Zamor i oporavak u sportu
1
PANEVROPSKI UNIVERZITET “APEIRON” BANJA LUKA
Fakultet sportskih nauka Bijeljina
Brzina kao bazična motorička sposobnost
(Seminarski rad)
Profesor: Student:
Prof. dr Djordje Nićin Nebojša Erkić 047-11/VSN
Bijeljina,decembar 2012.
2
Sadržaj
1. Uvod.........................................................................................................................................3
2. Brzina........................................................................................................................................4

4
2. Brzina
Pod brzinom kao pojmom iz fizike, podrazumijeva se odnos izmedju puta i vremena
potrebnog za njegovo prelazenje. A pod brzinom u antropomotorickom smislu podrazumijeva
se sposobnost, svojstvo ili osobina covjeka da izvrsi motoricku aktivnost u minimalnom
vremenu u datim uslovima. Prema M. Gajic (1985), brzina je “sposobnost reagovanja na neki
signal ili vrsenje pokreta i jednostavnih kretanja za najkrace moguce vrijeme.“
Brzina je sposobnost covjeka da izvede odredjene pokrete u zadanim uslovima. Brzinu
pokreta, uz biomehanicke karakteristike odredjuje brzina misicne kontrakcije koja zavisi od
morfoloskih i biohemijskih karakteristika misica. Najveca brzina postize se kod motorickih
zadataka u funkciji dinamickog motorickog stereotipa (razradjeni program aktivacije misica
odredjenim radom i intenzitetom u odredjenom vremenskom intervalu).
Brzina je visedimenzionalna motoricka sposobnost i u osnovi postoje cetiri oblika
ispoljavanja brzine i to:
Brzina motorne reakcije
Brzina pojedinacnog pokreta
Brzina frekventnih pokreta
Brzina kretanja u kratkom vremenu.
2.1. Brzina motorne reakcije
Brzina motorne reakcije predstavlja latentno vrijeme reagovanja na jednostavne i
slozene reakcije, tj predstavlja najkrace vrijeme koje protekne od momenta nadrazaja do
odgovarajuce motorne reakcije na taj nadrazaj i mjeri se u stotim djelovima sekunde.
Latentno vrijeme motorne reakcije cine tri faktora:
Nervno vrijeme(senzorno vrijeme)
Premotorno vrijeme i
Motorno vrijeme.
Nervno ili senzorno vrijeme traje od dijelovanja signala (zvucni, vidni, taktilni) do prvih
znakova aktivnosti muskulature. Premotorna faza obuhvata period od pojave bioelektricnih
promjena u misicu do pocetka pokreta ili kretanja, a motorna faza traje od pocetka do kraja
pokreta ili kretanja. U osnovi senzorna i promotorna faza cine latentno vrijeme motorne
reakcije, dok je motorna faza u stvari brzina pojedinacnog pokreta.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti