Zakonik XII ploča
------- Zakonik XXII ploča -------
-seminarski rad-

4
2. Rana Republika
Sa istjerivanjem kralja Tarkvinija Oholog i njegove uže porodice (što je učinio pokret koji
su predvodili kraljevi rođaci), uspostavljen je novi sustav pod imenom Republika (od
res publica
= stvar publike, javna stvar, zajednička stvar). Uspostava Republike nije značilo da je došlo do
radikalnog ili korjenitog preustroja institucionalnog sustava Rimske Države. Došlo je do nestanka
stare kraljevske institucije, umjesto koje su uvedene dvije nove institucije ( jedna svjetovnog, a
jedna religijskog karaktera), dok je većina ostalih političkih i vojnih institucija ostala funcionalna
u punom kapacitetu.
Međutim, uspostava republikanskog sustava je morala da se suoči i sa
pokušajima restauracije kraljevske vlasti, dinastije Tarkvinijevaca i etrurske hegemonije (iako su
i sami ''očevi'' Republike bar jednim dijelom bili i etruskog porijekla).
3. Organi vlast
Osnovna razlika između kraljevstva i republike bila je u tome što je kralj biran doživotno,
a magistrati koju su ga zamjenili imali su jednogodišnji mandat. Nije sigurno da je odmah birano
više njih, ali je s vremenom broj magistratura rastao. Magistrature su se razlikovale po nekoliko
kriterijuma: dali imaju imperijum ili ne, patricijsko-plebejske i plebejske, redovne i vanredne.
Među redovnim magistratima najvažniji su konzuli. Uvijek ih je dvojica, od kojih je bar jedan
plebejac. Imaju imperijum, pravo sazivanja senata i skupštine, kao i pravo da im predlažu odluke
iz njihove nadležnosti. Vlast vrše naizmjenično po mjesec dana (u vojnom pohodu po jedan dan)
ili sporazumno.
Pretori se biraju iz reda patricija, vjerovatno kao protivteza konzulima, ali je nešto kasnije
to mogao da bude i plebejac. On je ''mlađi kolega'' konzulima, u ostalom je njegova vlast skoro
ista. Dva cenzora su najugledniji magistrati i biraju se svakih 5 godina iz reda bivših konzula.
Mogli su nepodobne senatore da isključe iz senata. Imali su nadležnosti u upravljanju državnom
imovinom. Najvažniji vanredni magistrat je bio diktator. Imenovao bi ga u slučaju krajnje
opasnosti po državu, jedan od konzula na preporuku senata. Njegova vlast je u suštini jednaka
kraljevskoj, ali traje najviše pola godine. Od nižih magistrata značajniji su kvestori. Najprije ih je
Salmedin Mesihović,
Orbis Romanvs
, Autorsko izdanje, Sarajevo, 2015., str. 224
Ibid., str. 228
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti