Diplomski rad

Žalba

Sadržaj

Uvod.....................................................................................................................................3

1. Žalba- pojam I definicija...................................................................................................4

1.1. Osnovi žalbe.....................................................................................................................5

1.2. Pravo na žalbu..................................................................................................................8

1.3. Nadležnost organa za rešavanje po žalbi.......................................................................10

1.4. Rok na žalbu...................................................................................................................11

1.5. Dejstvo žalbe..................................................................................................................13

1.6. Sadržaj žalbe...................................................................................................................13

1.7. Predavanje žalbe............................................................................................................15

2. Rad prvostepenog organa po žalbi..................................................................................16

2.1. Žalba kad prvostepeno rešenje nije doneto..................................................................18

2.2. Žalba na presudu prvostepenog suda............................................................................19

3. Rešavanje drugostepenog organa po nalogu..................................................................28

3.1. Odbijanje žalbe...............................................................................................................30

3.2. Poništenje rešenja..........................................................................................................30

3.3. Izmena rešenja...............................................................................................................30

3.4. Dostavljanje drugostepenog rešenja.............................................................................31

3.5. Rok za donošenje rešenja po žalbi.................................................................................31

4. Primeri žalbe iz sudske prakse........................................................................................32

Prilog- Primeri obrazaca za podnošenje zahteva I žalbi.......................................................42

Zaključak............................................................................................................................47

Literatura...........................................................................................................................48

2

background image

1. Žalba- pojam I definicija

     U prekršajnom postupku ovlašćena lica mogu koristiti redovne i vanredne pravne 

lekove( redovna i vanredna pravna sredstva ). Pravni lekovi su sredstvo za ispravljanje 

grešaka   koje   su   moguće   i   u   najsavršenijim   procesnim   odredbama   i   sudskim 

postupcima. Postojanje pravnih lekova upućuje prvostepene, odnosno osnovne sudove 

na   kvalitetniji   rad   i   postupanje,   jer   kontrolom   pravilnosti   njihove   odluke   postoji 

mogućnost   kontrole   njihovog   rada   od   strane   viših,   odnosno   okružnih   sudova.

Redovni   pravni   lekovi   su   pravna   sredstva   koja   koriste   ovlašćena   lica   s   ciljem 

pobijanja prvostepenih rešenja koja jos nisu postala pravosnažna i koji su devolutivni 

U   prekršajnom   postupku   postoji   samo   jedan   redovni   pravni   lek–žalba.

Žalba je redovan, potpun i devolutivan pravni lek sa suspenzivnim dejstvom, protiv 

rešenja   o   prekršaju   koje   je   doneto   u   prvom   stepenu.

Žalbu   mogu   izjaviti   okrivljeni   i   podnosilac   zahteva   za   pokretanje   prekršajnog 

postupka.  ,,Žalba je redovno pravno sredstvo. Pravo na žalbu je podignuto na rang 

osnovnih   ustavnih   rešenja,   jer   predstavlja   jedno   od   osnovnih   ljudskih   prava   i 

primenjuje   se   u   različitim   postupcima   gde   gradjani   ostvaruju   svoja   prava   pa   i   u 

upravnom postupku.” 

 

 

1

  

  U korist okrivljenog žalbu mogu da izjave i njegov branilac, bračni drug odnosno 

vanbračni   drug,   srodnik   po   krvi   u   prvoj   liniji,   zakonski   zastupnik,   usvojilac   i 

usvojenik, ali ne protiv volje okrivljenog. Pravo na izjavljivanje žalbe na rešenje o 

prekršaju ima i oštećeni, ali samo u pogledu imovinskopravnog zahteva. Za pravno 

lice žalbu mogu da izjave predstavnik ili zastupnik. Ukoliko je rešenjem o prekršaju 

izrečena zaštitna mera oduzimanja predmeta, a okrivljeni nije vlasnik predmeta, žalbu 

u odnosu na odluku o toj meri može da izjavi i vlasnik oduzetestvari.

1

 Ilić M.: Upravno pravo, Niš 2006. , str 430.

4

1.1. Osnovi žalbe

Osnov žalbe predstavlja vrstu nedostataka zbog kojih se ona može izjaviti, tj. Opšte 

ime za grupu nedostataka iste prirode. Osnov žalbe treba razlikovati od razloga žalbe 

koji označavaju konkretne nedostatke u okviru određenog osnova. 

Rešenje o prekršaju može se žalbom pobijati :

1)   zbog bitne povrede odredbi prekršajnog postupka;

2)   zbog povrede materijalnog propisa o prekršaju;

3)   zbog odluke o prekršajnim sankcijama;

4)   zbog odluke o oduzimanju imovinske koristi;

5)   zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka i

6)   zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

Podnosilac žalbe se može pozvati na sve žalbene osnove, na neke od njih, ili samo na 

jedan osnov, ali mora učiniti konkretizaciju makar jednog osnova. Pored navođenja 

osnov, podnosilac žalbe navodi i razlog žalbe, tj. konkretni nedostatak rešenja.

Obrazloženje žalbe je konkretizacija razloga žalbe, iz kojih treba da se vidi zbog čega 

je   podnosilac   žalbe   nezadovoljan   i   čemu   se   sastoje   nepravilnosti   u   napadnutom 

rešenju.

Žalba treba da sadrži i predlog da se pobijano rešenje potpuno ili delimično ukine ili 

preinači, što zavisi od podnosioca žalbe. I sam podnosilac žalbe može u žalbi izneti 

nove činjenice i predlagati nove dokaze, ali je dužan i da navede razloge zašto ih 

ranije nije izneo, odnosno zašsto ih nije izneo tokom postupka. U žalbi je žalilac, 

pored novih činjenica i novih dokaza, dužan navesti i činjenice kojima će se oni 

5

background image

drugostepeni sud koji rješava po žalbi mora utvrditi da rešenje o prekršaju ne bi bilo 

doneseno bez zasnivanja na tom dokazu, a u suprotnom, ako bi rešenje o prekršaju 

bilo doneseno bez obzira na taj i takav dokaz, tada drugostepeni sud ne bi mogao 

ukinuti rešenje o prekršaju zbog navedene bitne povrede prekršajnog postupka ).

6. ako je sud propustio da primeni ili je pogrešno prijemijenio odredbe zakona, a koje 

su imale štetne posledice za žalioca.

Povreda   materijalnog   propisa   o   prekršaju   postoji   kada   je   pogrešno   primenjen 

materijalni propis u pogledu sledećih pitanja:

1. da li radnja opisana u prekršajnom nalogu ili zahtevu za pokretanje prekršajnog 

postupka koja se stavlja na teret okrivljenom predstavlja prekršaj

2. da li postoje okolnosti zbog kojih se isključuje odgovornost okrivljenog za prekršaj

3. da li je nastupila zastarelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka ( odnosno 

zastarelost prekršajnog gonjenja) ili je prekršajna stavar već pravosnažno rešena.

4. da li je u pogledu prekršaja koji je predmet prekršajnog postupka došlo do pogrešne 

primene zakona ili propisa koji određuje prekršaj ( pravna kvalifikacija ).

5. da li je odlukom o prekršajnoj sankciji ili drugoj mjeri sud prekoračio ovlašćenja 

koja ima po zakonu ( kada bi sud izrekao za prekršaj prekršajnu sankciju ili meru koja 

se ne može izreći za taj prekršaj ili kada bi izrekao sankciju u iznosu manjem od 

minimuma, ili većem od maksimuma koji je propisan)

Forma i sadržina rešenja o prekršaju nije predviđena kao bitna povreda odredaba 

prekršajnog   postupka.   (   na   primer,   ako   je   izreka   rešenja   o   prekršaju   nejasna   ili 

nerazumljiva, protivrečna sama sebi ili razlozima rešenja, ili u rešenju nisu navedeni 

razlozi o odlučnim činjenicama).

Rešenje o prekršaju može se pobijati i zbog odluke o prekršajnoj sankciji, zaštitnoj 

meri,   oduzimanju   imovinske   koristi,   troškovima   prekršajnog   postupka   i 

imovinskopravnom   zahtevu.   Rešenje   o   prekršaju   može   se   pobijati   kada   sud   nije 

prekoračio zakonsko ovlašćenje u pogledu mogućnosti izricanja prekršajne sankcije ili 

druge mere. Sud u konkretnom slučaju, prilikom odmeravanja sankcije nije ocenio ili 

je nepravilno ocienio olakšavajuće ili otežavajuće okolnosti, a kod izricanja novčane 

7

Želiš da pročitaš svih 50 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti