju kao akcije za dividende druge vrste ili klase akcija, a akcije u kojima
se plaća dividenda već postoje, dividenda se ne može tako platiti dok nije odobrena kvalifikovanom većinom glasova akcija
vrsta i klasa u kojima dividenda treba da bude plaćena.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(3) Iznos dividende koja se plaća u akcijama jednak je nominalnoj vrijednosti akcija koje se izdaju za plaćanje dividende.
Ograničenja plaćanja privremenih dividendi otvorenog društva
Član 212.
Otvoreno akcionarsko društvo tokom poslovne godine može plaćati dividende pod uslovom da:
a) se iz privremenih i za tu namjenu s
ačinjenih računa vidi da su raspoloživa sredstva dovoljna za plaćanje,
b) iznos koji se isplaćuje ne pređe ukupnu dobit od kraja posljednje poslovne godine za koju je sačinjen finansijski izvještaj
uvećan za neraspoređenu dobit i iznose povučene iz rezervi koje se mogu koristiti za te namjene, a umanjen za utvrđene
gubitke i iznos koji se mora unijeti u rezerve, u skladu sa posebnim zakonom, osnivačkim aktom ili statutom društva i
v) je odluka o isplati privremene dividende donesena na osnovu polu
godišnjih revidiranih finansijskih izvještaja.
Titulari prava na dividende i druga plaćanja
Član 213.
(1) Osnivačkim aktom akcionarskog društva može da se odredi dan ili metod određivanja dana kojim se utvrđuje lista
akcionara koji imaju pravo na dividende ili na druga plaćanja, uključujući i plaćanja likvidacionog udjela. Ako osnivačkim aktom
akcionarskog društva nije određen dan ili metod određivanja dana dividende, taj dan ili metod određivanja dana dividende
utvrđuju se odlukom upravnog odbora. Dividende i druga plaćanja vrše se licima koja su bila akcionari društva na taj dan (dan
dividende, odnosno datum presjeka).
(2) Dan dividende iz stava 1. ovog člana ne može se utvrditi u roku kraćem od dvadeset dana od dana donošenja odluke o
isplati dividende.
Postupak za odobrenje i isplatu dividende
Član 214.
(1) Odluka o odobrenju dividendi sadrži:
a) iznos dividendi i
b) dan dividende za koji se sačinjava lista akcionara ovlašćenih za isplatu dividende.
(2) Ako nakon dana dividende a prije dana plaćanja dividende akcionar prenese svoje akcije po osnovu kojih ima pravo na
dividende zadržava pravo na isplatu dividende.
8.2. Sticanje i režim sopstvenih akcija
Zabrana upisa svojih akcija i akcija kontrolnog društva
Član 215.
(1) Ak
cionarsko društvo ne može upisivati svoje akcije, direktno ili indirektno preko drugog lica koje ih stiče za njegov račun.
(2) Zavisno društvo ne može upisivati akcije matičnog društva, u skladu sa ovim zakonom, direktno ili indirektno preko
drugog li
ca koje ih stiče za njegov račun.
(3) Ako je drugo lice upisalo ili steklo akcije na način suprotan st. 1. i 2. ovog člana smatra se da ih je preuzelo za svoj račun
i biće lično odgovorno za uplatu tržišnog iznosa vrijednosti takvih akcija i u slučaju da ima drukčiji sporazum sa društvom za čiji
račun su one upisane ili stečene.
(4) Svaki sporazum o naknadi ili obeštećenju lica iz stava 3. ovog člana, ništav je.
Opšta pravila u vezi sa sticanjem sopstvenih akcija
Član 216.
(1) Sopstvene akcije u smislu ovog zakona su akcije koje akcionarsko društvo stiče od svojih akcionara.
(2) Akcionarsko društvo može sticati sopstvene akcije ili druge hartije od vrijednosti koje je samo izdalo od njihovih imalaca,
direktno ili indirektno, preko drugog lica koje ih stiče u svoje ime a za račun tog društva, u skladu sa ograničenjima iz
os
nivačkog akta i ograničenjima plaćanja utvrđenim ovim zakonom.
(3) Akcionarsko društvo može steći svoje povlašćene akcije kao sopstvene akcije ili druge hartije od vrijednosti koje nisu
obične akcije, djelimično ili u cijelosti.
(4) Akcionarsko d
ruštvo može steći samo dio običnih akcija, kao sopstvene akcije.
(5) Otvoreno akcionarsko društvo može steći akcije koje je izdalo tako da ukupna nominalna vrijednost, uključujući i ranije
stečene akcije koje društvo drži i akcije koje su stečene indirektno, ne pređe 10 % njegovog osnovnog kapitala, osim u slučaju:
a) ako društvo ima rezerve koje se mogu koristiti za ove namjene i ako ih koristi za ova sticanja,
b) sticanja akcija bez naknade koje su u potpunosti plaćene,
v) sticanja akc
ija u postupku prinudne prodaje na osnovu sudske odluke za plaćanje duga akcionarskom društvu od strane
akcionara, ako nema drugog načina naplate i
g) statusnih promjena.
(6) Otvoreno akcionarsko društvo ne može sticati sopstvene akcije sporazumom sa akcionarom već samo putem ponude
svim akcionarima pro-rata, u skladu sa ovim zakonom.
(7) Zatvoreno akcionarsko društvo stiče sopstvene akcije ili druge hartije od vrijednosti po njihovoj vrijednosti utvrđenoj u
skladu sa ovim zakonom, osim ako o
snivačkim aktom ili ugovorom između akcionarskog društva i imaoca hartije od vrijednosti,
u vrijeme kad su te hartije od vrijednosti izdate, nije drugačije određeno.
Postupak odobrenja sticanja sopstvenih akcija
Član 217.
(1) Odluku o sticanju sopstvenih akcija ili drugih hartija od vrijednosti akcionarskog društva donosi skupština akcionara.
(2) Odluka skupštine akcionara iz stava 1. ovog člana sadrži: maksimalan broj akcija koje se stiču, rok za koji je dato
ovlašćenje za izvršenje odluke koji ne može biti duži od 18 mjeseci i kupovnu cijenu (ili način njenog utvrđivanja), kao i ime
akci
onara čije se akcije stiču, osim ako se akcije stiču od svih akcionara pro-rata.
(3) Odlukom iz stava 1. ovog člana može se ovlastiti upravni odbor da odredi vrijeme sticanja, broj akcija koje se trebaju
steći, kao i da utvrdi otkupnu cijenu, postupak sticanja i druga pitanja, pod uslovom da ove odluke od upravnog odbora ne budu

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
obveznica, otkup se v
rši čim se utvrdi da društvo ima dovoljno namjenskih rezervi.
(5) Varanti i zamjenljive obveznice otkupljuju se po vrijednosti utvrđenoj u vrijeme njihovog izdavanja.
Cijena
Član 223.
Povlašćene akcije otkupljuju se po njihovoj tržišnoj vrijednosti, a ukoliko ona ne postoji, po vrijednosti koju utvrđuje upravni
odbor u skladu sa o
vim zakonom ili ovlašćeni procjenjivač izabran od skupštine akcionara, upravnog odbora ili nesaglasnih
akcionara, u skladu sa ovim zakonom.
Upis u Centralni registar
Član 224.
Otkup povlašćenih akcija, varanata i zamjenljivih obveznica, akcionarsko društvo prijavljuje Centralnom registru radi upisa, u
skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti, a ako akcionarsko društvo vodi knjigu akcionara, otkup upisuje
i u tu knjigu.
8.4. Ograničenja isplate
Ograničenja plaćanja dividendi i drugih plaćanja
Član 225.
(1) Zatvoreno akcionarsko društvo ne može vršiti isplate svojim akcionarima ako bi nakon izvršene isplate neto imovina
društva bila manja od njegovog osnovnog kapitala, uvećanog za rezerve koje se mogu koristiti za isplate akcionarima, u skladu
s ovim zakonom.
(2) Otvoreno akcionarsko društvo ne može vršiti isplate svojim akcionarima u slučaju smanjenja osnovnog kapitala u
redovnom postupku, u skladu sa ovim zakonom, ako bi:
a) nakon izvršene isplate neto imovina društva bila manja od njegovog osnovnog kapitala, uvećanog za rezerve koje se
mogu koristiti za isplate akcionarima, u skladu sa ovim zakonom i
b) u slučaju dividendi, iznos dividendi prešao iznos dobiti društva u protekloj poslovnoj godini uvećanoj za neraspoređenu
dobit i iznos povučen iz rezervi uvećan za iznos koji se mora unijeti u rezerve u tekućoj godini, u skladu sa osnivačkim aktom ili
statutom i ovim zakonom.
(3) Pored ograničenja plaćanja u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana, zatvoreno i otvoreno akcionarsko društvo ne mogu vršiti
plaćanja svojim akcionarima, ako:
a) bi nakon izvršenih plaćanja društvo bilo nesposobno za plaćanje svojih dugova koji dospijevaju u redovnom poslovanju
društva ili
b) na dan plaćanja bilo koja dospjela dividenda na povlašćene akcije ne bi bila isplaćena u cijelosti.
(4) Izuzetno od st. 1. do 3. ovog člana akcionarsko društvo može izvršiti plaćanja svojim akcionarima, ako iz finansijskih
izvještaja pripremljenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija, proizlazi da je isplata razumna u datim
okolnostima.
Odgovornost akcionara i članova organa društva za zabranjene isplate
Član 226.
(1) Akcionar akcionarskog društva odgovoran je za vraćanje društvu isplate koje suprotno ovom zakonu primi od društva,
ako je znao ili je prema okolnostima morao da zna da je isplata zabranjena.
(2) Osim akcionara u slučaju iz stava 1. ovog člana odgovara i direktor društva ili članovi upravnog odbora, u skladu sa
odredbama ovog zakona kojima se u
ređuje njihova imovinska odgovornost.
8.5. Zajam i kapital
Zajam umjesto kapitala
Član 227.
(1) Akcionar akcionarskog društva koji društvu u vrijeme poslovne krize ne poveća sopstveni kapital kao dobar privrednik,
već društvu da zajam, može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za vraćanje zajma samo kao stečajni povjerilac sa
neobe
zbijeđenim potraživanjem, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak.
(2) Treće lice koje akcionarskom društvu u vrijeme iz stava 1. ovog člana da zajam umjesto da mu akcionari pribave
sopstveni kapital, a kome akcionar društva da neko obezbjeđenje za vraćanje zajma, može u stečajnom postupku protiv društva
ostvarivati zahtjev za vraćanje zajma za iznos koji nije uspjelo da namiri iz dobijenog obezbjeđenja, kao stečajni povjerilac sa
neobezbijeđenim potraživanjem.
(3) Odredbe st. 1. i
2. ovog člana primjenjuju se i na druge pravne poslove akcionara akcionarskog društva i trećih lica koji
odgovaraju davanju zajma iz st. 1. i 2. ovog člana.
(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana ne primjenjuju se na akcionare društva čiji akcionarski kapital ne prelazi 1/10 osnovnog
kapitala društva i koji nije direktor ili član upravnog odbora društva.
(5) Ako akcionarsko društvo u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad društvom
ili nakon podnošenja tog prijedloga, u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana vrati zajam, akcionar društva koji je dao
obezbjeđenje za vraćanje zajma dužan je da tako isplaćeni iznos vrati društvu.
(6) Obaveza iz stava 5. ovog člana postoji do iznosa datog obezbjeđenja akcionara za vraćanje zajma u vrijeme vraćanja
zajma.
(7) Akcionar društva oslobađa se obaveze iz stava 5. ovog člana ako predmet datog obezbjeđenja povjeriocu stavi na
raspolaganje društvu.
(8) Odredbe st. 1. do 7. primjenjuju se i na druge pravne poslove davanja zajma u smislu obligacionih odnosa.
9. Osnovni kapital i rezerve društva
9.1.1. Osnovna načela
Minimalni osnovni kapital
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Član 228.
(1) Minimalni novčani ulog osnovnog kapitala zatvorenog akcionarskog društva na dan upisa u registar iznosi 20.000
konvertibilnih maraka.
(2) Minimalni novčani ulog osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva na dan upisa u registar iznosi 50.000
konvertibilnih maraka.
(3) Posebnim z
akonom za osnivanje finansijskih, osiguravajućih organizacija, kao i privrednih društava koja obavljaju
zakonom određene djelatnosti kao akcionarska društva može se odrediti veći novčani dio minimalnog osnovnog kapitala.
(4) Registracija povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva i smanjenja osnovnog kapitala zatvorenog akcionarskog
društva vrši se jednom godišnje.
(5) Na povećanje i smanjenje osnovnog kapitala, kao i na održanje tog kapitala i održavanje skupštine akcionara prilikom
gubitka
zatvorenog akcionarskog društva, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o povećanju, smanjenju i održavanju
osnovnog kapitala, kao i odredbe o održavanju skupštine akcionara otvorenog akcionarskog društva.
(6) Osnovni kapital zatvorenog akcionarsk
og društva može se odlukom skupštine akcionara povećati novim ulozima koji
mogu biti novčani ili nenovčani.
(7) Ako se povećanje osnovnog kapitala zatvorenog akcionarskog društva vrši konverzijom potraživanja u ulog, osnovni
kapital može se povećati do polovine osnovnog kapitala društva, koji je upisan u sudski registar u trenutku donošenja odluke
skupštine akcionara.
Minimalna nominalna vrijednost akcija
Član 229.
(1) Akcionarsko društvo može izdavati obične i povlašćene akcije.
(2) Najniža nominalna vrijednost akcija ne može biti manja od jedne konvertibilne marke, a ako je veća onda mora biti djeljiva
sa deset.
(3) Akcije u ukupnoj vrijednosti za akcionarska društva ne mogu se izdavati na iznos koji je manji od najnižeg iznosa
osnovnog kapitala iz člana
. ovog zakona.
(4) Učešće akcija u osnovnom kapitalu određuje se odnosom nominalne vrijednosti tih akcija i ukupne nominalne vrijednosti
svih uplaćenih akcija.
Podjela i spajanje akcija i održavanje vrijednosti osnovnog kapitala
Član 230.
(
1) Akcionarsko društvo može podijeliti svaku akciju bilo koje klase na dvije ili više akcija iste klase i istovremeno smanjiti
nominalnu vrijednost akcija te klase, čime se ne mijenja osnovni kapital.
(2) Akcionarsko društvo može sve akcije bilo koje klase spojiti u manji broj akcija date klase i istovremeno povećati njihovu
nominalnu vrijednost, čime se ne mijenja osnovni kapital.
(3) Akcionarsko društvo može poništiti sopstvene akcije koje je steklo ili otkupilo na teret rezervi, pri čemu se ukupna
nominalna vrijednost ostalih akcija povećava za iznos upotrijebljenih rezervi, čime se ne mijenja osnovni kapital društva.
(4) Spajanje i podjela akcija iz st. 1. do 3. ovog člana akcionarsko društvo može da vrši ako se time ne povređuju prava
imalaca varanata kao ni imalaca zamjenljivih obveznica.
(5) U slučaju da spajanjem akcija ostaju dijelovi akcije čija je nominalna vrijednost manja od vrijednosti iz člana
. stav 2.
ovog zakona, društvo je dužno da ih otkupi po tržišnoj vrijednosti, a ako nema tržišne vrijednosti, po vrijednosti koja se utvrdi od
nezavisnog procjenjivača, u skladu s ovim zakonom.
(6) Spajanje i podjela akcija povlači promjenu osnivačkog akta u dijelu kojim je određen broj i nominalna vrijednost akcija, što
se vrši u skladu sa ovim zakonom.
(7) Vrijednost neto kapitala akcionarskog društva stalno se održava na nivou koji je jednak ili veći od zakonom propisane
vrijednosti minimalnog osnovnog kapitala uređene članom 228. ovog zakona.
(8) Ako se neto kapital akcionarskog društva iz bilo kojih razloga smanji ispod vrijednosti iz stava 7. ovog člana, akcionarsko
društvo dužno je da ga obezbijedi u roku od šest mjeseci od dana tog smanjenja, osim ako u tom roku ne promijeni pravnu
formu privrednog društva.
(9) Ako društvo ne postupi u roku i na način iz stava 8. ovog člana, otvara se postupak likvidacije.
9.1.2. Rezerve društva
Član 231.
(1) Rezerve akcionarskog društva čine zakonske rezerve, rezerve kapitala, statutarne i druge rezerve.
(2) Akcionarsko društvo je obavezno da u zakonske rezerve unosi 5 % dobiti tekuće godine umanjene za gubitak iz
prethodne godine, sve dok te rezerve zajedno sa rezervama kapitala ne dostignu visinu od najmanje 10 % osnovnog kapitala ili
osnivačkim aktom, odnosno statutom određeni veći dio osnovnog kapitala.
(3) Zakonske rezerve koriste se za pokriće gubitka, a ako prelaze iznos iz prethodnog stava ovog člana mogu se koristiti i za
povećanje osnovnog kapitala.
(4) U rezerve kapitala akcionarsko društvo unosi:
a) dio uplaćenog iznosa za koji se izdaju akcije koji prelazi nominalni iznos akcija,
b) dio iznosa uplaćenog društvu za sticanje zamjenskih obveznica ili obveznica sa opcijom kupovine akcija koji prelazi
nominalni iznos izdatih obveznica,
v) iznose dodatnih plaćanja članova društva radi sticanja posebnih prava u društvu i
g) iznos za koji je pojednostavljeno smanjen osnovni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala.
(5) Rezerve kapitala koriste se za pokriće gubitka, a mogu se koristiti i za povećanje osnovnog kapitala pod uslovima iz
člana
. stav 7. Zakona.
(6) Akcionarsko društvo može svojim osnivačkim aktom propisati i statutarne rezerve, njihovu visinu i namjene za koje se
mogu koristiti te rezerve. U statutarne rezerve mogu se unositi s
amo iznosi koji potiču iz dobiti akcionarskog društva.
9.2. Povećanje osnovnog kapitala
9.2.1. Osnovna načela
Donošenje odluke

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
zahtjev Centralnom registru, radi upisa novoizdatih akcija u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(3) Promjene iz stava 1. ovog člana upisuju se i u knjigu akcionara.
Sticanje akcija
Član 239.
(1) Akcije se stiču upisom na vlasničke račune akcionara u Centralnom registru.
(2) Nove akcije mogu se sticati nakon upisa u Centralni registar prethodne emisije. Nove akcije izdate prije ovog upisa
ništave su, a za štetu iz takvog izdavanja imaocima akcija solidarno odgovaraju izdavalac i upravni odbor društva.
Registracija i objavljivanje povećanja kapitala
Član 240.
(1) Povećanje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva novim ulozima registruje se i objavljuje u skladu sa
zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva je povećan danom registracije povećanja toga kapitala u sudski registar.
9.2.3. Uslovno povećanje osnovnog kapitala
Pretpostavke
Član 241.
(1) Skupština akcionara pri donošenju odluke o emisiji zamjenljivih obveznica i varanata može istovremeno donijeti odluku o
uslovnom povećanju osnovnog kapitala za iznos kojim bi se pokrila prava imalaca ovih hartija za njihovu konverziju u akcije
(uslovno povećanje kapitala).
(2) Iznos osnovnog kapitala iz stava 1. ovog člana ne može preći polovinu osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog
društva koji postoji u trenutku donošenja te odluke.
(3) Odluka skupštine akcionara suprotna odluci o uslovnom povećanju osnovnog kapitala, ništava je.
Sadržaj odluke
Član 242.
U od
luci o uslovnom povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva navodi se:
a) namjena uslovnog povećanja osnovnog kapitala,
b) lica koja se mogu koristiti pravom prvenstva pri upisu akcija (imaoci varanata i zamjenljivih obveznica),
v) rok u kome se ostvaruje uslovno povećanje kapitala i uslovi za korišćenje prava,
g) cijena po kojoj se izdaju akcije ili metode po kojima se ona može odrediti radi ostvarivanja prava imalaca varanata i
d) raspodjela prava iz tačke b) ovog člana, vrijeme za koje se imaoci tog prava mogu koristiti tim pravom, kao i vrijeme
čekanja da ga prvi put koriste, a koje ne može biti kraće od dvije godine od dana donošenja odluke.
Izjava o ostvarenju prava upisa i zamjene
Član 243.
(1) Prava upisa imalaca zamjenljivih obveznica izvršavaju se njihovom pisanom izjavom da ih pretvaraju u akcije. Davanje
ove izjave zamjenjuje upis akcija i plaćanje akcija.
(2) Prava upisa akcija imalaca varanata izvršavaju se njihovom pisanom izjavom o upisu akcija društva pri novoj emisiji radi
povećanja osnovnog kapitala novim ulozima, u skladu sa ovim zakonom.
(3) U izjavi iz st. 1. i 2. ovog člana navodi se broj akcija koje se upisuju i njihova nominalna vrijednost, klasa akcija ako se
izdaju akcije više klasa, kao i dan donošenja odluke.
(4) Izjava o upisu akcija koja ne sadrži podatake iz stava 3. ovog člana ili koja sadrži ograničenje obaveze davaoca izjave,
ništava je.
(5) Ako se i pored ništavosti izjave o pravu upisa izdaju akcije, davalac izjave ne može se pozivati na ništavost izjave ako je
na osnovu nje ostvarivao prava kao akcionar i ispunjavao obaveze akcionara.
(6) Prema akcionarskom društvu ne djeluju ograničenja koja nisu sadržana u izjavi o pravu upisa.
Obavještavanje Komisije za hartije od vrijednosti i upis u Centralni registar
Član 244.
(1) O okončanju postupka iz člana
. ovog zakona obavještava se Komisija za hartije od vrijednosti, u skladu sa zakonom
kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Po prijemu rješenja Komisije za hartije od vrijednosti o uspješnosti emisije akcija po osnovu novih uloga, podnosi se
zahtjev Centralnom registru, radi upisa novoizdatih akcija u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(3) Podaci iz stava 2. ovog člana upisuju se i u knjigu akcionara.
Sticanje akcija
Član 245.
(1) Pod sticanjem
akcija smatra se upis na vlasničke račune akcionara u Centralnom registru.
(2) Upravni odbor otvorenog akcionarskog društva izdaje akcije u zamjenu za zamjenljive obveznice pod uslovom da se
razlika između većeg iznosa za koji su izdate te obveznice i iznosa za koji su izdate te akcije, pokrije iz ostalih rezervi, ako se
rezerve mogu upotrijebiti za tu namjenu, ili dodatnom uplatom lica koje je ovlašćeno za zamjenu obveznice.
Registracija i objavljivanje povećanja kapitala
Član 246.
(1) Zastupnici otvorenog akcionarskog društva podnose prijavu za registraciju povećanja osnovnog kapitala po osnovu akcija
izdatih zamjenom zamjenljivih obveznica i ostvarenjem prvenstvenog prava upisa akcija imalaca varanata.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(2) Uz prijavu iz stava 1. ovog člana za registraciju, prilažu se i drugi dokazi i isprave utvrđeni zakonom kojim se uređuje
registracija poslovnih subjekata.
9.2.4. Povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društva
Pretpostavke
Član 247.
(1) Skupština otvorenog akcionarskog društva može odlučiti da se osnovni kapital društva poveća pretvaranjem rezervi i
neraspoređene dobiti u osnovni kapital društva.
(2) Odluka iz stava 1. ovog člana sadrži iznos povećanja osnovnog kapitala, iznos sredstava rezervi, rezerve koje se
pretvaraju u osnovni kapital, označenje da li se izdaju nove akcije za taj iznos ili se povećava nominalna vrijednost.
(3) Odluka o povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva ništava je ako se povećanje kapitala ne upiše u
registar u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke.
(4) Rezerve i neraspoređena dobit akcionarskog društva ne mogu se pretvoriti u osnovni kapital ako je u finansijskim
izvještajima na kojim se zasniva odluka iskazan gubitak. Rezerve za određenu namjenu mogu se pretvoriti u osnovni kapital
samo ako je to u skladu sa tom namjenom.
(5) Odluka o povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva iz sredstava društva zasniva se na posljednjim
finansijskim izvještajima prethodne poslovne godine ako su potvrđeni od nezavisnog revizora i usvojeni najviše 90 dana prije
podnošenja prijave za upis u registar povećanja osnovnog kapitala.
(6) Ako skupština otvorenog akcionarskog društva ne imenuje posebne nezavisne revizore za finansijske izvještaje iz stava
4. ovog člana, smatra se da je imenovan onaj nezavisni revizor kojeg je za nezavisnu reviziju posljednjih finansijskih izvještaja
odredila skupština akcionara.
(7) Neraspoređena dobit i rezerve koje se pretvaraju u osnovni kapital akcionarskog društva moraju biti iskazane u
finansijskim izvještajima. Zakonske rezerve se mogu pretvoriti u osnovni kapital samo ako zajedno sa rezervama kapitala
prelaze procenat osnovnog kapitala akcion
. stav 2. ovog zakona.
Imaoci prava po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva
Član 248.
(1) Pravo na akcije po osnovu povećanja osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva iz sredstava društva
raspoloživih za te namjene imaju akcionari društva na dan presjeka utvrđenog u skladu sa članom 213. ovog zakona.
(2) Odluka skupštine akcionara koja nije u skladu sa stavom 1. ovog člana, ništava je.
(3) Pravo iz stava 1. ovog člana imaju i upisnici akcija, odnosno akcionari sa djelimično plaćenim akcijama srazmjerno
učešću njihovog uplaćenog dijela u osnovnom kapitalu društva.
(4) Pravo iz stava 1. ovog člana pripada i sopstvenim akcijama društva srazmjerno njihovom učešću u postojećem osnovnom
kapitalu društva.
Pravo na dio akcije
Član 249.
(1) Ako se pri povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva iz sredstava društva stekne pravo na dio jedne
nove akcije u postojećem osnovnom kapitalu društva, to pravo se može prenositi i naslijediti.
(2)
Prava iz nove akcije mogu se koristiti ako se prava iz stava 1. ovog člana koja zajedno daju cijelu akciju sjedine kod
jednog akcionara ili ako više imalaca prava na dio akcije zajedno čine cijelu akciju, odluče da zajedno koriste ta prava.
Pravo na dividendu i podjelu likvidacione mase
Član 250.
Nove akcije stečene po osnovu povećanja osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva iz sredstava društva,
učestvuju u pravu na dividendu i u podjeli likvidacione mase.
Obavještavanje Komisije za hartije od vrijednosti i upis u Centralni registar
Član 251.
(1) O okončanju postupka iz čl. 247. i 248. ovog zakona obavještava se Komisija za hartije od vrijednosti u skladu sa
zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Po prijemu rješenja Komisije za hartije od vrijednosti iz stava 1. ovog člana, obavještava se bez odgađanja Centralni
registar, radi upisa novoizdatih akcija po ovom osnovu i njihovih ak
cionara, odnosno radi upisa povećanja nominalne vrijednosti
postojećih akcija.
(3) Ako otvoreno akcionarsko društvo vodi knjigu akcionara, podaci iz stava 2. ovog člana upisuju se i u knjigu akcionara.
Sticanje akcija
Član 252.
(1) Nove akcije po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva upisuju se na vlasničke račune akcionara u
Centralnom registru nakon upisa iz člana
. stav 2. ovog zakona.
(2) Nove akcij
e izdate akcionarima prije upisa u Centralni registar iz stava 1. ovog člana ništave su, a za štetu od tog
izdavanja imaocima akcija solidarno odgovaraju emitent i upravni odbor.
9.3. Smanjenje osnovnog kapitala
9.3.1. Osnovno načelo
Odluka
Član 253.
(1) Odluku o smanjenju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva poništenjem sopstvenih akcija kao i poništenjem
akcija po drugim osnovima utvrđenim osnivačkim aktom društva, donosi skupština akcionara.

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
koji u slučaju stečaja imaju pravo prvenstvenog namirenja iz stečajne mase dužnika, kao ni drugi povjerioci sa obezbijeđenim
potraživanjem.
(3) U slučaju smanjenja osnovnog kapitala u redovnom postupku otvorenog akcionarskog društva, isplate akcionarima
moguće su po isteku 90 dana od druge objave te odluke u dnevnim novinama i nakon pružanja obezbjeđenja ili podmirenja
potraživanja povjeriocima koji su blagovremeno prijavili potraživanja.
Obavještavanje Komisije za hartije od vrijednosti i upis u Centralni registar
Član 260.
(1) O sprovedenom smanjenju osnovnog kapi
tala otvoreno akcionarsko društvo obavještava Komisiju za hartije od
vrijednosti, radi upisa promjene u skladu sa zakonom kojim se reguliše tržište hartija od vrijednosti.
(2) Po prijemu rješenja Komisije za hartije od vrijednosti iz stava 1. ovog člana, obavještava se bez odgađanja Centralni
registar, radi upisa na vlasničke račune akcionara smanjenja broja akcija po osnovu povlačenja i poništaja akcija ili radi upisa
smanjenja nominalne vrijednosti akcija, odnosno radi brisanja upisanih akcija koje s
u djelimično uplaćene i čijim je akcionarima
isplaćen ranije uplaćeni iznos.
(3) Smanjenje osnovnog, odnosno upisanog kapitala u skladu sa stavom 1. ovog člana upisuje se i u knjigu akcionara.
Registracija smanjenja osnovnog kapitala, objavljivanje i dejstvo
Član 261.
(1) Smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u redovnom postupku prijavljuje se za registraciju i
objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske" u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u redovnom postupku ne može se registrovati prije
ispunjenja zahtjeva povjerilaca iz člana
. ovog zakona.
(3) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva smanjen je danom registracije tog smanjenja za nominalni iznos
povučenih i poništenih akcija, odnosno za iznos smanjenja nominalne vrijednosti akcija.
(4) Smanjenje osnovnog kapitala objavljuje se u
"Službenom glasniku Republike Srpske" u roku od 15 dana od dana upisa u
sudski registar.
9.3.3. Smanjenje u pojednostavljenom postupku
Princip
Član 262.
(1) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva može se smanjiti na pojednostavljen način radi izravnavanja sa nižom
vrijednošću neto imovine, da bi se pokrili gubici, a u odluci o smanjenju osnovnog kapitala navodi se da se kapital smanjuje sa
tim ciljem.
(2) Smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u pojednostavljenom postupku radi pokrivanja gubitaka
može se vršiti samo ako društvo ne raspolaže neraspoređenom dobiti i pod uslovom da ima zakonske rezerve u skladu sa
članom 231. stav 2. ovog zakona.
(3) Na smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u pojednostaljenom postupku ne primjenjuju se
odredbe ovog zakona o pozivu povjeriocima i zaštiti prava povjerilaca prilikom smanjenja osnovnog kapitala u redovnom
postupku.
(4) Na smanjenje osnovnog kapitala iz stava 1. ovog člana, u pojednostavljenom postupku primjenjuju se čl. 255. do 258. i čl.
260. i 261. ovog zakona.
9.3.4. Smanjenje pretvaranjem u rezerve
Limit
Član 263.
(1) Na smanjenje osnovnog kapitala otvorenog
akcionarskog društva u slučaju prenosa u rezerve koje ne prelazi 10 %
osnovnog kapitala za pokrivanje budućih gubitaka društva ili za povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društva ne
primjenjuju se odredbe ovog zakona o pozivu povjeriocima i zaštiti prava povjerilaca pri smanjenju osnovnog kapitala u
redovnom postupku.
(2) Pri smanjenju osnovnog kapitala iz stava 1. ovog člana u rezerve se unosi iznos jednak nominalnoj vrijednosti povučenih
i poništenih akcija po ovom osnovu smanjenja osnovnog kapitala.
(3) Na smanjenje osnovnog kapitala iz stava 1. ovog člana primjenjuju se čl. 255. do 258. i čl. 260. i 261. ovog zakona.
9.3.5. Iskazivanje osnovnog kapitala nakon smanjenja
Pravilo
Član 264.
(1) Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se istovremeno sa odlukom o usvajanju finansijskog izvještaja.
(2) Informacija o
smanjenju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva objavljuje se u skladu sa propisima kojim se
uređuje tržište hartija od vrijednosti.
9.3.6. Istovremeno smanjenje i povećanje
Najveći iznos smanjenja
Član 265.
(1) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva može da se smanji smanjenjem u redovnom postupku samo do iznosa
min
imalnog osnovnog kapitala ovog društva propisanog članom 228. stav 2. ovog zakona. U slučaju smanjenja osnovnog
kapitala ispod propisanog minimalnog iznosa osnovnog kapitala pokreće se postupak likvidacije ili stečaja društva u skladu sa
zakonom.
(2)
Izuzetno od stava 1. ovog člana, moguće je i smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u redovnom
postupku ispod tog minimuma ako se istovremeno sa odlukom o smanjenju osnovnog kapitala po jednom osnovu donese i
odluka o povećanju tog kapitala po drugom osnovu tako da osnovni kapital dostigne propisani minimalni iznos.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(3) Odluke o smanjenju osnovnog kapitala u redovnom postupku i o istovremenom povećanju osnovnog kapitala otvorenog
akcionarskog društva ništave su ako se povećanje, odnosno smanjenje osnovnog kapitala ne registruje najkasnije u roku od
120 dana od dana donošenja. Ovaj rok ne teče za vrijeme dok traje spor po tužbi za pobijanje odluke o smanjenju ili o
povećanju osnovnog kapitala.
(4) Odredbe člana 229. ovog zakona o minimalnoj nominalnoj vrijednosti akcija primjenjuju se i kad se vrši istovremeno
smanjenje i povećanje osnovnog kapitala.
10. Skupština akcionara
10.1. Opšte pravilo
Ostvarivanje prava akcionara
Član 266.
(1) Skupštinu akcionarskog društva čine akcionari.
(2) Svaki akcionar, u skladu sa statutom, lično ili preko punomoćnika ima pravo učestvovanja u radu skupštine akcionara,
pravo glasa ako ima akcije sa pravom glasa, pravo podnošenja prijedloga i dobijanja odgovora u vezi sa pitanjem iz dnevnog
reda, kao i pravo postavljanja pitanja u vezi sa dnevnim redom u skladu sa ovim zakonom.
(3) Odredbe člana 131. st. 2. do 4. ovog zakona o jednočlanom društvu s ograničenom odgovornošću shodno se primjenjuju
i na akcionarsko društvo sa jednim akcionarom.
(4) Skupštini akcionara, po pravilu, prisustvuju i učestvuju u radu - direktor ili članovi upravnog odbora i nezavisni revizor.
10.2. Vrste skupštine
Godišnja skupština
Član 267.
(1) Skupština akcionara saziva se i održava jednom godišnje (godišnja skupština), najkasnije u roku šest mjeseci nakon
završetka poslovne godine.
(2) Godišnja skupština održava se na dan i u vrijeme utvrđeno osnivačkim aktom, odnosno odlukom upravnog odbora u
skladu sa ovim zakonom i osnivačkim aktom.
(3) Godišnja skupština akcionara održava se u sjedištu društva, ako osnivačkim aktom akcionarskog društva nije drugačije
određeno.
(4) Neodržavanje godišnje skupštine u vrijeme iz stava 2. ovog člana ne utiče na valjanost drugih radnji akcionarskog
društva.
Vanredna skupština i njeno sazivanje od manjinskih akcionara
Član 268.
(1) Akcionarsko društvo može sazvati i vanrednu skupštinu akcionara, i to:
a) na zahtjev 1/3 članova upravnog odbora ili bilo kog drugog lica koje je ovlašćeno osnivačkim aktom da sazove vanrednu
skupštinu,
b) na zahtjev likvidatora društva, ako je društvo u likvidaciji i
v) po pisanom zahtjevu akcionara sa najmanje 10 % akcija sa pravom glasa o pitanju predloženom za vanrednu skupštinu.
(2) Zahtjev iz stava 1. ta
čka v) ovog člana mora biti datiran, potpisan od svih akcionara koji ga podnose i mora da sadrži
prijedlog dnevnog reda, kao i podatke o: identifikovaciji tih akcionara; broju akcija koje svaki od njih posjeduje; cilju ili ciljevima
zbog kojih se skupština saziva.
(3) Zahtjev iz stava 1. tačka v) ovog člana za sazivanje skupštine smatra se da je primljen u akcionarskom društvu ako je
adresovan i uručen na upravni odbor društva u sjedište društva označeno u osnivačkom aktu.
(4) Dan na koji se utvrđuje lista akcionara koji su ovlašćeni da podnesu zahtjev za vanrednu skupštinu je datum stavljanja
prvog potpisa na taj zahtjev.
(5) Upravni odbor akcionarskog društva dužan je da donese odluku o prihvatanju ili odbijanju sazivanja vanredne skupštine
najkasnije u roku od deset dana od dana prijema zahtjeva. Upravni odbor dužan je da na adresu navedenu u zahtjevu,
najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja ove odluke, obavijesti o tome svako lice koje je zahtijevalo sazivanje
vanredne skupštine. Odluka o odbijanju sazivanja vanredne skupštine obavezno sadrži razloge odbijanja.
(6) Zahtjev za sazivanje skupštine koji je podnio ovlašćeni podnosilac, biće odbijen:
a) kada nije podnesen u skladu sa stavom 1. tačka v) i st. 2. do 5. ovog člana,
b) kada akcionari koji su podnijeli zahtjev ne posjeduju ili ne zastupaju propisani procenat glasova i
v) kada nijedno od predloženih pitanja za dnevni red vanredne skupštine nije u djelokrugu skupštine.
(7) Vanredna skupština može odlučivati jedino o pitanjima navedenim u zahtjevu podnesenim u skladu sa stavom 1. tačka v)
i st. 2 do 4. ovog člana.
Skupština po nalogu suda
Član 269.
(1) Ako se godišnja skupština akcionarskog društva ne održi u propisanom roku, nadležni sud u vanparničnom postupku
može naložiti njeno održavanje na zahtjev akcionara koji ima pravo da prisustvuje i da glasa na godišnjoj skupštini ili direktora,
odnosno člana upravnog odbora društva. Sud ima ovlašćenje da imenuje privremenog zastupnika sa ovlašćenjem da sazove i
predsjedava sjednici skupštine i utvrdi mjesto i datum održavanja, kao i dnevni red sjednice u skladu s ovim zakonom.
(2) Ako se vanredna skupština akcionarskog društva ne održi najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva ili na
dan koji utvrdi upravni odbor u skladu sa članom 268. stav 5, nadležni sud u vanparničnom postupku može naložiti njeno
održavanje po zahtjevu bilo kog akcionara koji je potpisnik zahtjeva za sazivanje.
(3) U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana sud u vanparničnom postupku dužan je da donese rješenje u roku od 48 časova od
prijema zahtjeva.
(4) Troškove održavanja bilo koje skupštine akcionara po nalogu suda snosi akcionarsko društvo.
Vanredna skupština zatvorenog akcionarskog društva
Član 270.

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(1) Radu skupštine akcionara predsjedava predsjednik skupštine.
(2) Predsjednik skupštine bira se na početku sjednice ako je prijedlog u skladu sa ovim zakonom uvršten u dnevni red.
(3) Predsjednik skupštine bira se u skladu sa osnivačkim aktom ili statutom društva.
(4) Poslovnik o radu skupštine akcionara na prijedlog predsjednika skupštine donosi skupština.
Lista akcionara i dan utvrđivanja sastava skupštine
Član 277.
(1) Pravo učešća i pravo glasa na skupštini ostvaruje se na osnovu izvještaja Centralnog registra koji sadrži oznaku akcije,
podatke o vlasnicima, broju i nominalnoj vrijednosti akcija sa stanjem na deseti dan prije dana održavanja sjednice skupštine
akcionara, a taj dan se objavljuje u pozivu za sjednicu skupštine akcionara.
(2) Lista akcionara iz stava 1. ovog člana mora biti dostupna u sjedištu društva svim akcionarima koji imaju pravo glasa na
skupštini, radi ostvarivanja prava uvida i kopiranja, kao i mogućnosti stavljanja prigovora na bilo koje neispravnosti na listi.
Lično glasanje ili glasanje preko punomoćnika
Član 278.
(1) Akcionar može da glasa lično ili preko jednog punomoćnika, u skladu sa zakonom i statutom akcionarskog društva.
(2) Akcionar može dati punomoć u pisanoj formi određenom licu, sa određivanjem njegovog punog imena i podacima o
broju, vrsti i klasi posjedovanih akcija za koje se daje punomoć. Punomoć se može dati i elektronskim putem pod uslovom da je
obezbijeđena autentičnost te izjave, ako se tako odredi osnivačkim aktom ili statutom društva.
(3) Punomoć se daje punomoćniku i dostavlja u sjedište akcionarskog društva.
(4) Punomoć se može dati za jednu ili više skupština, na određeno vrijeme ili do opoziva. Kada je punomoć data za jednu ili
više skupština važi i za ponovljenu skupštinu bez obzira na razloge ponavljanja.
(5) Ako punomoć sadrži uputstva ili naloge za ostvarivanje prava glasa, punomoćnik je dužan da postupa po njima, a ako
punomoć ne sadrži uputstvo, punomoćnik ostvaruje pravo glasa savjesno i u najboljem interesu akcionara.
(6) Direktor ili članovi upravnog odbora, članovi izvršnog odbora i kontrolni akcionari, ne mogu biti punomoćnici za akcionare
zaposlene u društvu i povezana lica u smislu ovog zakona.
(7) Ako akcionar koji ima pravo glasa na skupštini prenese akcije na novog akcionara prije dana održavanja sjednice
skupštine, a nakon dana utvrđivanja akcionara u skladu sa članom 277. ovog zakona, zadržava pravo učestvovanja na sjednici i
pravo glasa.
(8) Punomoćnik je dužan da obavijesti akcionare koji su mu dali punomoć o glasanju u skupštini.
(9) Odgovornost punomoćnika akcionara za ostvarivanje prava glasa za akcionare u skladu sa st. 5. i 8. ovog člana ne može
se unaprijed isključiti ili ograničiti.
(10) Akcionar koji je dao punomoć može je opozvati u bilo koje vrijeme prije glasanja na sjednici skupštine pisanim opozivom
dostavljenim akcionarskom društvu i punomoćniku ili prećutno ličnim prisustvom i glasanjem na skupštini akcionara.
Ostvarivanje prava glasa posredstvom kastodi banke
Član 278a.
(1) Kastodi banka koja se u Centralnom registru vodi kao akcionar u svoje ime, a za račun svojih klijenata može za svoje
klijente ostvarivati pravo glasa na skupštini akcionara samo na osnovu pisane punomoći koju je dužna da prezentuje prilikom
pristupanja na sjednicu.
(2) Kastodi banka iz stava 1. ovog člana može vršiti pravo glasa za svakog od svojih klijenata pojedinačno.
(3) Kastodi banka je obavezna da dostavi svom klijentu prijedloge
za glasanje po svakoj tački dnevnog reda, te da pozove
klijenta da joj da uputstvo za glasanje uz upozorenje da će, ukoliko ne dobije uputstvo za glasanje, glasati na način kako mu je
predloženo.
(4) Kastodi banka je obavezna da klijentu dostavi odgov
arajući formular za davanje uputstva za glasanje, odnosno punomoć
za glasanje, koja može biti i u elektronskoj formi.
(5) Kastodi banka je obavezna da pri davanju prijedloga za glasanje nastupa isključivo u interesu klijenta, vodeći računa da
njeni in
teresi na drugim područjima poslovanja na to ne utiču.
(6) Kastodi banka je obavezna da čuva kopije svih uputstava za glasanje i datih punomoći za glasanje, u materijalnoj ili
elektronskoj formi, tri godine od dana održavanja skupštine akcionara, te da klijenta koji je dao uputstvo za glasanje obavijesti
da li je postupljeno po njegovim nalozima i uputstvima datim u punomoći.
(7) Odredbe ovog člana koje se odnose na kastodi banku shodno se primjenjuju i na druga lica koja u vršenju svoje
djelatnos
ti po punomoći svojih klijenata ostvaruju pravo glasa na skupštini akcionara.
(8) Obaveze kastodi banke i drugih lica koja po punomoći ostvaruju pravo glasa u ime akcionara ne mogu se unaprijed
isključiti ni ograničiti.
Komisija za glasanje
Član 279.
(1) Predsjednik skupštine akcionara imenuje zapisničara, dva akcionara koji ovjeravaju zapisnik i članove komisije za
glasanje, ako osnivačkim aktom, statutom ili drugim opštim aktom društva nije drugačije određeno.
(2) Komisija za glasanje koja se sastoji od najmanje tri člana:
a) utvrđuje spisak prisutnih i zastupanih akcionara i njihovih punomoćnika i verifikuje identitet punomoćnika,
b) utvrđuje ukupan broj glasova i broj glasova svakog akcionara i svakog punomoćnika,
v) utvrđuje valjanost svake punomoći,
g) broji glasove,
d) utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja,
đ) predaje glasačke listiće arhivi društva na čuvanje i
e) vrši i druge poslove u skladu sa bilo kojim pravilima postupka skupštine akcionara.
(3) Komisija za glasanje dužna je da postupa nepristrasno i savjesno prema svim akcionarima i o svom radu podnosi
potpisani pisani izvještaj koji je dokaz rezultata glasanja skupštine akcionara, ali koji može da ospori bilo koji akcionar ako
postupa u dobroj vjeri.
(4) Kod akcionarskih društava koja imaju više od 50 akcionara, članovi komisije za glasanje ne mogu biti direktor ili članovi
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
upravnog odbora, članovi izvršnog odbora, kandidati za nove članove ovih organa, kao i povezana lica u smislu ovog zakona.
10.4. Informisanje akcionara i djelokrug rada
Posebno informisanje akcionara
Član 280.
(1) Na svakoj godišnjoj skupštini akcionara, upravni odbor akcionarskog društva dužan je dati ažuran i kompletan izvještaj
akcionarima o stanju i poslovima društva, uključujući naročito izvještaj o finansijskom stanju društva.
(2) Ako društvo stekne sopstvene akcije, upravni odbor u izvještaju o finansijskom stanju društva navodi i razloge sticanja,
broj i nominalnu vrijednost stečenih akcija, označenje da li ih je društvo steklo sa naknadom ili bez nje i uz navođenje iznosa,
broj sopstvenih akcija koje društvo već drži i broj tih akcija koje je ponovo izdalo.
(3)
Ako je akcionaru uskraćeno obavještenje u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana, može zahtijevati da se to navede u zapisniku
sa sjednice skupštine akcionara, kao i razlog uskraćivanja obavještenja.
(4) Akcionar ima pravo da kod nadležnog suda traži ostvarivanje prava na obavještavanje u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana, u
roku od 15 dana od dana održavanja skupštine akcionara na kojoj je davanje predmetnog obavještenja odbijeno.
Djelokrug i knjiga odluka
Član 281.
(1) Skupština akcionara odlučuje o:
a) izmjenama osnivačkog akta, uključujući naročito i promjene koje ustanovljavaju, povećavaju ili smanjuju odobreni broj
akcija ili promjene prava ili povlastica bilo koje vrste ili klase akcija, povećavaju ili smanjuju osnovni kapital, ali ne uključujući
promjene koje može izvršiti upravni odbor u skladu sa ovim zakonom,
b) status
nim promjenama, promjeni pravne forme u drugu formu privrednog društva i sticanje i raspolaganje imovinom velike
vrijednosti, u skladu sa ovim zakonom,
v) raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka, ako osnivačkim aktom ili statutom nije drugačije određeno,
g) usvajanju finansijskih izvještaja, kao i izvještaja upravnog odbora i nezavisnog revizora u vezi sa finansijskim izvještajima,
d) politici naknada i nagradama članovima upravnog odbora,
đ) izboru i razrješenju članova upravnog odbora društva,
e) prestanku društva,
ž) izboru i razrješenju internog revizora, nezavisnog revizora i odbora za reviziju,
z) pitanjima podnesenim skupštini akcionara na odlučivanje od upravnog odbora društva, u skladu sa ovim zakonom,
i) izdacim
a po osnovu nagrađivanja direktora društva ili članova upravnog odbora putem izdavanja akcija, varanata i drugih
finansijskih i nefinansijskih davanja i
j) drugim pitanjima navedenim u ovom zakonu ili osnivačkom aktu društva.
(2) Odluke donesene
na sjednici skupštine akcionara unose se bez odlaganja u knjigu odluka.
Usvajanje godišnjih finansijskih izvještaja i izvještaja o poslovanju društva
Član 282.
(1) Upravni odbor akcionarskog društva podnosi godišnjoj skupštini akcionara na usvajanje finansijske izvještaje i izvještaje o
poslovanju, izvještaj nezavisnog revizora, kao i druge izvještaje u skladu sa zakonom.
(2) Usvajanje finansijskih izvještaja ili drugih izvještaja od skupštine akcionara ne utiče na prava akcionara ako se kasnije
pokaže da su bili netačni ili pogrešni.
(3) U izvještaju o poslovanju otvorenog akcionarskog društva mora se objektivno prikazati razvoj, rezultat poslovanja društva
i finansijsko stanje u kome se ono nalazi uz opis glavnih rizika kojima je društvo izloženo. Ovaj izvještaj sadrži analizu rezultata
poslovanja i finansijskog položaja društva, a ako je to potrebno i druge pokazatelje koji se odnose na pojedinačne poslove
uključujući i obavještenje o zaštiti okoline i radnicima. Kada je to potrebno, u analizi se moraju obrazložiti iznosi navedeni u
godišnjim finansijskim izvještajima.
(
4) U izvještaju se moraju prikazati i:
a) svi važniji poslovni događaji nakon isteka poslovne godine za koju se izvještava,
b) očekivani razvoj akcionarskog društva,
v) aktivnosti društva na razvoju u budućnosti,
g) podaci o sticanju so
pstvenih akcija društva,
d) podaci o postojanju poslovnih jedinica društva i
đ) podaci o korišćenju finansijskih instrumenata, te podaci bitni za procjenu stanja imovine društva, njegovih obaveza,
finansijskog položaja, dobiti i gubitka, način upravljanja finansijskim rizicima i politikama, uključujući i politiku preduzimanja
mjera zaštite od gubitka.
(5) Sastavni dio godišnjeg izvještaja o poslovanju otvorenog akcionarskog društva čije su akcije uvrštene na službeno
berzansko tržište je i izjava o usklađenosti iz člana
. stav 3. ovog zakona.
10.5. Postupak rada i odlučivanja
Kvorum
Član 283.
(1) Kvorum za sjednicu skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju većinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa o
predmetnom pitanju (obična većina), ukoliko osnivačkim aktom ili statutom društva nije određen veći broj glasova. U kvorum se
računaju i glasovi akcionara koji u skladu sa ovim zakonom mogu glasati i pisanim putem.
(2) Ako je sjednica skupštine akcionarskog društva odgođena zbog nedostatka kvoruma, može biti ponovo sazvana sa istim
dnevnim redom najkasnije 15 dana od dana odgađanja (ponovljena sjednica skupštine). Kvorum za ponovljenu sjednicu
skupštine čini 1/3 od ukupnog broja glasova akcija sa pravom glasa, ako osnivačkim aktom nije određen veći broj glasova.
(3) Ako na ponovljenoj sjednici skupštine nema potrebnog kvoruma ili se ona ne održi u propisanom roku, saziva se i
održava nova sjednica skupštine u skladu sa ovim zakonom.
(4) Kvorum na sjednici skupštine akcionara utvrđuje se prije otvaranja rasprave o tačkama dnevnog reda, na osnovu spiska
komisije za glasanje, u skladu sa članom 279. stav 2. t. a) i b) ovog zakona.
(5) Promjena os
nivačkog akta kojom se mijenja utvrđeni kvorum ili se mijenjaju uslovi glasanja može biti usvojena istim

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Član 289.
(1) Pravo glasa na osnovu akcija datih u zalogu ima akcionar kao zalogodavac.
(2) Pravo glasa na osnovu akcija ili udjela koje akcionarsko društvo ima u drugom društvu, može ostvarivati punomoćnik ili
zakonski zastupnik.
(3) Pravo glasa na osnovu akcija preminulog lica, maloljetnika ili drugog lica koje nema poslovnu sposobnost, može vršiti
zakonski zastupnik tog lica, bez prenosa tih akcija na ime tog zastupnika.
(4) Pravo glasa na osnovu akcija koje za stečajnog dužnika drži stečajni ili likvidacioni upravnik prilikom likvidacije društva,
može vršiti bez prenosa tih akcija na svoje ime ako je ovlašćenje za to dato odgovarajućom sudskom odlukom u kojoj je takvo
lice ovlašćeno.
Stupanje na snagu odluke skupštine
Član 290.
Odluka skupštine akcionara stupa na snagu danom donošenja, osim u sljedećim slučajevima:
a) ako u odluci nije određen neki drugi datum i
b) kada zakon izričito uređuje da odluka stupa na snagu kad se registruje i objavi, u kom slučaju je dan registrovanja,
odnosno njenog objavljivanja, dan stupanja na snagu.
Isključenje prava glasa
Član 291.
(1) Akcionar ne može glasati u skupštini akcionara kada se odlučuje o:
a) oslobađanju ili smanjenju njegovih obaveza i obaveza sa njim povezanih lica prema društvu,
b) pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega ili sa njim povezanih lica,
v) odobravanju poslova u kojima postoji sukob interesa između njega i / ili sa njim povezanih lica i društva u skladu sa ovim
zaknom.
(2) Ograničenje prava glasa za akcionara društva i njegovog zastupnika, odnosno punomoćnika iz stava 1. ovog člana ne
primjenjuje se kad se odlučuje o njegovom izboru ili razrješenju kao člana upravnog odbora, direktora ili likvidatora društva.
(3) Glasovi akcionara čije je pravo glasa isključeno u konkretnom slučaju ne uzimaju se u obzir ni prilikom utvrđivanja
kvoruma za odlučivanje.
Zapisnik
Član 292.
(1) Svaka odluka skupštine akcionara unosi se u zapisnik koji vodi zapisničar.
(2) Predsjednik skupštine akcionara odgovoran je za uredno sačinjavanje zapisnika.
(3) Zapisnik sjednice skupštine akcionara sačinjava se najkasnije 15 dana od dana njenog održavanja.
(4) Zapisnik
sa sjednice skupštine akcionara sadrži naročito: mjesto i dan održavanja sjednice skupštine, dnevni red, ime i
prezime zapisničara, predsjedavajućeg i članova komisije za glasanje, kvorum, rezultat glasanja "za", "protiv" i "uzdržan od
glasanja" za svaku o
dluku, način glasanja, sažeti prikaz diskusije, kao i listu donesenih odluka na skupštini akcionara.
(5) Sastavni dio zapisnika sjednice skupštine akcionara je spisak učesnika i dokazi o propisnom sazivanju.
(6) Zapisnik sjednice skupštine akcionara potpisuju predsjednik skupštine, dva imenovana akcionara (ovjerači zapisnika) i
zapisničar.
10.6. Ništavost i pobijanje odluka skupštine akcionara
10.6.1. Opšti osnovi ništavosti i pobijanja
Osnovi
Član 293.
(1) Osim slučajeva iz člana
. stav 2, člana 241. stav 3, člana 247. stav 3, člana 248. stav 2. i člana 265. stav 3. ovog
zakona, odluka skupštine je ništava:
a) ako je donesena na skupštini koja nije sazvana na način propisan članom 272. ovog zakona, osim ako su na njoj
učestvovali svi akcionari,
b) ako je u njenom donošenju učestvovao akcionar čije je pravo glasa trebalo biti isključeno u smislu člana 291. ovog zakona
ili mu je vršenje prava glasa zabranjeno u skladu sa zakonom,
v) ako nije uvrštena u dnevni red na način propisan članom 275. ovog zakona,
g) ako se njenim sadržajem čini povreda propisa kojim se isključivo ili pretežno štite interesi povjerilaca društva ili su
doneseni radi zaštite javnog interesa,
d) ako je suprotna moralu i
đ) ako je pravosnažnom presudom, donesenom po tužbi za pobijanje odluke, proglašena ništavom.
(2) Pobijanje odluka skupštine akcionara vrši se pred nadležnim sudom:
a) ako je ništava u smislu stava 1. ovog člana,
b) ako odluka nije donesena na način utvrđen ovim zakonom, osnivačkim aktom ili statutom,
v) ako je odluka suprotna zakonu, osnivačkom aktu ili statutu i
g) u drugim slučajevima utvrđenim ovim zakonom.
(3) Tužbu iz stava 2. ovog člana može da podnese: svaki akcionar koji je na sjednici skupštine glasao protiv predmetne
odluke, kao i akcionar koji nije bio propisno pozvan na sjednicu skupštine ili je onemogućen na drugi način da bude na njoj.
(4) Tužbu iz st. 1. i 2. ovog člana može podnijeti i svaki član upravnog odbora.
(5) Tužba za pobijanje odluke skupštine akcionara ne sprečava njenu registraciju, ali registarski sud može odgoditi upis ako
to ocijeni kao opravdano.
(6) Ako je izvršena registracija odluke koja je predmet pobijanja, sud može na prijedlog lica iz st. 3. i 4. ovog člana donijeti
rješenje da se registruje zabilježba spora.
10.6.2. Posebni osnovi pobijanja
Pobijanje izbora direktora ili članova upravnog odbora
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Član 294.
(1) Odluka o izboru direktora ili članova upravnog odbora akcionarskog društva može se pobijati, osim u slučaju iz člana
ovog zakona i ako:
a) je upravni odbor sastavljen protivno odredbama zakona, osnivačkog akta ili statuta,
b) skupština akcionara u upravni odbor izabere lice koje nije bilo predloženo u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom ili
statutom,
v) skupština akcionara u upravni odbor izabere više članova nego što je to određeno zakonom ili statutom i
g) izabrano lice za direktora ili člana upravnog odbora u vrijeme izbora ne ispunjava propisane uslove za taj izbor.
(2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na pobijanje izbora članova odbora za reviziju, internog revizora i članova
izvršnog odbora.
Pobijanje odluke o usvajanju finansijskih izvještaja
Član 295.
(1) Odluka o usvajanju finansijskih izvještaja, osim u slučajevima iz člana
. ovog zakona može se pobijati, ako:
a) je sadržaj finansijskih izvještaja suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi povjerilaca akcionarskog
društva i
b) nije izvršena nezavisna revizija finansijskih izvještaja koja se obavlja u skladu sa zakonom ili to nisu obavila za to
ovlašćena lica.
(2) Pobijanje odluka skupštine akcionara o utvrđivanju finansijskih izvještaja, kao i pobijanje odluka upravnog odbora o
utvrđivanju prijedloga tih izvještaja imaju za posljedicu pobijanje odluka skupštine akcionara o raspodjeli dobiti donesene na
osnovu tih pobijanih odluka.
10.6.3. Isklj
učenje pravila o pobijanju
Izuzeci
Član 296.
Odluka skupštine akcionara ne može se pobijati, ako:
a) nepostupanje po odredbama osnivačkog akta ili statuta ima za posljedicu manju povredu prava tužioca ili drugog lica, ili
ako takvo nepostupanje nema neke značajnije pravne posljedice,
b) pobijanje bitno ograničava prava trećih lica stečena u dobroj vjeri i
v) je osnov pobijanja odluke skupštine sazivanje suprotno zakonu, osnivačkom aktu i statutu, koje je otklonjeno u skladu sa
čl. 273. i 274. ovog zakona.
10.6.4. Postupak pobijanja
Tužba i postupak
Član 297.
(1) Tužba za pobijanje odluke skupštine akcionara podnosi se protiv društva.
(2) Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se u roku od 30 dana od dana saznanja za donesenu odluku, a najkasnije u roku
od šest mjeseci, odnosno kod otvorenog akcionarskog društva čije su akcije uvrštene na službeno berzansko tržište, u roku od
90 dana od dana donošenja.
(3) Ako je tužilac bio prisutan na sjednici skupštine akcionara na kojoj je odluka donesena, rok iz stava 2. ovog člana počinje
teći prvog narednog dana od dana kada je zaključena sjednica skupštine akcionara na kojoj je odluka donesena, a ako tužilac
nije prisustvovao sjednici na kojoj je donesena odluka, rok počinje prvog narednog dana od dana kada je za odluku mogao
saznati.
(4) Akcionarsko društvo po tužbi iz stava 1. ovog člana zastupa generalni direktor, odnosno lice ovlašćeno osnivačkim aktom
kada je tužilac akcionar, a kada je tužbu podnio član upravnog odbora, društvo može zastupati poseban punomoćnik koga
odredi skupština akcionara, u skladu sa osnivačkim aktom ili statutom ili prema okolnostima slučaja i sud u vanparničnom
postupku.
(5) Sud može na zahtjev akcionarskog društva po slobodnoj ocjeni da naloži tužiocu da položi obezbjeđenje za pokriće
moguće štete koja bi se tužbom prouzrokovala društvu.
(6) Sud može da donese i privremenu mjeru radi sprečavanja izvršenja donesene odluke za koju se tužbom traži pobijanje,
ako je vjerovatno da bi se njenim izvršenjem društvu mogla pričiniti znatna šteta.
(7) Ako se vodi više postupaka za pobijanje odluke skupštine akcionara, postupci se spajaju. Postupak po tužbi za pobijanje
o
dluke skupštine akcionara je hitan.
(8) Sud može da odredi primjereni rok za usklađivanje odluke skupštine akcionara povodom koje je pokrenut postupak za
pobijanje sa zakonom, osnivačkim aktom ili statutom, ako ocijeni da je to potrebno i moguće, u protivnom, kao i u slučaju kada
po isteku ostavljenog roka usklađivanje nije izvršeno, sprovodi postupak pobijanja po podnesenoj tužbi.
(9) U slučaju da društvo istakne prigovor manje povrede prava, odnosno prigovor nepostojanja značajnije pravne posljedice
iz člana
. ovog zakona, sud ostavlja rok njegovom upravnom odboru da o tome pruži odgovarajuće dokaze. Ukoliko upravni
odbor ne postupi po nalogu suda u ostavljenom roku, sud odbacuje prigovor i nastavlja postupak kao da prigovor o isključenju
prava na pobijanje predmetne odluke skupštine akcionara nije ni dat.
(10) Svaki akcionar može da bude umiješač u sporu.
(11) Presuda kojom se pobija odluka skupštine akcionara djeluje u korist i protiv svakog akcionara i obavezujuća je za
odnose između akcionara i društva, kao i društva i članova organa društva.
(12) Ako je tužba za pobijanje odluke skupštine akcionara odbijena zbog nepostojanja osnova da se napadnuta odluka
pobije, društvu solidarno odgovaraju za prouzrokovanu štetu tužioci koji su podnijeli tužbu zlonamjerno ili zbog grube nepažnje.
(13) Ako je odluka skupštine akcionara koja je pobijena bila registrovana, sud po službenoj dužnosti dostavlja registarskom
sudu i presudu kojom je ona proglašena ništavom, radi registracije i objavljivanja. Presuda se registruje i objavljuje na isti način
kao što je objavljena i odluka koja je pobijena.
(14) Ako se odluka skupštine akcionara koja je pobijena odnosi na promjenu osnivačkog akta, sudskom registru se uz
presudu podnosi potpuni tekst notarski obrađenog, izmijenjenog osnivačkog akta kako treba da glasi, uzimajući u obzir presudu
suda i sve dotadašnje izmjene tog akta.

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
11.3. Djelokrug i način rada
Djelokrug
Član 304.
(1) Upravni odbor akcionarskog društva nadležan je naročito za odlučivanje o pitanjima koja se odnose na:
a) upravljanje razvojem društva i strategijom i nadziranjem izvršnih direktora i administracije društva,
b) utvrđivanje ili odobravanje poslovnog plana društva,
v) usvajanje šestomjesečnih finansijskih izvještaja društva.
g)
sazivanje sjednice skupštine akcionara i utvrđivanje prijedloga dnevnog reda,
d) davanje i opozivanje prokure,
đ) utvrđivanje prijedloga odluka skupštine akcionara i kontrolu njihovog sprovođenja,
e) izdavanje akcija u okviru limita utvrđenog osnivačkim aktom i ovim zakonom,
ž) izdavanje zamjenljivih obveznica, obveznica, varanata ili drugih hartija od vrijednosti, u okviru limita predviđenog
osnivačkim aktom i ovim zakonom,
z) izbor i razrješenje izvršnih direktora, odobravanje uslova ugovora koje društvo zaključuje sa njima i utvrđivanje njihove
naknade,
i) utvrđivanje iznosa i dana dividende, dana plaćanja i postupka plaćanja dividendi, kad mu osnivački akt društva da takvo
ovlašćenje i
j) donošenje odluka o drugim pitanjima u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom ili statutom društva.
(2) Pitanja iz djelokruga upravnog odbora akcionarskog društva mogu se prenijeti u djelokrug skupštine akcionara samo
odlukom upravnog odbora, ako osnivačkim aktom ili statutom društva nije drugačije određeno.
Odgovornost za poslovne knjige
Član 305.
Direktor i
upravni odbor akcionarskog društva odgovorni su za vođenje poslovnih knjiga i unutrašnji nadzor poslovanja, u
skladu sa zakonom.
Sjednice
Član 306.
(1) Upravni odbor akcionarskog društva održava najmanje četiri redovne sjednice godišnje, od kojih jednu najkasnije 60 dana
prije godišnje skupštine akcionara.
(2) Pored redovnih sjed
nica, upravni odbor akcionarskog društva može održavati i vanredne sjednice koje saziva predsjednik
po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev jedne trećine članova upravnog odbora. Ako predsjednik upravnog odbora ne sazove
sjednicu odbora, na pisani zahtjev
trećine članova upravnog odbora sjednicu mogu sazvati i ti članovi.
(3) Pisani poziv za sjednicu upravnog odbora akcionarskog društva dostavlja se svim članovima najkasnije deset dana prije
datuma održavanja vanredne sjednice, osim ako se sjednica zakazuje u hitnim slučajevima utvrđenim statutom kada taj rok
može biti i kraći. Prisustvo člana upravnog odbora sjednici na koju nije uredno pozvan otklanja nedostatak postupka sazivanja
sjednice, osim ako taj član prisustvuje sjednici odbora radi davanja prigovora zbog nezakonito sazvane sjednice odbora.
(4) Upravni odbor akcionarskog društva može donijeti poslovnik kojim se bliže uređuje način rada odbora, osim ako to nije
određeno osnivačkim aktom ili statutom društva.
Konferencijske sjednice i odlu
čivanje bez sjednice
Član 307.
(1) Sjednice upravnog odbora akcionarskog društva mogu se održavati i korišćenjem konferencijske veze ili korišćenjem
druge audio i vizuelne komunikacijske opreme, tako da sva lica koja učestvuju na sastanku mogu da se čuju i razgovaraju jedno
sa drugim, ako osnivačkim aktom ili statutom društva to nije isključeno. Smatra se da su lica koja na ovaj način učestvuju na
sjednici prisutna sjednici.
(2) Ako osnivački akt ili statut akcionarskog društva određuju da se odluke upravnog odbora akcionarskog društva donose na
sjednici, bilo koja odluka odbora koj
a može biti donesena na sjednici može biti donesena i bez sjednice ako nijedan član odbora
ne izrazi svoju nesaglasnost u pisanoj formi, koja se odnosi na donesenu odluku ili preduzetu radnju.
Komisije upravnog odbora
Član 308.
(1) Radi uvida, istraživanja, davanja preporuka ili preduzimanja drugih radnji o pitanjima koja su u djelokrugu upravnog
odbora, upravni odbor otvorenog akcionarskog društva čije su akcije uvrštene na službeno berzansko tržište, može formirati
dvije komisije koje imaju najmanje tri člana.
(2) Komisije iz stava 1. ovog člana donose odluke većinom glasova od ukupnog broja članova.
(3) Komisije iz stava 1. ovog člana su:
a) komisija za imenovanja predlaže lica za članove upravnog odbora ili članove izvršnog odbora i daje preporuke za takva
lica za cijeli odbor, uključujući i preporuke kandidata za članstvo u odboru i uključenje u dnevni red za sljedeću godišnju
skupštinu akcionara i
b) komisija za naknade predlaže politiku društva u vezi sa naknadama upravnom odboru i izvršnom odboru i internim
revizorima, daje preporuke u vezi sa politikom naknada
i iznosom za svakog člana odbora u cijelom upravnom odboru,
uzimajući u obzir ukupne naknade, plate, nagrade, troškove i zarade zaposlenima, a takođe uzimajući u obzir standarde
naknada propisane zakonom.
(4) Uslovi za izbor, broj članova, mandat, razrješenje, naknade, sjednice i druga bitna pitanja statusa članova komisije
upravnog odbora utvrđuju se odlukom upravnog odbora ili statutom društva.
Kodeks ponašanja
Član 309.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(1) Upravni odbor otvorenog akcionarskog društva čije su akcije uvrštene na službeno berzansko tržište donosi svoj pisani
kodeks ponašanja ili prihvata standarde korporativnog upravljanja koje donosi Komisija za hartije od vrijednosti Republike
Srpske, koji kao minimum pokriva standarde stručnosti i nezavisnosti direktora, odnosno članova upravnog odbora, moralne
standarde u njihovom ponašanju, odgovornost direktora, odnosno članova upravnog odbora, uključujući prisustvo sjednicama,
pažnju u proučavanju materijala i pravila za objavljivanje i uvid u moguće sukobe interesa sa društvom, politiku naknada
direktorima, odnosno članovima upravnog odbora, planiranje zamjene za članove upravnog odbora i članove izvršnog odbora,
kao i druga pitanja upravljanja koja smatra značajnim.
(2) Akcionarsko društvo kodeks ponašanja objavljuje na svojoj internet stranici i čini ga dostupnim u štampanoj formi svakom
akcionaru koji to zahtijeva.
(3) Na svakoj godišnjoj skupštini upravni odbor akcionarskog društva u godišnjem izvještaju o poslovanju daje izjavu o
usklađenosti organizacije i djelovanja sa kodeksom ponašanja i objašnjava svaku neusklađenost društva sa kodeksom
po
našanja ako je do nje došlo.
(4) Izvještaj iz stava 3. ovog člana sadrži najmanje:
a) podatke o kodeksu ponašanja koji je društvo obavezno da primjenjuje, odnosno standardima korporativnog upravljanja
koje društvo dobrovoljno primjenjuje,
b)
da li društvo odstupa od kodeksa ponašanja iz tačke a) ovog stava, navodeći razloge tog odstupanja;
v) opis osnovnih obilježja sprovođenja unutrašnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicima u odnosu na finansijsko
izvještavanje,
g) podatke o povezanim licima i
d) podatke o direktorima, članovima upravnog odbora i članovima komisija upravnog odbora.
11.4. Odlučivanje
Kvorum i većina za donošenje odluka
Član 310.
(1) Kvorum za rad i odlučivanje upravnog odbora akcionarskog društva čini većina od ukupnog broja članova odbora, ako
osnivačkim aktom ili statutom nije određen veći broj.
(2) Smatra se da je odluka upravnog odbora akcionarskog društva donesena ako se za nju izjasni većina prisutnih članova,
ako osnivačkim aktom ili statutom nije određen veći broj članova za odluku.
(3) Odluke upravnog odbora unose se b
ez odgađanja u knjigu odluka.
(4) Odluke upravnog odbora akcionarskog društva stupaju na snagu danom donošenja.
(5) Ako su glasovi upravnog odbora akcionarskog društva pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika,
osim ako
osnivačkim aktom ili statutom akcionarskog društva nije drugačije određeno.
Isključenje prava glasa
Član 311.
Odredbe ovog zakona o isključenju prava glasa akcionara u skupštini akcionara shodno se primjenjuju i na isključenje prava
glasa člana prilikom odlučivanja u upravnom odboru.
Zapisnik
Član 312.
(1) Na sjednicama upravnog odbora akcionarskog društva vodi se zapisnik koji se podnosi odboru na usvajanje na prvoj
narednoj sjednici. Zapisnik potpisuju predsjednik odbora ili drugo lice koje je predsjedavalo sjednici odbora i zapisničar koji je
vodio zapisnik.
(2) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora akcionarskog društva sačinjava se najkasnije u roku od deset dana od dana
održavanja sjednice.
(3) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora akcionarskog društva obavezno sadrži vrijeme i mjesto njenog održavanja,
podatke o članovima koji prisustvuju sjednici i o odsutnim članovima, dnevni red sjednice, pitanja koja su bila predmet glasanja i
rezultat svakog glasanja, sažet prikaz rasprave o pitanjima iz dnevnog reda, uključujući i ime svakog člana koji je glasao "za",
"protiv" ili koji se "uzdržao od glasanja" i odluke koje su donesene.
(4) Propuštanje postupanja u skladu sa st. 1. do 3. ovog člana ne utiče na valjanost drugih radnji i odluka navedenih u
zapisniku upravnog odbora akcionarskog društva.
11. 5. Izvršni direktori i izvršni odbor
Pojam
Član 313.
(1) Akcionarsko društvo može imati jednog ili više izvršnih direktora. Broj izvršnih direktora određuje se osnivačkim aktom ili
statut
om društva.
(2) Izvršni direktori vode poslove društva i zakonski su zastupnici društva, osim ako je osnivačkim aktom ili statutom
određeno da samo pojedini izvršni direktori zastupaju društvo.
(3) Ako akcionarsko društvo ima više izvršnih direktora, upravni odbor između jednog od njih imenuje generalnog direktora.
(4) Izvršni direktori biraju se iz reda lica koja su članovi upravnog odbora ili drugih lica, s tim da izvršni direktori koji se biraju
iz reda članova upravnog odbora čine manje od polovine članova tog odbora.
(5) U akcionarskom društvu koje ima više od dva izvršna direktora formira se izvršni odbor.
(6) Djelokrug izvršnog odbora uključuje sprovođenje odluka upravnog odbora akcionarskog društva i sva pitanja u vezi sa
vođenjem poslova i tekućim poslovima društva, osim pitanja koja su u nadležnosti upravnog odbora i skupštine akcionara.
(7) Izvršni odbor akcionarskog društva dužan je da poštuje sva ograničenja svojih ovlašćenja propisana zakonom,
osnivačkim aktom ili bilo kojom odlukom skupštine akcionara ili upravnog odbora društva.
(8) Osnivačkim aktom akcionarskog društva, statutom ili odlukom upravnog odbora društva mogu se odrediti posebne
funkcije, ovlašćenja, dužnosti i nazivi za članove izvršnog odbora, kao i posebni postupci za sazivanje i održavanje sjednica
izvršnog odbora i donošenje odluka.
(9) Članove izvršnog odbora akcionarskog društva može razriješiti upravni odbor društva u bilo koje vrijeme, sa posebnim
razlogom ili bez njega, kada je to po o
cjeni odbora u najboljem interesu društva, s tim da takvo razrješenje ne može povrijediti

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Izvještaj upravnog odbora skupštini i izvršnog odbora upravnom odboru
Član 315.
(1) Upravni odbor akcionarskog društva izvještava skupštinu akcionara o:
a) namjeravanoj poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima koja se odnose na vođenje poslova, uključujući i odstupanje
od ranije utvrđenih razloga za to, najmanje jednom godišnje,
b) ekonomičnosti, rentabilnosti i solventnosti društva, na godišnjoj skupštini,
v) poslovanju društva, njegovom finansijskom stanju, a u slučaju gubitka, predlaže mjere za njegovo pokriće i
g) značajnim poslovnim događajima, odnosno poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za
solventnost društva, da bi skupština prema njima mogla blagovremeno da zauzme stav.
(2) Izvještaj iz stava 1. ovog člana ima isti sadržaj za matično društvo i sva zavisna društva u smislu ovog zakona.
(3) Na zahtjev skupštine akcionara upravni odbor društva dužan je da dostavlja izvještaje o drugim pitanjima koja su od
značaja za poslovanje društva.
(4) Izvještaji upravnog odbora akcionarskog društva koji se dostavljaju skupštini akcionara moraju biti sačinjeni u pisanoj
formi, potpuni i istiniti.
(5) Upravni odbor akcionarskog društva, odnosno svaki član upravnog odbora može u bilo koje vrijeme tražiti od izvršnog
odbora da ga obavijesti o poslovima koji bi mogli biti od većeg uticaja na poslovanje društva i na poslovne odnose sa drugim
d
ruštvima, kao i o bilo kojem drugom pitanju u skladu sa ovim zakonom.
(6) Izvršni odbor akcionarskog društva dužan je da stalno i potpuno informiše upravni odbor društva u vezi sa pitanjima iz
stava 5. ovog člana.
11.7. Primanja članova upravnog odbora i članova izvršnog odbora
Načela za primanja
Član 316.
(1) Nezavisni članovi upravnog odbora ne mogu biti u radnom odnosu u društvu.
(2) Članovi izvršnog odbora su u radnom odnosu u društvu.
(3) Neizvršni članovi upravnog odbora mogu biti u radnom odnosu u društvu.
(4) Članovi upravnog odbora koji nisu u radnom odnosu u društvu izvršavaju svoje dužnosti na osnovu posebno zaključenog
ugovora sa društvom kojim se određuje visina naknade za rad, kao i druga pitanja koja se odnose na međusobna prava i
obaveze člana i društva.
(5) Na ugovor iz stava 4. ovog člana prethodnu saglasnost daje skupština akcionara.
(6) Ugovor sa članovima izvršnog odbora koji sadrži elemente iz stava 4. ovog člana odobrava skupština akcionara. U
slučaju otvorenog akcionarskog društva iznos naknade koja se plaća svakom članu upravnog odbora akcionarskog društva i
svakom članu izvršnog odbora društva objavljuje se u skladu sa zakonom.
11.8. Odgovornost članova upravnog odbora i članova izvršnog odbora
11.8.1. Statusna odgovornost
Ostavka
Član 317.
(1) Član upravnog odbora i član izvršnog odbora akcionarskog društva može u svako doba podnijeti ostavku davanjem
pisanog obavještenja upravnom odboru ili predsjedniku tog odbora.
(2) Ostavka ima pravno dejstvo od dana podnošenja, osim ako u njoj nije naveden neki kasniji datum.
(3) Ostavkom prestaje članstvo u upravnom odboru. Za prestanak članstva po ovom osnovu nije potrebna posebna odluka
organa društva.
(4) Ostavka se može opozvati samo uz saglasnost upravnog odbora akcionarskog društva.
(5) Odredbe st. 1. do 4. ovog člana primjenjuju se i na ostavku člana izvršnog odbora akcionarskog društva.
Razrješenje
Član 318.
(1) Član upravnog odbora akcionarskog društva može biti razriješen odlukom skupštine akcionara, sa navođenjem razloga ili
bez njega, ako akcionari smatraju da je to u najboljem
interesu društva.
(2) Razrješenje člana upravnog odbora ima pravno dejstvo ako ga odobri najmanje većina glasova akcija sa pravom glasa
za izbor člana upravnog odbora na skupštini akcionara, s tim da:
a) član upravnog odbora ne može biti razriješen na skupštini akcionara osim ako je u obavještenju o skupštini akcionara iz
člana
. stav 5. ov
og zakona navedeno da je svrha skupštine pored ostalog glasanje o razrješenju člana upravnog odbora na
skupštini i
b) kad akcionarsko društvo ima kumulativno glasanje za izbor člana upravnog odbora, a ne razrješavaju se svi članovi
odbora, član upravnog odbora može biti razriješen ako bi glasovi za njegovo razrješenje bili dovoljni za njegov izbor u slučaju
kumulativnog glasanja za izbor cijelog odbora.
(3) Razrješenje člana upravnog odbora akcionarskog društva ne može povrijediti prava koja nisu u vezi sa svojstvom člana
upravnog odbora poslije razrješenja koje član upravnog odbora može imati na osnovu ugovora sa akcionarskim društvom. Izbor
ili status lica kao člana upravnog odbora ne može biti osnov za bilo koje takvo pravo člana upravnog odbora društva.
(4) Član izvršnog odbora akcionarskog društva može biti razriješen odlukom upravnog odbora društva sa navođenjem
razloga ili bez njega ako odbor vjeruje da je to u najboljem interesu akcionarskog društva, pri čemu se primjenjuje odredba
stav
a 3. ovog člana.
11.8.2. Imovinska odgovornost člana upravnog odbora i člana izvršnog odbora
Slučajevi posebne imovinske odgovornosti
Član 319.
(1) Član upravnog odbora akcionarskog društva koji prisustvuje sjednici odbora na kojoj je donesena odluka smatra se da je
saglasan sa takvom odlukom, osim ako izrazi svoju nesaglasnost i unese je u zapisnik sjednice. Lice koje nije prisutno na
sjednici smatra se da je saglasno sa odlukom, osim ako svoju nesaglasnost ne saopšti pisano licu koje je predsjedavalo sjednici
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
ili je vodilo zapisnik sjednice, odmah nakon obavještenja o odluci.
(2)
Članovi upravnog odbora akcionarskog društva i članovi izvršnog odbora akcionarskog društva naročito su odgovorni
društvu za štetu prouzrokovanu povredom svojih dužnosti, ako su povredom zakona:
a) vratili ulog akcionaru,
b) platili kamate ili dividende akcionaru,
v) prouzrokovali da društvo upisuje, daje u zalog, stiče i poništava sopstvene akcije ili povlači i poništava akcije,
g) odobrili zajam ili kredit,
d) izvršili plaćanje u vrijeme likvidacije društva,
đ) prouzrokovali da društvo nakon odluke o prestanku vodi poslove, osim poslova koji su nužni za likvidaciju ili stečaj društva
i
e) povrijedili dužnosti prema društvu navedene u čl. 32. do 34. i čl. 36. i 38. ovog zakona.
(3) Povredom dužnosti iz stava 2. ovog člana stiče se osnov za razrješenje članova upravnog odbora akcionarskog društva i
članova izvršnog odbora društva.
12. Nadzor
12.1. Osnovna načela
Interna revizija i odbor za reviziju
Član 320.
(1) Osnivačkim aktom ili statutom otvorenog akcionarskog društva može se odrediti, a kod otvorenog akcionarskog društva
čije su akcije uvrštene na službeno berzansko tržište mora se odrediti da društvo ima internu reviziju, a može se odrediti da
društvo ima odbor za reviziju.
(2) Osnivačkim aktom ili statutom zatvorenog akcionarskog društva može se odrediti da društvo ima internog revizora ili
odbor za reviziju.
Broj članova odbora za reviziju i status internog revizora
Član 321.
(1) Odbor za reviziju ima najmanje tri člana. Broj članova odbora za reviziju mora biti neparan.
(2) Poslove interne revizije vrši lice koje je u radnom odnosu u društvu i koje ispunjava uslove propisane aktom društva.
Izbor i razrješenje internog revizora i članova odbora za reviziju
Član 322.
(1) Članove odbora za reviziju bira skupština akcionarskog društva u skladu sa uslovima propisanim aktima akcionarskog
društva iz reda nezavisnih lica koja nisu povezana lica sa društvom u smislu odredaba Zakona.
(2) Prvi članovi odbora za reviziju određuju se osnivačkim aktom ili posebnom odlukom osnivača.
(3) Članovi odbora za reviziju akcionarskog društva mogu se razriješiti odlukom skupštine članova društva, sa navođem
razloga za razrješenje ili bez njega.
(4) Članovi odbora za reviziju akcionarskog društva razrješavaju se na isti način na koji su i birani.
(5) Razrješenje članova odbora za reviziju akcionarskog društva ne utiče na njihova prava nakon razrješenja koja imaju na
osnovu posebnog ugovora sa društvom, s tim da taj ugovor ne može isključiti pravo društva iz stava 3. ovog člana.
Djelokrug i način rada
Član 323.
(1) Odbor za revi
ziju akcionarskog društva:
a) donosi plan rada interne revizije,
b) razmatra izvještaje interne revizije i daje preporuke po izvještajima o reviziji,
v) izvještava upravni odbor o realizaciji preporuka po izvještajima o reviziji,
g) izv
ještava skupštinu akcionara društva o računovodstvu, izvještajima i finansijskom poslovanju društva i njegovih
povezanih društava,
d) izjašnjava se o prijedlogu odluke o raspodjeli dobiti koju usvaja skupština,
đ) izvještava o usklađenosti poslovanja društva sa zakonskim i drugim regulatornim zahtjevima i
e) predlaže skupštini izbor nezavisnog revizora, ako društvo ima obavezu revizije finansijskih izvještaja.
(2) U izvršenju svojih dužnosti interni revizor akcionarskog društva:
a)
kontroliše i izvještava odbor za reviziju o vjerodostojnosti i kompletnosti finansijskih izvještaja društva,
b) kontroliše i izvještava odbor za reviziju o vjerodostojnosti i kompletnosti izvještavanja akcionara društva o finansijskim i
drugim informacijama,
v) kontroliše i izvještava odbor za reviziju o ugovorima sklopljenim između društva i članova upravnog odbora društva, kao i
sa povezanim licima u smislu ovog zakona,
d) kontroliše usklađenost organizacije i djelovanja društva sa kodeksom ponašanja i
đ) kontroliše postupak rješavanja prigovora akcionara društva, članova organa društva ili drugih lica u vezi sa t. a) do d) ovog
stava.
(3) Odbor za reviziju podnosi izvještaj akcionarima akcionarskog društva na svakoj godišnjoj skupštini, a na vanrednoj
sjednici skupštine kada smatraju da je izvještavanje prikladno i nužno ili kada to traži upravni odbor.
(4) U izvršavanju svojih dužnosti interni revizor može pregledati sva dokumenta društva, provjeravati njihovu vjerodostojnost i
podatke koji se u njima nalaze, zahtijevati izvještaje i objašnjenja od upravnog odbora i zaposlenih i pregledati stanje imovine
društva.
(5) Odbor za reviziju dostavlja poseban izvještaj skupštini o ugovorima zaključenim između društva i povezanih lica u smislu
ovog zakona.
(6) U izvršenju svojih dužnosti interni revizor i odbor za reviziiju akcionarskog društva mogu angažovati druga lica stručna za
odgovarajuću oblast i odrediti im plaćanje razumne naknade.
(7) Interni revizor, odnosno o
dbor za reviziju poslove iz st. 1. do 6. ovog člana, kao i druge poslove obavlja u skladu sa
zakonom, osnivačkim aktom i statutom društva.
(8) Ako zatvoreno akcionarsko društvo ima internu reviziju, a nema odbor za reviziju, poslove iz stava 1. ovog člana obavlja

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(3) Zarada i druga prava sekretara otvorenog akcionarskog društva uređuju se ugovorom između sekretara i upravnog
odbora društva, na prijedlog predsjednika.
(4) Sekretar akcionarskog društva odgovoran je za vođenje knjiga akcionara, za pripremu sjednica i vođenje zapisnika
skupštine akcionara i sjednica upravnog odbora, izvršnog odbora i odbora za reviziju društva, registra zapisnika sjednica
skupštine akcionara, registra zapisnika sjednica upravnog odbora i odbora za reviziju društva i čuvanje dokumenata utvrđenih
ovim zakonom i statutom akcionarskog duštva, osim finansijskih izvještaja.
(5) Sekretar otvorenog akcionarskog društva odgovoran je za organizovanje rada i praćenje izvršavanja odluka skupštine
akcionara, upravnog odbora i odbora za reviziju društva.
14. Izmjena osnivačkog akta
14.1. Izmjena odlukom upravnog odbora
Član 329.
Osnivački akt akcionarskog društva može da se izmijeni odlukom upravnog odbora bez održavanja skupštine akcionara ako:
a) se izmjene i dopune odnose na promjene lica ovlašćenih za zastupanje društva ili druge izmjene kojima se ne diraju prava
bilo kog akcionara i
b) se izmjene i dopune odnose na povećanje broja izdatih akcija i osnovnog kapitala po osnovu izdavanja akcija od upravnog
odbora društva u skladu sa ovlašćenjima iz člana
. st. 4. do 6. ovog zakona.
Izmjena odlukom skupštine akcionara
Član 330.
(1) Osnivački akt može se izmijeniti kvalifikovanom dvotrećinskom većinom prisutnih i akcionara koji glasaju pisanim putem,
a koji posjeduju akcije sa pravom glasa, po prijedlogu upravnog odbora, ako su ispunjeni uslovi iz člana
. Zakona.
(2) Uz prijedlog upravnog odbora iz stava 1. ovog člana dostavlja se i pisano obrazloženje predloženih izmjena, izjava
upravnog odbora da će izmjene biti uključene u dnevni red skupštine, kao i obavještenje o pravu nesaglasnih akcionara na
naknadu vrijednosti svojih akcija, ako se predloženim izmjenama umanjuju prava akcionara predviđena osnivačkim aktom i
ovim zakonom.
(3) Ako akcionari sa povlašćenim akcijama imaju pravo glasanja kao klasa akcija o izmjenama osnivačkog akta, smatra se
da je ta izmjena usvojena ako je za izmjenu glasala kvalifikovana većina svake klase akcija, koja je ovlašćena da glasa grupno,
kao i ukoliko je za izmjenu glasala kvalifikovana većina iz člana
. stav 2. Zakona.
(4) Skupština može ovlastiti upravni odbor da sačini prečišćeni tekst osnivačkog akta na osnovu usvojenih odluka kojima se
mijenja osnivački akt.
Registracija izmjene osnivačkog akta
Član 331.
(1) Izmjene i dopune osnivačkog akta akcionarskog društva smatraju se donesenim danom donošenja.
(2) Izmjene i dopune osnivačkog akta registruju se i objavljuju u skladu sa zakonom. Uz prijavu za registraciju prilaže se
prečišćeni tekst osnivačkog akta sa notarskom potvrdom da se izmijenjene odredbe osnivačkog akta slažu sa odlukom o
izmjeni osnivačkog akta.
15. Pitanja o kojima glasaju akcionari povlašćenih akcija
Glasanje klase akcija (grupno glasanje)
Član 332.
Akcionari ma koje klase akcija imaju pravo da glasaju kao grupa o pitanjima koja se odnose na:
a) povećavanje ili smanjenje ukupnog broja odobrenih akcija te grupe (klase),
b) izmjenu bilo kog prava ili privilegije akcija te grupe (klase),
v) utvrđivanje prava imalaca bilo kojih drugih akcija na zamjenu ili konverziju njihovih akcija u akcije klase koju drži ta klasa
(grupa),
g) izmjenu akcija akcionara te klase u različit broj akcija ili u akcije druge klase,
d) izdavanje nove klase akcija koje imaju prava ili preferencije nadređene ili u suštini jednake pravima te grupe, ili na
povećanje prava ili preferencije bilo koje klase akcija koje imaju prava ili preferencije u suštini iste ili nadređene pravima te
grupe (klase), ili na povećanje prava i preferencije bilo koje klase akcija koje imaju prava i preferencije ispod ovih te grupe
(klase), ako
ih to povećanje čini istim ili iznad ovih te grupe,
đ) limitiranje ili negiranje postojećeg prava prečeg upisa akcija te klase,
e) poništavanje ili se odnose na druge načine koji pogađaju kumulativne dividende akcija te grupe (klase),
ž) limitiranje ili negiranje prava glasa akcija te grupe (klase) i
z) druge načine kojima se mijenjaju prava ili preferencije akcija akcionara te klase tako da ih pogađaju.
16. Akta i dokumenta društva
Vrste
Član 333.
(1) Akcionarsko društvo čuva sljedeća akta i dokumenta:
a) otpravak osnivačkog akta i sve njegove izmjene,
b)
statut, ako ga društvo ima, i sve njegove izmjene,
v) rješenje o registraciji,
g) interna dokumenta koja su odobrena od skupštine i drugih organa društva,
d) akt o formiranju svake poslovne jedinice društva i zastupništva,
đ) dokumenta koja dokazuju svojinska i druga prava društva,
e) zapisnike i odluke skupštine akcionara i upravnog odbora,
ž) finansijske izvještaje, izvještaje o poslovanju i izvještaj nezavisnog revizora,
z) listu sa punim imenima i adresama svih članova upravnog odbora i svih lica koja su ovlašćena da zastupaju društvo, kao i
obavještenje o tome da li lica ovlašćena da zastupaju društvo, to čine zajedno ili pojedinačno,
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
i) listu sa punim imenima i adresama članova odbora za reviziju, internog revizora i nezavisnog revizora ako ga društvo ima.
(2) Akcionarsko društvo dužno je da čuva dokumenta i akta iz stava 1. ovog člana u svom sjedištu.
(3) Akcionarsko društvo čuva otpravak osnivačkog akta i njegove izmjene trajno, a ostala dokumenta iz stava 1. ovog člana
najmanje pet godina, a nakon toga ta dokumenta čuvaju se u skladu sa propisima o arhivskoj građi.
Pristup aktima
Član 334.
(1) Organ nadležan za vođenje poslova akcionarskog društva obavezan je da akta i dokumenta iz člana
. stav 1. t. a) do
g) i i) ovog zakona, kao i finansijske izvještaje društva stavi na raspolaganje svakom akcionaru, kao i ranijem akcionaru za
period u kojem je bio akcionar, na njegov pisani
zahtjev, radi uvida i kopiranja o svom trošku, tokom radnog vremena.
(2) Smatraće se da je obaveza iz stava 1. ovog člana izvršena ako je društvo omogućilo slobodan pristup i preuzimanje
akata i dokumenata sa internet stranice društva, bez naknade.
(3) Pravo akcionara iz stava 1. ovog člana može biti ograničeno samo u mjeri u kojoj je to potrebno radi uobičajene
identifikacije akcionara.
Pristup aktima po odluci suda
Član 335.
(1) Ako članovi upravnog odbora akcionarskog društva odbiju da stave na raspolaganje akta u skladu sa članom 334. ovog
zakona, u roku od pet dana od da
na podnošenja pisanog zahtjeva, lice koje ima pravo na uvid može tražiti u vanparničnom
postupku od suda da mu omogući ostvarenje ovog prava.
(2) Po zahtjevu iz stava 1. ovog člana, sud donosi odluku u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva.
(3) Lice koje ostvari pristup aktima i dokumentima u skladu sa članom 334. ovog zakona i st. 1. i 2. ovog člana ne može da ih
objavi i koristi na način kojim bi nanio štetu društvu ili njegovom ugledu.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana objavljivanje akata i povjerljivih informacija dozvoljeno je ako je tako uređeno zakonom.
17. Prestanak društva i druge mjere suda
Razlozi za prestanak
Član 336.
Akcionarsko duštvo prestaje:
a) istekom vremena za koje je osnovano,
b) pravnosnažnom odlukom skupštine akcionara koja se donosi kvalifikovanom većinom,
v) pravnosnažnom odlukom nadležnog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti,
g) odlukom stečajnog suda o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka kojom se odbija otvaranje glavnog stečajnog
postupka zbog nemogućnosti da se iz stečajne mase pokriju troškovi stečajnog postupka,
d) stečajem i
đ) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i osnivačkim aktom društva koji su navedeni kao osnov za prestanak društva.
Prestanak društva i druge mjere suda po zahtjevu manjinskih akcionara
Član 337.
(1) Po zahtjevu manjinskih akcionara koji u akcionarskom društvu posjeduju najmanje 20 % akcija osnovnog kapitala društva
nadležni sud može naložiti prestanak društva ili druge mjere ako:
a) članovi upravnog odbora društva ne mogu da vode poslove društva, zbog podjele ili drugih razloga, a akcionari društva ne
mogu da prekinu blokadu
, tako da se poslovi društva ne mogu više voditi u interesu akcionara društva,
b) su akcionari blokirani u odlučivanju i na najmanje dvije uzastopne godišnje skupštine ne uspiju da izaberu članove
upravnog odbora društva, tako da se poslovi društva ne mogu voditi u interesu društva,
v) članovi upravnog odbora društva, kao i članovi drugih organa društva djeluju protivzakonito ili nepošteno prema
akcionarima koji podnose takav zahtjev i
g) se imovina društva rasipa i umanjuje.
(2) Po podn
esenom zahtjevu iz stava 1. ovog člana sud može da pokrene postupak prestanka društva ili ako se radi o
osnovu koji se može otkloniti da mu ostavi rok do godinu dana za otklanjanje nepravilnosti.
(3) Ako se u roku iz stava 2. ovog člana ne otklone nepravilnosti, pokreće se postupak prestanka društva likvidacijom u
skladu sa ovim zakonom, kada sud ima ovlašćenje da odredi i likvidacionog upravnika.
(4) Ako sud ne pokrene postupak prestanka društva može naložiti jednu ili više mjera, a naročito:
a) razrješenje bilo kog člana upravnog odbora ili izvršnog odbora,
b) izbor člana upravnog odbora ili izvršnog odbora društva,
v) imenovanje privremenog zastupnika društva,
g) nezavisnu reviziju računovodstvenih izvještaja društva i popis imovine društva,
d) plaćanje dividende,
đ) kupovinu akcija manjinskih akcionara koji su podnijeli zahtjev za kupovinu od društva po vrijednosti koju je utvrdio sud na
osnovu nalaza nezavisnog procjenjivača i
e) naknadu štete bilo kom licu kome je prouzrokovana.
(5) Zahtjev manjinskih akcionara iz stava 1. ovog člana podnosi se protiv akcionarskog društva.
Dio treći
DOBROVOLJNA LIKVIDACIJA, POVEZIVANJE I REORGANIZACIJA PRIVREDNOG DRUŠTVA
I - DOBROVOLJNA LIKVIDACIJA
1. Pojam i pokretanje postupka
Pojam
Član 338.
Dobrovoljna likvidacija privrednog društva sprovodi se u skladu sa ovim zakonom kada društvo ima dovoljno finansijskih
sredstava za pokriće svih svojih obaveza, a naročito:

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Član 345.
Likvidacioni upravnik može biti razriješen na isti način na koji je izabran, odnosno imenovan.
Registracija i objavljivanje izbora, imenovanja i razrješenja likvidacionog upravnika
Član 346.
Izbor, određivanje (imenovanje) ili razrješenje likvidacionog upravnika registruje se i objavljuje u skladu sa zakonom kojim se
uređuje registracija poslovnih subjekata.
Poslovi likvidacionog upravnika
Član 347.
(1)
Likvidacioni upravnik privrednog društva završava tekuće poslovanje društva, naplaćuje potraživanja, izmiruje obaveze i
unovčava imovinu društva.
(2) U okviru svojih ovlašćenja likvidacioni upravnik privrednog društva odgovoran je za vođenje poslova društva.
(3) Likvidacioni upravnik zastupa privredno društvo u likvidaciji.
4. Likvidacioni bilansi
Likvidacioni bilans stanja i finansijski izvještaji
Član 348.
(1) Likvidacioni upravnik privrednog društva sastavlja bilans stanja najkasnije 60 dana po otvaranju postupka likvidacije
(početni likvidacioni bilans stanja) i podnosi ga ortacima ili komplementarima, ili skupštini članova ili akcionara na usvajanje. U
bilansu stanja navodi se stanje aktive i pasive društva, neophodne radnje za sprovođenje likvidacije i vrijeme potrebno za
završetak likvidacije.
(2) Sva imovina privr
ednog društva uključuje se u bilans stanja iz stava 1. ovog člana po njenoj tržišnoj cijeni ili procijenjenoj
vrijednosti.
(3) Likvidacioni upravnik privrednog društva podnosi privremeni izvještaj o svojim radnjama, sa obrazloženjem razloga zbog
kojih
se likvidacija nastavlja a nije završena, kao i finansijski izvještaj, po isteku svake poslovne godine u roku koji je propisan
Zakonom o računovodstvu i reviziji.
Obustava likvidacije i sprovođenje stečaja
Član 349.
(1) Ako likvidacioni upravnik utvrdi da imovina privrednog društva nije dovoljna za to da se podmire sva potraživanja
po
vjerilaca, dužan je da odmah obustavi postupak likvidacije i pokrene postupak stečaja.
(2) Ako je likvidacija obustavljena u skladu sa stavom 1. ovog člana, likvidacioni upravnik o tome izvještava sudski registar
radi registracije i objavljivanja u sk
ladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Izvještaj o sprovođenju likvidacije i prijedlog za diobu likvidacionog ostatka
Član 350.
(1) Nakon podmirenja dugova privrednog društva, likvidacioni upravnik sastavlja izvještaj o sprovedenoj likvidaciji, završni
likvidacioni bilans i prijedlog o podjeli likvidacionog
ostatka društva.
(2) Završni likvidacioni bilans stanja privrednog društva sadrži prikaz izvora priliva i njihovu upotrebu, spisak imovine koja je
otuđena i prilive koji su tako ostvareni, izjašnjenje da li postoje još neka pitanja koja treba rješavati i prijedlog njihovog
rješavanja, iznos troškova likvidacije i naknade likvidacionom upravniku.
(3) Izvještaj i završni likvidacioni bilans privrednog društva usvajaju ortaci, odnosno skupština članova ili akcionara, ako u
odluci o pokretanju postupk
a likvidacije ili u odluci nadležnog suda nije drugačije određeno.
5. Isplate vlasnicima vlasničkih udjela i okončanje likvidacije
Isplate ortacima, članovima ili akcionarima
Član 351.
(1) Imovina privrednog društva u likvidaciji koja preostane nakon izmirenja potraživanja povjerilaca i drugih potraživanja
raspodjeljuje likvidacioni up
ravnik, ortacima, članovima i akcionarima.
(2) Ako osnivačkim aktom, ugovorom članova, ugovorom ortaka, statutom društva ili odlukom nadležnog suda nije drugačije
određeno, raspodjela iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa pravilima prioriteta, i to:
a) za plaćanje ortaka, članova ili akcionara sa povlašćenim akcijama koji imaju pravo prioriteta na plaćanje u likvidaciji u
skladu sa osnivačkim aktom, ugovorom ortaka, članova ili akcionara društva i
b) za plaćanje ortacima (u slučaju ortačkog društva ili komanditnog društva), članovima (u slučaju društva s ograničenom
odgovornošću) srazmjerno udjelima u društvu i akcionarima (u slučaju akcionarskog društva) srazmjerno posjedovanim
akcijama u društvu.
(3) Komanditori komanditnog društva, članovi društva s ograničenom odgovornošću i akcionari akcionarskog društva koji su
primili isplate u dobroj vjeri nakon što je privredno društvo u likvidaciji postupilo u svemu u skladu sa postupkom iz člana
. i /
ili člana 342. obavezni su na vraćanje primljenog ako je to potrebno za namirenje povjerilaca društva.
(4) U slučaju spora u vezi sa raspodjelom imovine društva u likvidaciji ortacima, članovima ili akcionarima društva,
likvidacioni upravnik odgađa raspodjelu do konačnog rješenja spora, osim ako odlukom suda nije drugačije određeno.
Naknada likvidacionom upravniku
Član 352.
(1) Likvidacioni upravnik ima pravo da mu se primjereno nadoknade troškovi koje je imao u sprovođenju likvidacije, kao i na
isplatu naknade za rad. Visinu troškova i naknade za rad određuju ortaci, odnosno skupština članova ili akcionara, a u slučaju
spora - sud.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(2) U pogledu potraživanja iz stava 1. ovog člana likvidacioni upravnik smatra se povjeriocem društva u likvidaciji.
(3) Troškovi i naknade za rad likvidacionog upravnika plaćaju se za vrijeme trajanja likvidacije, ako to ne utiče na podmirenje
obaveza prema povjeriocima društva.
Okončanje likvidacije
Član 353.
(1) Nakon okončanja postupka likvidacije privrednog društva i odobrenja finansijskog izvještaja sastavljenog sa danom
završetka likvidacije i izvještaja o sprovođenju likvidacije od ortaka, komplementara, odnosno skupštine članova ili akcionara,
likvidacioni upravnik bez odgađanja dostavlja ove izvještaje i odgovarajuće odluke u sjedište društva i registar, zajedno sa
zahtjevom da društvo bude brisano iz registra u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Ako se nakon okončanja postupka likvidacije privrednog društva ortaci ili komplementari ne sastanu ili se sjednica
skupštine članova društva ili akcionara zbog nedostatka kvoruma ne održi, likvidacioni upravnik završava postupak u skladu sa
stavom 1. ovog člana i bez odobrenja finansijskog izvještaja i izvještaja o sprovođenju postupka likvidacije od ortaka ili
komp
lementara ili skupštine članova, odnosno akcionara.
(3) Poslovne knjige i dokumenta privrednog društva koje je prestalo likvidacijom čuvaju se u skladu sa propisima kojima se
uređuje arhivska građa.
(4) Podatak o tome kod koga se čuvaju poslovne knjige i dokumentacija privrednog društva registruje se u skladu sa
zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(5) Zainteresovana lica mogu pregledati knjige i dokumenta društva koje je prestalo likvidacijom, koja se u skladu sa
zakonom smatraju javnim i dostupnim.
(6) Ako se naknadno utvrdi da je potrebno sprovesti dalje radnje po okončanju likvidacije privrednog društva, sud na
prijedlog lica koje za to ima pravni interes, ponovo imenuje ranijeg ili novog likvidacionog upravnika.
Odgovornost likvidacionog upravnika za štetu
Član 354.
(1) Likvidacioni upravnik
odgovara ortacima, članovima i akcionarima privrednog društva kao i povjeriocima privrednog
društva za štetu koju im prouzrokuje u izvršenju svojih dužnosti, u skladu sa čl. 32. do 34. i čl. 36. i 37. ovog zakona.
(2) Likvidacioni upravnik ne odgovar
a povjeriocima, kao ni ortacima, članovima društva ili akcionarima za bilo kakve gubitke
privrednog društva, obaveze ili smanjenja vrijednosti imovine koja su nastala kao rezultat donošenja savjesnih i razumnih
poslovnih odluka u vezi sa sprovođenjem postupka likvidacije privrednog društva.
(3) Zahtjevi po osnovu odgovornosti likvidacionog upravnika za štetu iz stava 1. ovog člana zastarijevaju u roku od jedne
godine od dana brisanja privrednog društva iz sudskog registra.
(4) Ako je više likvidacionih upravnika odgovorno za istu štetu, oni odgovaraju solidarno.
Odgovornost ortaka, članova i akcionara po okončanju likvidacije
Član 355.
(1) Ortaci ortačkog društva i komplementari komanditnog društva za eventualno neizmirene obaveze iz društava u
likvidacionom postupku odgovaraju nakon okončanja tog postupka i brisanja društva iz sudskog registra solidarno.
(2) Komanditori komanditnog društva, članovi društva sa ograničenom odgovornošću i akcionari akcionarskog društva za
eventualno neizmirene obaveze ovih društava u likvidacionom postupku, odgovaraju nakon okončanja tog postupka i brisanja
društva iz sudskog registra solidarno do visine primljenog iznosa iz likvidacionog ostatka.
Obavještenje poreskog organa
Član 356.
Registarski sud obavještava poreski organ o brisanju društva iz sudskog registra.
II -
POVEZIVANJE PRIVREDNIH DRUŠTAVA
1. Povezana društva
Pojam i vrste
Član 357.
(1) Povezana privredna društva čine dva ili više društava u skladu sa ovim zakonom, koja se međusobno povezuju, i to:
a) učešćem u osnovnom kapitalu ili ortačkim udjelima (društva povezana kapitalom),
b) putem ugovora (društva povezana ugovorom) i
v) putem kapitala i putem ugovora (mješovito povezana društva).
(2) Povezana privredna društva iz stava 1. ovog člana obuhvataju jedno matično (kontrolno) i jedno ili više zavisnih
(podređenih) društava.
(3) Povezana privredna društva (putem kapitala, ugovora, mješovita) organizuju se kao koncern, holding, grupa društava ili
drugi oblik organizovanja u skladu sa ovim zakonom.
(4) Povezana privredna društva, u smislu ovog zakona, organizuju se kao koncern kada matično društvo ima za pretežnu
djelatnost neku poslovnu djelatnost pored djelatnosti upravljanja zavisnim društvima.
(5) Povezan
a privredna društva, u smislu ovog zakona, organizuju se kao holding kada matično društvo ima isključivo
djelatnost upravljanja i finansiranja zavisnim društvima.
(6) Povezana privredna društva u smislu ovog zakona organizuju se kao grupa društava kada matično društvo obavlja
djelatnosti iz st. 4. i 5. ovog člana.
(7) Privredna društva mogu se povezivati ugovorom i u druge oblike udruživanja (konzorcijum, klaster, poslovna unija,
poslovni sistem, pul i dr.), da bi olakšala i promovisala obavljanje privrednih djelatnosti koje čine njihovu djelatnost, ali tako da
članice iz toga ne ostvaruju dobit. Udruženje se može osnovati i bez osnovnog kapitala.
(8) Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije.
Kontrolno učešće u kapitalu

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(5) Upravni odbor zavisnog društva dužan je da za godišnju skupštinu akcionara ili članova društva pripremi pisani izvještaj o
odnosima sa ostalim članicama društava povezanih kapitalom u prethodnoj poslovnoj godini kao sastavni dio izvještaja o
poslovanju društva.
(6) Ako je nezavisna revizija finansijskih izvještaja zavisnog društva po zakonu kojim se uređuje računovodstvo i revizija
obavezna, to važi i za nezavisnu reviziju izvještaja njegovog upravnog odbora o odnosima društva sa drugim članicama
društava povezanih kapitalom.
(7) Članovi ili akcionari društava povezanih kapitalom u smislu ovog zakona moraju imati cjelovitu informaciju o strukturi
grupe, sistemu upravljanja, licima koja upravljaju grupom, poslovima koji se obav
ljaju unutar grupe, kao i o principima rješavanja
sukoba interesa pojedinog društva i drugih povezanih društava.
3. Pravila za društva povezana posebnim ugovorom
Ugovor o posebnim odnosima matičnog i zavisnog društva i prenosu dobiti
Član 364.
(1) Ako matično i zavisno društvo zaključe ugovor o posebnim odnosima koji obuhvataju upravljanje u zavisnom društvu od
matičnog društva ili o prenosu dobiti zavisnog društva matičnom društvu, matično društvo odgovara za štetu koju prouzrokuje
zavisnom društvu neizvršenjem ili nepravilnim izvršenjem zaključenog ugovora u skladu sa ovim zakonom.
(2) Ugovor iz stava 1. ovog člana registruje se u sudskom registru u kome je registrovano zavisno društvo i objavljuje u
skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(3) Ugovor iz stava 1. ovog člana postaje punovažan registracijom i objavljivanjem te registracije u skladu sa ovim zakonom.
Sadržina ugovora i primjena
Član 365.
. ovog zakona sačinjava se u pisanoj formi, i sadrži naročito: prava i obaveze matičnog društva; mjere
zaštite zavisnog društva; obim prenosa dobiti i kompenzacije zavisnom društvu; pokrivanje gubitaka zavisnog društva od
matičnog društva; zaštitu ostalih akcionara ili članova zavisnog društva; kao i mjere zaštite povjerilaca zavisnog društva po
prestanku ugovora.
(2) Na odgovornost matičnog društva za naknadu prouzrokovane štete zavisnom društvu, kao i na tu odgovornost direktora
matičnog društva i zavisnog društva i lica koja sa njima djeluju zajedno, primjenjuje se član 362. ovog zakona, što ne
ograničava i ne isključuje druga pravna sredstva za zaštitu od povrede ugovora u skladu sa zakonom kojim se uređuju
obligacioni odnosi.
Odobrenje ugovora o posebnim odnosima matičnog i zavisnog društva i prenosu dobiti
Član 366.
. ovog zakona usvajaju skupštine matičnog i svih zavisnih društava kvalifikovanom većinom u skladu
sa članom 284. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako je ugovorna strana ortačko ili komanditno društvo, sa ugovorom moraju da se saglase svi ortaci sa neograničenom
odgovornošću, osim ako je osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka drugačije određeno.
(3) Svakom akcionaru ili članu društva mora biti ostavljeno dovoljno vremena prije skupštine akcionara ili članova društva ili
tokom sjednice da u prostorijama društva izvrše:
a) uvid u predloženi tekst ugovora i
b) uvid u druge značajne informacije u vezi sa ugovorom i informacije o poslovanju svih drugih društava koja su ugovorne
strane.
(4) Primjerak zaključenog ugovora iz člana
ovog zakona prilaže se uz zapisnik sa sjednice skupštine društva.
Prestanak i registracija prestanka
Član 367.
. ovog zakona prestaje otkazom, istekom roka i
li na drugi način u skladu sa tim ugovorom i zakonom
kojim se uređuju obligacioni odnosi.
(2) Prestanak ugovora iz člana
. ovog zakona registruje se i objavljuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija
poslovnih subjekata.
III -
REORGANIZACIJA PRIVREDNOG DRUŠTVA
1. Statusne promjene
1.1. Osnovna načela
Pojam reorganizacije
Član 368.
Pod reorganizacijom privrednog društva u smislu ovog zakona podrazumijevaju se statusna promjena privrednog društva i
promjena pravne forme privrednog društva.
Pojam statusne promjene
Član 369.
(1) Statusna promjena privrednog društva u smislu ovog zakona je spajanje, podjela i odvajanje.
(2) U statusnoj promjeni privrednog društva mogu se kombinovati statusne promjene spajanja i podjele ili statusne promjene
spajanja i odvajanja.
(3) Odluka o statusnoj promjeni ne može se pobijati zbog utvrđene srazmjere zamjene akcija ili udjela u skladu sa ovim
zakonom.
(4) Ako u statusnoj promjeni učestvuju privredna društva različite pravne forme, na statusnu promjenu primjenjuju se i
odredbe ovog zakona o promjeni pravne forme društva čija se pravna forma mijenja statusnom promjenom.
(5) Privredna društva ne mogu vršiti statusne promjene suprotno zakonu kojim se uređuje zaštita konkurencije.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Finansijski izvještaj
Član 370.
(1) Svako privredno društvo koje učestvuje u statusnoj promjeni sačinjava finansijski izvještaj (završni račun) prema stanju
na dan spajanja, podjele i odvajanja u skladu sa zakonom. Na osnovu ovih finansijskih izvještaja sačinjava se početni bilans u
skladu sa zakonom koji uređuje računovodstvo i reviziju, koji je osnov za upis statusne promjene.
(2) Prijava za registraciju statusne promjene podnosi se najkasnije u roku od osam mjeseci od dana promjene iz stava 1.
ovog člana.
Statusne promjene u likvidaciji
Član 371.
Statusne promjene mogu se vršiti i ako je jedno ili više privrednih društava koja se spajaju ili dijele, u likvidaciji, pod uslovom
da ta društva nisu počela sa podjelom imovine svojim akcionarima ili članovima i da donesu odluku o okončanju postupka
likvidacije.
1.2. Vrste statusnih promjena
Spajanje
Član 372.
(1) Spajanje privrednog društva u smislu ovog zakona jeste:
a) spajanje uz pripajanje i
b) spajanje uz osnivanje.
(2) Spajanje uz pripajanje
jeste statusna promjena kojom jedno društvo prestaje da postoji bez likvidacije (u daljem tekstu:
društvo prestalo pripajanjem) prenoseći drugom postojećem društvu cijelu svoju imovinu i obaveze (u daljem tekstu: društvo
sticalac), u zamjenu za izdavanje a
kcija ili udjela akcionarima ili članovima društva prestalog spajanjem od društva sticaoca, a
ako je potrebno i novčanu doplatu koja ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
(3) Spajanje uz osnivanje jeste statusna promjena kojom dva
ili više privrednih društava prestaju da postoje bez likvidacije (u
daljem tekstu: društvo prestalo spajanjem) prenoseći cijelu svoju imovinu i obaveze u zamjenu za izdavanje od novog društva (u
daljem tekstu: novo društvo) akcija ili udjela akcionarima ili članovima prestalog društva i ako je potrebno, novčanu doplatu koja
ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
Podjela
Član 373.
(1) Podjela privrednog društva u smislu ovog zakona jeste:
a) podjela uz pripajanje,
b) podjela uz osnivanje i
v) podjela uz pripajanje i podjela uz osnivanje.
(2) Podje
la uz pripajanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo prestaje da postoji bez likvidacije (u daljem tekstu:
društvo prestalo podjelom) prenoseći na dva ili više postojećih društava sa kojima se spaja uz pripajanje (u daljem tekstu:
društva sticaoci) svu imovinu i obaveze u zamjenu za izdavanje akcija ili udjela društva sticaoca akcionarima ili članovima
društva prestalog podjelom i ako je potrebno, novčano plaćanje koje ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
(3) Podjela u
z osnivanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo prestaje da postoji bez likvidacije (u daljem tekstu:
društvo prestalo podjelom) prenoseći na dva ili više novih društava koja se time osnivaju (u daljem tekstu: nova društva) ili
prenoseći na dva ili više društava koja se spajaju sa do tada postojećim društvom u nova društva svu imovinu i obaveze u
zamjenu za izdavanje akcija ili udjela novih društava akcionarima ili članovima društva prestalog podjelom i ako je potrebno,
novčanu doplatu koja ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
Odvajanje
Član 374.
(1) Od
vajanje privrednog društva u smislu ovog zakona jeste:
a) odvajanje uz pripajanje,
b) odvajanje uz osnivanje i
v) odvajanje uz pripajanje i odvajanje uz osnivanje.
(2) Odvajanje uz pripajanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo djeljenik prenosi jedan ili više dijelova svoje
imovine i pripadajući dio obaveza (u daljem tekstu: društvo dijeljenik) na jedno ili više postojećih društava pri čemu to društvo
ostaje da postoji kao pravno lice (u daljem tekstu: društva sticaoci), a svi ili dio njegovih akcionara, odnosno članova, uz
očuvanje principa ravnopravnosti, postaju akcionari, odnosno članovi društva sticaoca uz zamjenu akcija / udjela akcionarima ili
članovima društva djeljenika (i za taj iznos smanjenja njegovog osnovnog kapitala bez primjene odredaba ovog zakona o
smanjenju tog kapitala u redovnom postupku) za akcije / udjele društva sticaoca i ako je potrebno, novčano plaćanje koje ne
prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
(3) Odvajanje uz osnivanje je
ste statusna promjena kojom privredno društvo djeljenik prenosi jedan ili više dijelova svoje
imovine i pripadajući dio obaveza na jedno ili više time novoosnovanih društava ili na jedno ili više društava sa kojima se spaja u
novoosnovano društvo (u daljem tekstu: novo društvo), uz zamjenu akcija/udjela društva djeljenika (i za taj iznos smanjenja
njegovog osnovnog kapitala bez primjene odredaba ovog zakona o smanjenju tog kapitala u redovnom postupku) za izdavanje
akcija ili udjela novih društava koja se time osnivaju akcionarima ili članovima društva djeljenika i ako je potrebno, novčano
plaćanje koje ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
(4) Na odvajanje uz pripajanje i odvajanje uz osnivanje, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno primjenjuju se odredbe
ovog zakona o podjeli uz pripajanje i podjeli uz osnivanje.
1.3. Spajanje uz pripajanje akcionarskih društava u redovnom postupku
1.3.1. Priprema
Ugovor o spajanju uz pripajanje

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(izgledu) kao posljednji finansijski izvještaj.
(3) Procjene vrijednosti u posebnom računovodstvenom izvještaju mogu da se zasnivaju samo na promjenama u
knjig
ovodstvu društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje, u odnosu na stanje izraženo u posljednjem finansijskom
izvještaju bez sprovođenja popisa sredstava i inventara.
(4) U posebnom računovodstvenom izvještaju iskazuju se knjigovodstvena smanjenja i povećanja vrijednosti sredstava do
kojih je došlo u vremenu nakon posljednjeg finansijskog izvještaja, kao i značajnije promjene stvarne vrijednosti sredstava
društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje, koja nisu izražena u knjigama.
(5) Društva koja učestvuju u spajanju uz pripajanje dužna su da svakom akcionaru, na njegov zahtjev, predaju besplatan
prepis ili kopiju svake isprave iz stava 1. ovog člana u cjelini ili izvode iz njih.
Usvajanje ugovora odlukom skupštine
Član 381.
(1) Odluka o usvajanju ugovora o spajanju uz pripajanje donosi se na skupštini akcionara svakog društva koje učestvuje u
spajanju uz pripajanje kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako u društvima koja učestvuju u spajanju uz pripajanje ima više klasa akcija, odluku o usvajanju ugovora o spajanju uz
pripajanje
donose i akcionari svake klase akcija čija su prava povrijeđena tom odlukom na glasanju grupe te klase u skladu sa
stavom 1. ovog člana.
(3) Nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje usvajaju u istovjetnom tekstu skupštine svih društava koja učestvuju u spajanju uz
pripajanje.
(4) Nakon što ga skupštine društava koje učestvuju u spajanju uz pripajanje usvoje, ugovor se notarski potvrđuje. Ugovor
potpisuju ovlašćeni zastupnici društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje.
(5) Sa odlukom o od
obrenju ugovora o spajanju uz pripajanje usvajaju se na isti način i sve potrebne izmjene osnivačkog
akta i statuta društva sticaoca.
(6) Ugovor o spajanju uz pripajanje prilaže se uz zapisnik skupštine svakog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje.
Spajanje uz pripajanje bez odluke skupštine društva sticaoca
Član 382.
(1
) Spajanje uz pripajanje može se vršiti na osnovu odluke upravnog odbora društva sticaoca, bez odluke njegove skupštine
akcionara, pod uslovom da:
a) nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje bude objavljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih
subjekata i to najkasnije 30 dana prije dana kada bi sjednica skupštine akcionara društva koje prestaje spajanjem uz pripajanje
trebalo da bude održana,
b) akcionarima društva sticaoca u njegovom sjedištu bude omogućen uvid u nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje,
finansijske izvještaje svih društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje u posljednje tri godine, poseban računovodstveni
izvještaj za tekuću godinu, izvještaj upravnog odbora, izvještaj o nezavisnoj reviziji spajanja uz pripajanje, najkasnije 30 dana
prije dana održavanja skupštine akcionara društva koje prestaje pripajanjem na kojoj se odlučuje o spajanju uz pripajanje i
v) jedan ili više akcionara društva sticaoca sa najmanje 5 % učešća u njegovom osnovnom kapitalu ne zahtijeva održavanje
skupštine akcionara tog društva radi odlučivanja o spajanju uz pripajanje u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine
društva koje prestaje pripajanjem na kojoj je usvojen nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje.
(2) Uslovi iz
stava 1. ovog člana moraju se ispuniti kumulativno.
1.3.3. Sprovođenje spajanja uz pripajanje
Povećanje kapitala
Član 383.
(1) Povećanje osnovnog kapitala društva sticaoca prilikom spajanja uz pripajanje sprovodi se u skladu sa odredbama ovog
zakona o povećanju osnovnog kapitala akcionarskog društva novim ulozima, osim što se na dodjelu akcija tog društva
akcionarima društava prestalih pripajanjem ne primjenjuju odredbe o:
a) zabrani povećanja osnovnog kapitala dok se upisani ulozi u cijelosti ne unesu u osnovni kapital,
b) uslovima za upis novih akcija, odobrenju Komisije za hartije od vrijednosti za emisiju akcija, javnoj ponudi, prospektu,
dokazima da su uplaćeni novčani ulozi, odnosno uneseni nenovčani ulozi u osnovni kapital društva kao prilozi prijavi za
registraciju i druge odredbe nespojive sa zamjenom akcija u spajanju
uz pripajanje društava i
v) pravima postojećih akcionara društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje na prvenstvo upisa novih akcija u odnosu
na treća lica.
(2) Akcionari koji su u društvima prestalim pripajanjem upisali akcije prije zamjene, ali ih do zamjene za akcije društva
sticaoca nisu u cijelosti uplatili, nastavljaju sa uplatom upisanih akcija u tom društvu pod uslovima po kojima su ih upisali prije
zamjene do visine nominalne vrijednosti upisanih akcija.
Zabrana stvaranja prividnog kapitala
Član 384.
(1) Ako društva koja prestaju pripajanjem imaju akcije, direktno ili indirektno, u društvu sticaocu ili obrnuto, povećanje
osnovnog kapitala društva sticaoca za iznos akcija koje ima u tim društvima, kao i za iznos akcija koje ta društva imaju u društvu
sticaocu nije dopušteno.
(2) Akcije društava koja prestaju pripajanjem u društvu sticaocu, kao i obrnuto, smatraju se sopstvenim akcijama društva
sticaoca nakon registracije spajanja uz pripajanje.
(3) Društvo sticalac ne može u spajanju uz pripajanje da izdaje svoje akcije za:
a) akcije u društvima prestalim pripajanjem, čiji je vlasnik to društvo, lično ili preko trećeg lica koje ih drži za njegov račun i
b) sopstvene akcije društava prestalih pripajanjem, bilo da su to akcije tih društava direktno ili indirektno preko trećeg lica
koje ih drži za njihov račun.
(4) Sopstvenim akcijama iz stava 2. ovog člana društvo sticalac raspolaže u skladu sa članom 219. stav 2. ovog zakona.
(5) Društvo sticalac može uz saglasnost društava prestalih pripajanjem da akcionarima tih društava zamijeni njihove akcije
za akcije društva sticaoca koje ta društva koja prestaju pripajanjem imaju u njemu umjesto da im izda nove akcije radi zamjene
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
u spajanju uz pripajanje u skladu sa srazmjerom zamjene akcija utvrđenom ugovorom o spajanju uz pripajanje.
Osnovni kap
ital društva sticaoca
Član 385.
Vrijednosti izkazane u finansijskom izvještaju društava koja prestaju pripajanjem iskazuju se u finansijskom izvještaju društva
sticaoca nakon spajanja uz pripajanje, u skladu sa zakonom.
1.3.4. Zaštita povjerilaca
Pravo na obezbjeđenje i namirenje
Član 386.
(1) Povjerioci čija su potraživanja nastala do objave nacrta ugovora o spajanju uz pripajanje imaju pravo da u roku od 30 od
dan
a te objave pisanim putem zahtijevaju obezbjeđenje ili namirenje nenamirenih punovažnih potraživanja, dospjelih, ali i onih
nedospjelih, od društva koje učestvuje u postupku spajanja uz pripajanje koje im je dužnik.
(2) Povjerioci koji nisu zahtijeval
i obezbjeđenje ili namirenje potraživanja u roku iz stava 1. ovog člana imaju pravo da u roku
od šest mjeseci od dana objavljivanja registracije spajanja uz pripajanje, pisanim putem zahtijevaju obezbjeđenje nedospjelih
potraživanja ako učine vjerovatnim da se spajanjem uz pripajanje ugrožava njihovo namirenje.
(3) Povjerioci koji imaju dovoljno obezbijeđena potraživanja, kao i povjerioci koji bi u stečaju imali prava prvenstvenog
namirenja nemaju prava iz st. 1. i 2. ovog člana.
(4) U objavama iz
st. 1. i 2. ovog člana povjerioci se obavještavaju o pravu na obezbjeđenja ili namirenja koje imaju povodom
spajanja uz pripajanje.
(5) Obezbjeđenje potraživanja za povjerioce društava koja prestaju pripajanjem i povjerioce društva sticaoca može da bude
dato različitim instrumentima obezbjeđenja.
(6) Upravni odbor društva sticaoca dužan je da upravlja imovinom svakog od društava koja su prestala pripajanjem odvojeno
sve dok se povjeriocima iz st. 1. i 2. ovog člana potraživanja ne namire ili dovoljno ne obezbijede.
(7) Povjerioci svakog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje imaju prednost u namirenju potraživanja iz imovine tog
društva koje im je prvobitni dužnik u odnosu na povjerioce ostalih društava koja se spajaju uz pripajanje.
(8) Povjerioci koji smatraju da je spajanjem uz pripajanje ugroženo namirenje njihovih potraživanja mogu nadležnom sudu
podnijeti tužbu za pobijanje odluke o spajanju uz pripajanje.
(9) Ako upravni odbor društva sticaoca radi zaštite prava povjerilaca ne postupi u skladu sa st. 1. do 7. ovog člana, sud može
da poništi spajanje uz pripajanje po tužbi povjerilaca, ako utvrdi da je spajanjem uz pripajanje bitnije ugroženo namirenje
njihovih potraživanja.
Zaštita imalaca obveznica
Član 387.
Odredbe člana 386. ovog zakona primjenjuju se i na potraživanja imalaca obveznica i drugih hartija od vrijednosti, koje su
izdala društva koja prestaju pripajanjem, osim ako je drugačije određeno u odluci o emisiji ovih hartija od vrijednosti ili ako je
drugačije ugovoreno sa njihovim imaocima u skladu sa članom 205. stav 10. ovog zakona.
Zaštita imalaca posebnih prava
Član 388.
(1) Društvo sticalac imaocima hartija od vrijednosti sa posebnim pravima, koje je izdalo društvo prestalo pripajanjem, a koje
nisu akcije, kao što su zamjenljive obveznice, varanti, obveznice i druge hartije od vrijednosti, obezbjeđuje najmanje ista
posebna prava nakon spajanja uz pripajanje, osim ak
o je drugačije predviđeno u odluci o emisiji ovih hartija od vrijednosti ili ako
je drugačije ugovoreno sa njihovim imaocima u skladu sa članom 205. stav 10. ovog zakona.
(2) Ako društvo sticalac ne postupi u skladu sa stavom 1. ovog člana dužno je da imaocima hartija od vrijednosti sa
posebnim pravima isplati posebnu novčanu naknadu za gubitak ili izmjenu tih prava, prema njihovoj tržišnoj vrijednosti, a ako
nemaju tržišnu vrijednost prema vrijednosti koju potvrdi nezavisni revizor spajanja uz pripajanje.
1.3.5. Okončanje
Prijava za upis
Član 389.
(1) Privredno društvo koje prestaje pripajanjem i društvo sticalac, podnose prijavu za registraciju spajanja uz pripajanje, u
skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Ako je pokrenut postupak pobijanja odluke o spajanju uz pripajanje sud ne prekida postupak registracije spajanja uz
pripajanje ako ocijeni da preovlađuje interes za hitnim odlučivanjem i da su ispunjeni ostali uslovi za registraciju spajanja uz
pripajanje.
(3) Pri odlučivanju o preovlađivanju interesa za hitnim odlučivanjem sud vodi računa o pravima koja se štite u postupku za
pobijanje, vjerovatnosti uspjeha tužioca, kao i o šteti koja bi tim društvima nastala usljed odgađanja upisa spajanja uz pripajanje.
Registracija i objavljivanje
Član 390.
(1) Registracija spajanja uz pripajanje i objavljivanje registracije vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija
poslovnih subjekata.
(2) Društvo sticalac povećava osnovni kapital istovremeno sa upisom spajanja uz pripajanje i registruje ovo povećanje po
osnovu spajanja uz pripajanje osnovnog kapitala društva sticaoca.
(3) Društvo sticalac akcije koje daje akcionarima društva prestalog pripajanjem upisuje u Centralni registar na ime akcionara
tih društava.
Dejstvo

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
b) finansijske izvještaje društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje u posljednje tri godine,
v) finansijske izvještaje koji izražavaju stanje društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje najviše 90 dana prije dana
sačinjavanja nacrta ugovora o spajanju uz pripajanje, ako se posljednji finansijski izvještaj tih društava odnosi na poslovnu
godinu koja se završila više od šest mjeseci prije sačinjavanja nacrta ugovora o spajanju uz pripajanje,
g) izvještaje direktora ili upravnog odbora o spajanju uz pripajanje svakog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje ili
njihov zajednički izvještaj i
d) izvještaj nezavisnog revizora, ako je nezavisna revizija za to društvo obavezna, u skladu sa zakonom.
1.6. Spajanje uz pripajanje akcionarskog društva i društva sa ograničenom odgovornošću
Primjena
Član 396.
(1) Jedno ili više akcionarskih društava može da se spaja uz pripajanje sa društvom sa ograničenom odgovornošću, kao što i
jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću može da se spaja uz pripajanje sa akcionarskim društvom.
(2) Odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje akcionarskih društava shodno se primjenjuju i na spajanje uz pripajanje iz
stava 1. ovog člana.
Akcionarsko društvo kao društvo koje prestaje pripajanjem
Član 397.
(1) Ako je društvo sa ograničenom odgovornošću društvo sticalac, a akcionarsko društvo društvo koje prestaje pripajanjem
tom društvu, ugovorom o spajanju uz pripajanje utvrđuje se nominalna vrijednost udjela koji se dodjeljuje svakom akcionaru tog
društva kao novom članu u društvu s ograničenom odgovornošću.
(2) Ako se otvoreno akcionarsko društvo spaja uz pripajanje društvu sa ograničenom odgovornošću, u tom spajanju uz
pripajanje mora da ispuni uslove za pretvaranje u zatvoreno društvo uređene ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište
hartija od vrijednosti, radi zaštite akcionara i imalaca drugih hartija od vrijednosti koje je javno izdalo.
(3) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću kao društvo sticalac akcionarima akcionarskog društva koje prestaje
pripajanjem, zamjenjuje akcije dodjelom sopstvenih udjela, umjesto da im dodijeli nove udjele
, dužno je da ugovorom o spajanju
uz pripajanje navede sve akcionare kao svoje nove članove kojima dodjeljuje sopstvene udjele, kao i nominalnu vrijednost
svakog tako dodijeljenog udjela.
Društvo sa ograničenom odgovornošću kao društvo koje prestaje pripajanjem Član 398.
Ako je akcionarsko društvo društvo sticalac, a društvo sa ograničenom odgovornošću društvo koje prestaje pripajanjem,
ugovorom o spajanju uz pripajanje utvrđuje se nominalna vrijednost udjela svakog člana tog društva i broj akcija, koji mu se
prema srazmjeri predviđenoj ugovorom o spajanju uz pripajanje dodjeljuje u društvu sticaocu.
1.7. Spajanje uz osnivanje
Spajanje uz osnivanje akcionarskih društava
Član 399.
(1) Na spajanje uz osnivanje akcionarskih društava primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje
akcionarskih društava, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
(2) Spojena društva iz stava 1. ovog člana smatraju se društvima koja prestaju pripajanjem, novo društvo društvom
sticaocem, a ugovor o spajanju uz osnivanje je ugovor o spajanju uz pripajanje.
(3) Spajanje uz osnivanje ne može se vršiti bez odluke skupštine društava prestalih spajanjem niti se može vršiti primjenom
odredaba ovog zakona o pripajanju u pojednostavljenom postupku.
(4) Ugovor o spajanju uz osnivanje je osnivački akt novog društva nastalog spajanjem postojećih društava.
(5) U ugovor o spajanju uz osnivanje upisuju se kao ugovornici spojena društva sa podacima o poslovnom imenu, sjedištu,
pravnoj formi i djelatnosti svakog od njih koji spajanjem prestaju da postoje, a njihovi akcionari postaju akcionari nov
og društva.
(6) Ugovor o spajanju uz osnivanje, pored elemenata ugovora o spajanju uz pripajanje utvrđenih ovim zakonom sadrži i
elemente predviđene za osnivački akt akcionarskog društva.
(7) U ugovor o spajanju uz osnivanje, kao osnivački akt novog društva unose se odredbe o posebnim pravima, troškovima
osnivanja, ulozima u stvarima i pravima i njihovom unošenju u novo društvo iz osnivačkih akata društava prestalih spajanjem.
(8) Na osnivanje novog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju akcionarskog društva i odredbe zakona
kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(9) Društva koja prestaju spajanjem uz osnivanje podnose prijavu za registraciju prestanka spajanjem i prijavu osnivanja
novog društva.
(10) Danom
registracije novog društva, društva prestala uz spajanje brišu se iz sudskog registra.
Spajanje uz osnivanje društava sa ograničenom odgovornošću
Član 400.
Na spajanje uz osnivanje društava sa ograničenom odgovornošću primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz
pripajanje društava sa ograničenom odgovornošću i odredbe o spajanju uz osnivanje akcionarskih društava.
Spajanje uz osnivanje između akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću
Član 401.
(1) Jedno ili više akcionarskih društava i jedno ili više društava sa ograničenom odgovornošću mogu se spajati uz osnivanje.
(2) Na spajanje uz osnivanje iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje između
akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću.
(3) Spojena društva smatraju se društvima koja prestaju pripajanjem, novo društvo društvom sticaocem, a ugovor o spajanju
uz osnivanje je ugov
or o spajanju uz pripajanje, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
(4) Ako se spajanjem iz stava 1. ovog člana osniva novo društvo sa ograničenom odgovornošću, na učešće akcionarskog
društva u spajanju uz osnivanje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje akcionarskog društva
društvu sa ograničenom odgovornošću. Ako se spajanjem uz osnivanje osniva novo akcionarsko društvo, na učešće društva s
ograničenom odgovornošću u spajanju uz osnivanje primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje društva sa
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
ograničenom odgovornošću akcionarskom društvu.
(5) Spajanje uz osnivanje ne može se vršiti bez odluke skupštine društava koja prestaju spajanjem, niti se mogu primjenjivati
odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje u pojednostavljenom postupku.
(6) Ugovor o spajanju uz osnivanje je osnivački akt novog društva koje nastaje spajanjem postojećih.
(7) U ugovor o spajanju uz osnivanje kao osnivači novog društva upisuju se društva prestala spajanjem, sa podacima o
poslovnom imenu, sjedištu, obliku i djelatnosti svakog od njih koji spajanjem prestaju, a njihovi akcionari ili članovi postaju
akcionari ili članovi novog društva.
(8) Ugovor o spajanju uz osnivanje pored elemenata ugovora o spajanju uz pripa
janje utvrđenih ovim zakonom sadrži i
elemente osnivačkog akta akcionarskog društva ili društva s ograničenom odgovornošću.
(9) U ugovor o spajanju uz osnivanje kao osnivački akt novog akcionarskog društva unose se odredbe o posebnim pravima,
troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i pravima i njihovom unošenju u društvo iz osnivačkih akata društava koja prestaju
spajanjem.
(10) Na spajanje uz osnivanje novog akcionarskog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju akcionarskog
društva i odredbe zakona kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(11) Ugovor o spajanju uz osnivanje novog društva sa ograničenom odgovornošću pored elemenata ugovora o spajanju uz
pripajanje utvrđenih ovim zakonom, sadrži i elemente predviđene ovim zakonom za osnivački akt društva sa ograničenom
odgovornošću.
(12) Na registraciju i objavljivanje registracije spajanja akcionarskog društva i društva sa ograničenom odgovornošću
primjenjuju se odredbe ovog zakona o registraciji i objavljivanju regi
stracije osnivanja akcionarskih društava.
1.8. Podjela uz pripajanje akcionarskih društava
1.8.1. Osnovna načela
Shodna primjena
Član 402.
Na podjelu uz pripajanje akcionarskih društava primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje, ako ovim
zakonom nije drugačije uređeno.
1.8.2. Nacrt ugovora o podjeli uz pripajanje
Obl
ik i sadržina
Član 403.
(1) Upravni odbor društva koje prestaje podjelom sačinjava nacrt ugovora o podjeli uz pripajanje u pisanom obliku.
(2) Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o:
a) poslovnom imenu, obliku i sjedištu svakog društva učesnika podjele,
b) srazmjeri zamjene akcija i iznos bilo kog novčanog plaćanja,
v) načinu dodjele akcija društva sticaoca,
g) danu od kojeg akcionari društva prestalog podjelom stiču pravo da učestvuju u dobiti društva sticaoca po osnovu
zamijenjenih akcija, kao i sve posebne uslove za ostvarivanje tog prava, ako tih uslova ima,
d) danu od kog se smatra da su poslovi društva koje se dijeli preduzeti za račun društva sticaoca (dan obračuna),
đ) posebnim pravima koja društvo sticalac obezbjeđuje imaocima povlašćenih akcija i drugih povlašćenih hartija od
vrijednost
i, koje je izdalo društvo prestalo podjelom ili mjere predložene u vezi s tim,
e) pravima koje imaju ili podjelom dobijaju direktor ili članovi upravnog odbora društava učesnika u podjeli,
ž) imovini i obavezama društva koje se dijeli, a koje se prenose svakom društvu sticaocu i
z) načinu dodjele akcija društva sticaoca akcionarima društva prestalog podjelom i kriterijum na kome se zasniva ova
dodjela.
(3) Sastavni dio nacrta ugovora iz stava 1. ovog člana je prijedlog izmjena osnivačkih akata i prijedlog izmjena statuta
društava sticalaca.
Neraspoređena sredstva i dugovi
Član 404.
(1) Sredstva društva prestalog podjelom koja ugovorom o podjeli nisu dodijeljena nijednom društvu sticaocu, niti mogu da se
dodijele na osnovu uslova podjele iz tog ugovora, dodjeljuju se svim društvima sticaocima srazmjerno učešću svakog od njih u
neto imovini društva prestalog podjelom utvrđenoj ugovorom o podjeli.
(2) Za obaveze društva prestalog podjelom koje ugovorom o podjeli nisu raspoređene nijednom društvu sticaocu, niti mogu
da se rasporede na osnovu uslova podjele iz tog ugov
ora, solidarno odgovaraju sva društva sticaoci.
1.8.3. Odlučivanje
Odluka
Član 405.
(1) Ugovor o podjeli uz pripajanje usvaja se na sjednicama skupština akcionara društava koja učestvuju u podjeli uz
pripajanje, kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako u društvu koje prestaje podjelom ima više klasa akcija, ugovor o podjeli uz pripajanje usvajaju akcionari svake klase
akcija čija su prava povrijeđena podjelom uz pripajanje na glasanju grupe te klase akcija u skladu sa stavom 1. ovog člana.
(3) Ugovor o podjeli uz pripajanje notarski se potvrđuje, a potpisuju ga zastupnici svakog društva koje učestvuje u podjeli.
(4) Ugovor o podjeli uz pripajanje prilaže se zapisniku skupštine svakog društva koje učestvuje u podjeli uz pripajanje.
Podjela bez odluka skupština društava sticalaca
Član 406.
(1) Podjela uz pripajanje može biti izvršena i na osnovu odluke upravnog odbora društava sticalaca, bez odluke skupštine
akcionara tih društava, pod uslovom da:
a) je ugovor o podjeli uz pripajanje objavljen u skladu sa članom 379. ovog zakona najmanje 30 dana prije sjednice
skupštine akcionara društva prestalog podjelom na kojoj treba da se donese odluka o podjeli uz pripajanje,

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(5) Osnivački akt akcionarskog društva djeljenika mijenja se u skladu sa odredbama ovog zakona o izmjenama osnivačkog
akta datog društva.
(6) U slučaju odvajanja uz osnivanje ili odvajanja uz pripajanje akcionarskih društava, osnivanje ili spajanje uz pripajanje
registruje se tek pošto se upiše smanjenje osnovnog kapitala društva djeljenika.
1.11. Podjela i odvajanje društava sa ograničenom odgovornošću
Primjena
Član 414.
Odredbe ovog zakona o podjeli i odvajanju akcionarskih društava primjenjuju se i na podjelu i odvajanje društava sa
ograničenom odgovornošću.
1.12. Podjela akcionarskog društva i odvajanje poslovne jedinice (dijela) društva u društvo sa ograničenom
odgovornošću i obrnuto
Kombinovana podjela
Član 415.
(1) Podj
ela akcionarskog društva i odvajanje poslovne jedinice akcionarskog društva u dva ili više društava sa ograničenom
odgovornošću ili kombinovanje ove dvije pravne forme društava, kao i podjela i odvajanje dijela društva s ograničenom
odgovornošću u dva ili više akcionarskih društava ili kombinovanje ove dvije pravne forme društava mogu se vršiti u skladu sa
ovim zakonom.
(2) Odredbe ovog zakona o podjeli i odvajanju akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću shodno se
primjenjuju i na
podjele i odvajanja iz stava 1. ovog člana.
1.13. Statusne promjene i ortačko i komanditno društvo
Spajanje, podjela i odvajanje sa učešćem ortačkog i komanditnog društva
Član 416.
(1) Ortačko i komanditno društvo mogu se spajati sa društvom sa ograničenom odgovornošću i sa akcionarskim društvom.
(2) Na spajanje ortačkog i komanditnog društva sa društvom s ograničenom odgovornošću i akcionarskim društvom
primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju društava sa ograničenom odgovornošću, ako ovim zakonom nije drugačije
uređeno.
(3) Na učešće akcionarskog društva u spajanju sa ortačkim i komanditnim društvom, bez obzira na to da li je akcionarsko
društvo društvo sticalac, društvo prestalo spajanjem uz pripajanje ili društvo prestalo spajanjem uz osnivanje, primjenjuju se
odredbe ovog zakona o spajanju akcionarskog društva, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
(4) Ako se otvoreno akcionarsko društvo spaja uz pripajanje ortačkom ili komanditnom društvu ili se sa njim spaja u novo
ortačko ili komanditno društvo, u spajanju uz pripajanje, odnosno spajanju uz osnivanje mora da ispuni uslove za pretvaranje u
zatvoreno društvo uređeno ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(5) Odluka o spajanju sa učešćem ortačkog ili komanditnog društva donosi se u svakom društvu učesniku u spajanju uz
sagla
snost onih članova, odnosno akcionara, koji nakon spajanja postaju solidarno odgovorni prema trećim licima za obaveze
društva koje je pravni sljedbenik u spajanju.
(6) Na podjelu i odvajanje ortačkog i komanditnog društva, kao i na podjelu i odvajanje društva sa ograničenom
odgovornošću i akcionarskog društva po osnovu čega nastaje jedno ili više ortačkih ili komanditnih društava, primjenjuju se st.
1. do 6. ovog člana i odredbe o podjeli i odvajanju društva s ograničenom odgovornošću i akcionarskog društva.
2. Promjena pravne forme privrednih društava
2.1. Osnovna načela
Pojam
Član 417.
Promjena pravne forme je prelazak iz jedne pravne forme u drugu, u skladu sa ovim zakonom.
Promjena pravne forme u postupku likvidacije
Član 418.
(1) Privredno društvo nad kojim se sprovodi postupak dobrovoljne likvidacije može promijeniti pravnu formu do početka diobe
i isplate likvidacionog ostatka ortacima, članovima ili akcionarima, koji preostane pošto se podmire povjerioci društva.
(2) U slučaju donošenja odluke iz stava 1. ovog člana privredno društvo je dužno da obustavi postupak likvidacije, da to
registruje i objavi.
Registracija i objavljivanje
Član 419.
(1) Promjena pravne forme privrednog društva registruje se i objavljuje.
(2) Nakon pr
omjene pravne forme privredno društvo nastavlja da posluje kao isto pravno lice, ali druge pravne forme.
Primjena i izuzetak od pobijanja odluke
Član 420.
(1) Na promjenu pravne forme privrednog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju date forme privrednog
društva ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
(2) Odluka
o promjeni pravne forme ne može se pobijati zbog nepravilno utvrđene srazmjere zamjene akcija ili udjela, u
skladu sa ovim zakonom.
2.2. Vrste promjena pravne forme
2.2.1. Promjena pravne forme akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Član 421.
(1) Akcionarsko društvo može promijeniti pravnu formu u društvo sa ograničenom odgovornošću na sljedeći način:
a) upravni odbor akcionarskog društva utvrđuje prijedlog odluke o promjeni pravne forme utvrđene ovim zakonom, a odluku
o promjeni pravne forme usvaja skupština akcionara i
b) akcionarsko društvo obavještava akcionare o sazivu sjednice skupštine u skladu sa članom 272. ovog zakona najmanje
30 dana prije dana održavanja skupštine akcionara.
(2) Obavještenje iz stava 1. ovog člana sadrži naročito: razlog sazivanja skupštine, mjesto u sjedištu društva gdje se
akcionarima stavljaju na uvid sljedeća dokumenta:
a) prijedlog odluke o promjeni pravne forme i izvještaj upravnog odbora akcionarskog društva koji objašnjava uslove i
zakonsku i ekonomsku osnovanost za promjenu pravne forme, kao i opis bilo kog problema koji je nastao u vezi sa uslovima
promjene pravne forme,
b) preporuku upravnog odbora akcionarskog društva u vezi sa odlukom o promjeni pravne forme i razloge za takvu
preporuku i
v) obavještenje o pravima akcionara da ne prihvate odluku o promjeni pravne forme i o pravu na traženje procjene i otkupa
njihovih akcija od društva, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Odluka o promjeni pravne forme usvaja se na skupštini akcionara akcionarskog društva koje mijenja pravnu formu
kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.
(4) Ako u društvu koje mijenja pravnu formu ima više klasa akcija, odluku o promjeni pravne forme usvajaju akcionari
kvalifikovanom većinom iz stava 3. ovog člana svake klase akcija čija se prava umanjuju promjenom pravne forme na glasanju
grupe te klase akcija.
(5) O promjeni pravne forme iz stava 1. ovog člana obavještava se Komisija za hartije od vrijednosti.
Sadržaj odluke o promjeni pravne forme
Član 422.
Odluka o promjeni pravne forme akcionarskog društva sadrži naročito:
a) poslovno ime, sjedište i adresu akcionarskog društva koje mijenja pravnu formu i društva s ograničenom odgovornošću u
koju formu se akcionarsko društvo pretvara,
b) uslove promjene pravne forme,
v) način i uslove konverzije akcija akcionarskog društva u postupku promjene pravne forme u udjele u društvu s
ograničenom odgovornošću ili u novac ili drugu imovinu, kao i način kojim se ove akcije ili druga sredstva plaćanja ustupaju
akcionarima akcionarskog društva i
g) druge podatke u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom, statutom ili ugovorom članova društva.
Registracija i objavljivanje
Član 423.
(1) Nakon okončanja postupka promjene pravne forme akcionarskog društva u društvo s ograničenom odgovornošću u
skladu sa članom 421. ovog zakona, akcionarsko društvo podnosi prijavu sa prilozima, u skladu sa zakonom kojim se uređuje
registracija poslovnih subjekata, o promjeni pravne forme, radi registracije i objavljivanja.
(2) Po ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana, registruje se i objavljuje odluka o promjeni pravne forme akcionarskog
društva i osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću.
Pravne posljedice promjene pravne forme
Član 424.
Registracijom promjene pravne forme akcionarskog dr
uštva u društvo sa ograničenom odgovornošću nastaju sljedeće
pravne posljedice:
a) društvo koje učestvuje u postupku promjene pravne forme je društvo koje se u odluci o promjeni pravne forme identifikuje
kao društvo s ograničenom odgovornošću, a akcionarsko društvo prestaje da postoji,
b) društvo s ograničenom odgovornošću preuzima svu imovinu i obaveze akcionarskog društva,
v) sudski i drugi postupci i potraživanja protiv akcionarskog društva nastavljaju se protiv društva sa ograničenom
odgo
vornošću, koje je pravni sljedbenik akcionarskog društva,
g) akcije akcionarskog društva konvertuju se u udjele društva sa ograničenom odgovornošću, obveznice, novac ili drugu
imovinu, u skladu sa članom 422. ovog zakona i
d) titularima zamjenlji
vih obveznica, varanata, drugih obveznica i drugih sličnih hartija od vrijednosti, koje nisu akcije,
obezbjeđuju se najmanje ista posebna prava nakon promjene pravne forme, osim ako je odlukom o izdavanju tih hartija
drugačije predviđeno ili ako je drugačije ugovoreno sa njihovim imaocima, u skladu sa članom 205. stav 10. ovog zakona.
2.2.2. Promjena pravne forme akcionarskog društva u ortačko ili komanditno društvo
Pretpostavke
Član 425.
(1) Akcionarsko društvo može promijeniti pravnu formu u ortačko ili komanditno društvo jednoglasnom odlukom svih
akcionara koji stiču status ortaka sa neograničenom odgovornošću.
(2) U odluci skupštine akcionarskog društva o promjeni pravne forme toga društva u komanditno društvo navodi se koji
akcionari imaju status komanditora, a koji komplementara.
(3) O odluci iz stava 1. ovog člana društvo obavještava Komisiju za hartije od vrijednosti u roku od sedam dana od dana
donošenja odluke.
Dejstvo registracije i objavljivanja
Član 426.
Registracijom i objavljivanjem registracije promjene pravne forme akcionarskog društva u ortačko ili komanditno društvo:
a) akcionarsko društvo nastavlja kao ortačko ili komanditno društvo i time prestaje da postoji kao akcionarsko,

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
Član 434.
(1) Sticanje ili raspolaganje imovinom
velike vrijednosti akcionarskog društva može se izvršiti na sljedeći način:
a) upravni odbor akcionarskog društva usvaja odluku kojom preporučuje zaključenje tog posla i
b) akcionarsko društvo obavještava akcionare u skladu sa članom 272. ovog zakona o sazivanju skupštine najkasnije 30
dana prije dana koji je određen za održavanje sjednice.
(2) Obavještenje iz stava 1. tačka b) ovog člana sadrži razlog sazivanja skupštine.
(3) Sastavni dio obavještenja iz stava 1. tačka b) ovog člana je:
a) izvještaj o uslovima posla sticanja i raspolaganja imovinom velike vrijednosti,
b) preporuka upravnog odbora u vezi sa poslom sticanja i raspolaganja imovinom velike vrijednosti, uključujući i razloge
takve preporuke i
v) obavještenje o pravima akcionara o neprihvatanju ugovora, kao i o pravu na procjenu i naknadu vrijednosti njihovih akcija
po tom osnovu u skladu sa ovim zakonom.
(4) Odluku o zaključenju posla sticanja i rapolaganja imovinom velike vrijednosti donosi skupština akcionara koji imaju pravo
glasa o tom pitanju kvalifikovanom većinom i kvalifikovanom većinom akcionara svake klase akcija čija se prava mijenjaju ovim
poslom.
(5) Uz zapisnik sa sjednice skupštine akcionara iz stava 4. ovog člana prilaže se i primjerak notarski obrađenog ugovora o
sticanju ili raspolaganju imovinom velike vrijednosti.
V -
POSEBNA PRAVA NESAGLASNIH AKCIONARA I ČLANOVA
Prava akcionara na nesaglasnost i na otkup akcija od akcionarskog društva
Član 435.
(1) Akcionar može da traži od društva da otkupi njegove akcije po tržišnoj vrijednosti ako glasa protiv ili se uzdrži od glasanja
za odluku:
a) o promjeni osnivačkog akta kojom se umanjuju njegova prava propisana osnivačkim aktom ili zakonom,
b) o statusnoj promjeni,
v) o promjeni pravne forme,
g) o promjeni trajanja društva,
d) o pretvaranju otvore
nog akcionarskog društva u zatvoreno u skladu sa propisima kojim se uređuje tržište hartija od
vrijednosti,
đ) kojom se odobrava sticanje, odnosno raspolaganje imovinom velike vrijednosti,
e) kojom se mijenjaju njegova druga prava, ako je osnivačkim aktom određeno da akcionar iz tog razloga ima pravo na
nesaglasnost i na naknadu tržišne vrijednosti akcija u skladu sa ovim zakonom.
(2) Akcionar koji ima pravo iz stava 1. ovog člana ne može osporavati odluku društva na kojoj zasniva svoje pravo u skladu
sa stavom 1. ovog člana, osim ako je ta odluka zasnovana na prevari ili ako je protivna zakonu ili predstavlja povredu člana 32.
ovog zakona.
(3) Tržišna vrijednost akcija iz stava 1. ovog člana računa se na dan kada je donesena predmetna odluka društva na
skupštini akcionara, ne uzimajući u obzir bilo kakvo očekivano povećanje ili smanjenje vrijednosti kao posljedicu te odluke.
(4) Ako je odluka na osnovu koje nastaju prava iz stava 1. ovog člana predmet glasanja na skupštini akcionara, poziv za
sjednicu i glasanje mora sadržavati obavještenje da akcionari imaju ili mogu imati takva prava i upućivanje na ta prava.
(5) Akcionar društva koji namjerava da koristi svoje pravo na traženje otkupa akcija iz stava 1. ovog člana dužan je da prije
odlučivanja na sjednici skupštine akcionara uputi društvu pisano obavještenje o namjeri da koristi to pravo ako se na skupštini
donese predmetna odluka. Akcionar koji ne uputi ovo obavještenje u prekluzivnom roku od 30 dana od dana prijema poziva,
od
nosno od dana objavljivanja poziva za sjednicu skupštine u skladu sa članom 272. stav 1, odnosno stav 4. Zakona ili koji
glasa za predloženu odluku nema pravo na otkup akcija u skladu sa ovim zakonom.
(6) Ako je odluka na kojoj se zasnivaju prava iz s
tava 1. ovog člana usvojena na skupštini akcionara, akcionari koji su
podnijeli obavještenje o namjeri traženja otkupa akcija od društva u skladu sa stavom 5. ovog člana dužni su da pošalju društvu
pisani zahtjev za otkup akcija sa navođenjem svog imena, odnosno poslovnog imena, prebivališta, odnosno sjedišta i broja i
klase akcija čiji se otkup zahtijeva, u roku od 30 dana od dana donošenja odluke skupštine akcionara.
(7) Po prijemu zahtjeva akcionara iz stava 6. ovog člana, društvo plaća akcije u vrijednosti za koju vjeruje da je tržišna
vrijednost, u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.
(8) Ako se akcionaru isplate iznosi na koje ima pravo u vezi sa stavom 1. ovog člana, a akcionar smatra da je plaćeni iznos
niži od tržišne vrijednosti akcija utvrđene u skladu sa ovim zakonom ili ako društvo propusti da izvrši plaćanje naknade, ima
pravo da podnese zahtjev za procjenu vrijednosti akcija od nadležnog suda, podnošenjem takvog zahtjeva sudu u roku od 30
dana od dana isplate ili od dana kašnjenja u isplati.
(9) Akcionar koji koristi prava iz stava 1. ovog člana navodi u tužbi svoju procjenu tržišne vrijednosti akcija, a društvo bez
odgađanja o tužbi obavještava druge nesaglasne akcionare u skladu sa članom 272. ovog zakona.
(10) Po podn
esenoj tužbi iz stava 9. ovog člana sud može za utvrđivanje tržišne vrijednosti akcija odrediti ovlašćenog
procjenjivača ili drugog stručnjaka radi utvrđivanja saglasnosti cijene koju je odredilo društvo sa tržišnom vrijednošću akcija, kao
i da naloži društvu isplatu te vrijednosti i snošenje troškova i naknade procjene.
(11) Odluka suda iz stava 10. ovog člana odnosi se na sve nesaglasne akcionare, ako je dosuđena vrijednost veća od
iznosa koje je akcionarsko društvo ponudilo u skladu sa stavom 7. ovog člana i objavljuje se u skladu sa članom 272. ovog
zakona.
Utvrđivanje tržišne vrijednosti
Član 436.
(1) U smislu ovog zakona tržišna vrijednost akcija jeste njihova prosječna cijena koja se redovno objavljuje na berzi ili
drugom uređenom tržištu, u periodu koji neposredno prethodi danu za koji se utvrđuje, a koji nije kraći od tri, niti duži od šest
mjeseci. U slučaju da se akcijama ne trguje redovno ili ne postoji uređeno tržište, njihova tržišna vrijednost utvrđuje se na
osnovu procijenjene vrijednosti kapitala društva primjenom odgovarajućih metoda procjene.
(2) Tržišna vrijednost udjela utvrđuje se na osnovu procijenjene vrijednosti kapitala društva primjenom odgovarajućeg
metoda procjene.
(3) Tržišna vrijednost akcija i udjela utvrđuje se odlukom upravnog odbora društva, izuzev slučajeva kad se ovim zakonom ili
osnivačkim aktom propisuje da se utvrđuje procjenom suda uz korišćenje nezavisnog procjenjivača ili drugog lica ili tijela.
(4) Ako jedan ili više članova upravnog odbora akcionarskog društva ima lični interes u izvršenju posla na čijoj osnovi je
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
plaćena tržišna vrijednost akcionaru, tu vrijednost mogu da utvrde samo članovi upravnog odbora koji nemaju lični interes u
skladu sa članom 34. ovog zakona.
(5) Lica koja utvrđuju tržišnu vrijednost iz st. 1. i 2. ovog člana mogu angažovati nezavisnog procjenjivača za ovo
procjenjivanje, a dužni su da angažuju nezavisnog procjenjivača u slučaju da je plaćanje zahtijevano u skladu sa članom 435.
ovog zakona.
Prava članova društva sa ograničenom odgovornošću i ortaka ortačkog i komanditnog društva na neslaganje i otkup
udjela od društva
Član 437.
(1) Posebna prava akcionara predviđena čl. 435. i 436. ovog zakona mogu se predvidjeti i kao prava članova u osnivačkom
aktu društva sa ograničenom odgovornošću, ortačkog i komanditnog društva, ugovoru članova društva ili ugovoru ortaka
društva ili u ugovoru o reorganizacijama ovih društava (spajanje, podjele, odvajanje i promjena pravne forme).
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, čl. 435. i 436. primjenjuju se na članove i ortake, odnosno njihove udjele i naknadu ovih
udjela u tim društvima, do ograničenja predviđenog tim aktima.
Va) PRENOS AKCIJA MANJINSKIH AKCIONARA
Prenos akcija uz plaćanje novčane naknade
Član 438.
(1) Sk
upština akcionara društva može, na prijedlog akcionara koji posjeduje akcije društva koje predstavljaju najmanje 90%
osnovnog kapitala društva (u daljem tekstu: kontrolni akcionar), donijeti odluku o prenosu akcija ostalih akcionara na kontrolnog
akcionara
, uz plaćanje primjerene novčane naknade (u daljem tekstu: naknada).
(2) Udio kontrolnog akcionara iz stava 1. ovog člana određuje se na osnovu odnosa nominalnog iznosa ukupnog broja akcija
koje posjeduje prema osnovnom kapitalu društva. Vrijednost sopstvenih akcija društva odbijaju se od osnovnog kapitala. Sa
sopstvenim akcijama društva izjednačavaju se akcije koje pripadaju nekom drugom licu, koje ih drži za račun toga društva.
(3) Kao akcije koje pripadaju kontrolnom akcionaru računaju se i one akcije koje pripadaju društvu koje je nje-mu podređeno
ili koje za njegov račun ili za račun društva koje je njemu podređeno drži neko drugo lice, a ako je društvo podređeno fizičkom
licu i akcije koje inače ulaze u njegovu imovinu.
Novčana naknada
Član 438a.
(1) Kontrolni akcionar određuje visinu naknade koju treba isplatiti manjinskim akcionarima za prenos akcija. Prilikom
utvrđivanja visine naknade, kontrolni akcionar je dužan da uzme u obzir imovinske i finansijske prilike društva u vrijeme
donošenja odluke na skupštini akcionara, a organ nadležan za vođenje poslova društva obavezan je kontrolnom akcionaru dati
na uvid svu raspoloživu dokumentaciju i pružiti sva obavještenja koja su mu potrebna u vezi sa utvrđivanjem visine naknade.
(2) Ako kao posljedica donošenja odluke o prenosu akcija pojedinim akcionarima prestaju posebne pogodnosti na koje su
imali pravo, ta činjenica se uzima u obzir prilikom utvrđivanja visine naknade.
(3) Na visinu naknade obračunava se zatezna kamata koja teče od upisa odluke o prenosu akcija na kontrolnog akcionara
do isplate manjinskim akcionari
ma. Time se ne isključuje odgovornost kontrolnog akcionara za eventualnu štetu.
(4) Prije sazivanja skupštine akcionara od upravnog odbora kontrolni akcionar je dužan da preda bankarsku garanciju kojom
banka solidarno garantuje da će kontrolni akcionar manjinskim akcionarima isplatiti naknadu, uvećanu za pripadajuće kamate
bez odgađanja, po upisu odluke skupštine akcionara o prenosu akcija u sudski registar.
Priprema i održavanje skupštine
Član 438b.
(1) Obavještenje o sazivanju skupštine u čiji je dnevni red uvršten prijedlog odluke o prenosu akcija na kontrolnog akcionara
obavezn
o sadrži poslovno ime i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište kontrolnog akcionara i visinu naknade koju nudi
kontrolni akcionar.
(2) Kontrolni akcionar je dužan da skupštini akcionara dostavi pisani izvještaj i u njemu iznese pretpostavke za prenos akcija,
te obrazloži primjerenost naknade koju mora isplatiti u novcu.
(3) Primjerenost naknade koju nudi kontrolni akcionar dužan je da pregleda jedan ili više revizora, koje na prijedlog
kontrolnog akcionara imenuje sud. Na reviziju primjeren
osti visine naknade shodno se primjenjuju odredbe člana 377. Zakona.
Revizorski izvještaj nije potreban ako svi manjinski akcionari daju izjavu kojom se odriču izrade tog izvještaja. Izjava o odricanju
mora biti notarski ovjerena.
(4) Prije održavanja skupštine akcionara u sjedištu društva treba omogućiti akcionarima uvid u:
a) prijedlog odluke o prenosu akcija,
b) godišnje izvještaje društva iz člana
. Zakona za tri prethodne poslovne godine,
v) pisani izvještaj kontrolnog akcionara iz stava 2. ovog člana i
g) revizorski izvještaj iz stava 3. ovog člana.
(5) Svakome akcio
naru na njegov zahtjev treba najkasnije sljedeći radni dan besplatno dati prepis dokumenata iz stava 4. t.
a), v) i g) ovog člana.
(6) Na početku rada skupštine kontrolni akcionar obavezan je da usmeno obrazloži prijedlog odluke o prenosu akcija i način
obračuna visine naknade. Prije odlučivanja o donošenju odluke za prenos akcija kontrolni akcionar dužan je da obavijesti
manjinske akcionare o svim bitnim promjenama na imovini društva u periodu od sastavljanja prijedloga odluke o prenosu akcija
do zasj
edanja skupštine. Bitnim se obavezno smatra svaka promjena zbog koje bi naknada bila drugačija.
(7) Prilikom glasanja o odluci o prenosu akcija ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o glasanju akcionara sa povlašćenim
akcijama u okviru svoje klase.
Registracija odluke o prenosu akcija i pravne posljedice registracije
Član 438v.
(1
) Organ nadležan za vođenje poslova društva dužan je da podnese prijavu registarskom sudu za upis odluke skupštine
akcionara iz člana
. stav 1. ovog zakona u sudski registar. Uz prijavu se prilaže zapisnik sa skupštine akcionara koji je

Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
251, 260. i 261.),
m) smanji
osnovni kapital suprotno članu 228. stav 5, čl. 253. do 265. ovog zakona,
n) suprotno članu 228. stav 5. i članu 230. st. 7, 8. i 9. ovog zakona ne održava vrijednost osnovnog kapitala,
nj) u zakonske rezerve ne unese iznose iz člana
. ovog zakona, ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno članu
231. ovog zakona,
o) za vrijeme
likvidacije preduzima nove poslove ili plaća dividende ortacima, članovima ili akcionarima (član
.),
p) ne sastavi izvještaj o sprovedenoj likvidaciji, završni likvidacioni bilans i prijedlog o podjeli likvidacionog ostatka u slučaju
propisanom ovim zakonom (član
.),
r) ne sačini konsolidovani godišnji izvještaj i izvještaj članovima i akcionarima zavisnog društva (član
.),
s) suprotno ovom zakonu povrijedi zabranu stvaranja prividnog kapitala (član
.),
t) stiče i raspolaže imovinom velike vrijednosti na način suprotan ovom zakonu (član
.),
ć) povrijedi prava akcionara na neslaganje i na otkup akcija suprotno ovom zakonu (čl. 435. i 437.).
(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana, kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u privrednom društvu novčanom kaznom od 500
KM do 3.000 KM.
(3) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 10.000 KM, kazniće se za prekršaj privredno društvo, ako:
a) obavlja djelatnost suprotno ovom zakonu (čl. 5. i 6.),
b) zastupnik p
rivrednog društva ne poštuje ograničenja ovlašćenja na zastupanje propisana ovim zakonom (član
. stav 1.),
v) zaključi ugovor ili drugi pravni posao u slučaju postojanja sukoba interesa (član
.),
g) ne čuva poslovnu tajnu (član
.),
d) povrijedi pravo na informisanje iz člana
. Zakona,
đ) povrijedi zabranu izbora suprotno ovom zakonu (član
.),
e) izmijeni i dopuni osnivački akt suprotno ovom zakonu (član
. stav 3, čl. 88, 168, 329. i 330.),
ž) ne izabere lice ovlašćeno na zastupanje (čl. 68, 86, 154. i 314.),
z) ne vodi knjigu udjela ili je ne vodi uredno (član
.),
i) ne vodi poslovne knjige u skladu sa ovim zakonom (čl. 153. i 305.),
j) ne drži i ne čuva akta i dokumenta na način propisan čl. 169. i 353. ovog zakona,
k) ne vrati upisnicima uplaćene iznose u slučaju neuspjelog osnivanja društva (član
.),
l) ne sazove osnivačku skupštinu na način propisan ovim zakonom (član
.); ako ne vodi knjigu udjela i knjigu odluka na
način utvrđen ovim zakonom (član 114, član 131. st. 3. i 4, član 146, član 281. stav 2.),
lj) ne sazove sjednicu skupštine na način propisan ovim zakonom (čl. 133, 134, 267, 278. i 271.),
m) ne drži i ne čuva akta i dokumenta na način propisan ovim zakonom (čl. 169, 333. i 335.) i
n) ne prijavi za upis u sudski registar podatke koje se po odredbama ovog zakona upisuju u taj registar i to ne učini u
zakonom propisanom roku (čl. 8, 30, 246, 240, 331, 340, 346, 367, 389, 390, 409, 419, 423 i 428.).
(4) Za radnje iz stava 3. ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u privrednom društvu novčanom kaznom od 200
KM do 1.500 KM.
VII - PRELA
ZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Postojeća privredna društva
Član 442.
(1) Stupanjem na snagu
ovog zakona postojeća privredna društva i drugi oblici povezivanja i organizovanja za obavljanje
privredne djelatnosti nastavljaju da rade na način i pod uslovima pod kojima su upisani u sudski registar.
(2) Privredna društva i drugi oblici povezivanja i organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti dužni su da svoju pravnu
formu, organe, akcionare i članove, osnovni kapital, akcije i udjele, poslovno ime, memorandume, poslovne jedinice sa
određenim ovlašćenjima u pravnom prometu, kao i svoje opšte akte, usklade sa odredbama ovog zakona do 30. juna 2012.
godine do 30. juna 2012. godine, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
(3) Postojeća privredna društva nastala u postupku svojinske transformacije koja nemaju osnivački akt zadržavaju statut kao
obavezni opšti akt i obavezu usklađivanja sa ovim zakonom vrše odgovarajućim izmjenama statuta, s tim da izmjene statuta
moraju biti notarski potvrđene.
(4) Ako postojeća privredna društva organizovana u formi društva s ograničenom odgovornošću ili akcionarskog društva
zadrže tu pravnu formu, nisu dužna da u postupku usklađivanja sa odredbama ovog zakona uz prijavu za prevođenje u sudski
registar podnose dokaz o ispunjenju uslova u pogledu novčanog dijela osnovnog kapitala utvrđenog ovim zakonom.
(5) Postojeća privredna društva i drugi oblici povezivanja i organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti koji ne postupe
na način i u roku iz st. 2. do 4. ovog člana, prestaju da postoje nakon sprovedenog postupka likvidacije o trošku subjekta
likvidacije, koji po službenoj dužnosti pokreće sud radi brisanja iz sudskog registra.
Početi postupci
Član 443.
Ako su sudskom registru do početka primjene ovog zakona podnesene prijave osnivanja ili promjene osnivača, ortaka,
akcionara i člana društva, isključenja ortaka ili člana društva, kao i prijave postupka izbora organa i donošenja opštih akata
privrednih društava i drugih oblika organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti, postupak po ovim prijavama okončaće se
po odredbama propisa koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja te prijave sudskom registru.
Ograničenja osnivanja
Član 444.
(1) Od dana primjene ovog zakona osnivači i ortaci ortačkog i komplementari komanditnog društva ne mogu biti društvo sa
ograničenom odgovornošću, odnosno akcionarsko društvo koja nemaju najmanje jednog člana, odnosno najmanje jednog
akcionara sa značajnim učešćem kapitala u smislu ovog zakona.
(2) Od dana primjene ovo
g zakona osnivači i ortaci ortačkog i komplementari komanditnog društva ne mogu biti ni privredna
društva čiji su osnivači privredna društva iz stava 1. ovog člana.
Prestanak važenja postojećih propisa
Član 445.
Okružni privredni sud Banja Luka ; Gundulićeva 108 ; 78 000 Banja Luka ; Bosna i Hercegovina
Telefon : +387 (0) 51/303-250 ; +387 (0) 51/340-450; Telefaks : +387 (0) 51/340-451
E-mail : [email protected]
(1) Od dana primjene ovog zakona na novoosnovana akcionarska društva i društva sa ograničenom odgovornošću neće se
primjenjiv
ati odredba člana 69. Zakona o notarima ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 86/04, 2/05 i 74/05).
(2) Od dana primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 24/98,
62/02, 66/02, 38/03, 97/04 i 34/06).
Stupanje na snagu
Član 446.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske", a primjenjivaće se
od 1. januara 2010. godine.
Broj: 01-1882/08
25. novembra 2008. godine, Banja Luka
Predsjednik Narodne skupštine, mr Igor Radojičić, s.r.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti