1. ZAOSTAVŠTINA

Zaostavštinu  čini  skup  prava  /i  preobražajnih  prava  i  pravnih  stanja)  koja  su  podobna za  nasledjivanje,  a 
u trenutku delacije jesu svojina de cujusa (ostavioca).

1.   skup prava koja su podobna za nasledjivanje

a)   lična (neimovinska ,  jer  su  u  svom  nastanku  trajanju  i  prestanku  vezana za odredjenu  ličnost  i  ne 

mogu se novčano izraziti)

b)  lična   imovinska   –  pravo  lične   službenosti,  alimentacija,  ugovori  intuitu  personae,  ne   mogu  se 

nasledjivati.  Naslediva  su  imovinska  autorska  prava,  imovinska   korist  po  pravosnažnoj  sudskoj 
odluci,pravo zaloge, državina,prava industijske svojine)

c)   paranasledna prava – predmeti domaćinstva manje vrednosti koja služe za svakodnevnu upotrebu se 

ne nasledjuju, već postaju zajednička svojina prvog naslednog reda  plus roditelji.

1

KOD  utvrdjivanja  sastava  zaostavštine,  potrebno  je  imati  u  vidu  izdvajanje  iz  sastava  zaostavštine  
po različitim osnovama:

1. izdvajanje predmeta domaćinstva

ŠTA

KO

USLOV

POSLEDICE

CRNO BELI TV predmet

domaćinstva menje 

vrednosti

Prvi nasledni red i

roditelji

Da su živeli u zajednici

susvojina

TV u boji, predmet

domaćinstva veće 

vrednosti

naslednici

Da su živeli u

domaćinstvu

Može da zatraži da bude

uračunat baš taj televizor 

u svoj nasledni deo

1

 

PORODIČNO PRAVO & NASLEDNO PRAVO

, autori prof dr Slobodan Panov i prof dr Oliver Antić

2

Poljoprivredno zemljište

Zakonski naslednici

Zajednica života i

privredjivanja

Naslednik ako se bavi

poljoprivrednom 

delatnošću može da 

zahteva da mu pripadne 

celo poljoprivredno 

domaćinstvo sa 

pripadajućim 

nepokretnostima po 

nameni, a 

ostalimnaslednicima da 

isplati u novcu njihov 

nasledni deo.

  

  

  2.   Izdvajanje  iz  zaostavštine  –  deo  naslednika  koji  je  ovaj  zaradio  u  toku  života  sa  ostaviocem 
sopstvenim radom.

3.  Izdvajanje supružnika po osnovu bračne tekovine

4..)Davanja države na ime socijalne pomoći

5. izdvajanja po jačem osnovu(npr.komšijin bicikl) – po izlučnoj tužbi.

1.1. SMRT FIZIČKOG 
LICA

Nužno, jer se živi ne nasledjuju.Bez smrti lica nema nasledjivanja. Smrt se dokazuje:

-     smrtovnicom

-     izvod iz MKU

-     pravosnažnim rešenjem o proglašenju nestalog lica za umrlo

-     pravosnažno rešenje u vanparničnom postupku o utvrdjenju činjenica smrti

KOMORIJENTI  su  lica  koja  umrla  u  istom  trenutku  u  istom  dogadjaju.Pošto  se  ne  može  tačno  utvrditi 
redosled njihovog umiranja, komorijenti se ne nasledjuju.Da bi se neko smatrao komorijentom, mora da budu 
ispunjenji sledeći uslovi:

-     da su umrli u istom dogadjaju

background image

4

1.2. DOSTOJNOST ZA 
NASLEDJIVANJE

1.   Umišljajno  ubistvo  ostavioca  –  dokazuje  se  pravosnažnom  sudskom  predudom,  a  ako  ne  postoji 

pravosnažna preduda, onda se odlukom parničnog suda odlučuje da se to reši kao prethodno pitanje.

2.   Onaj ko putem pretnje, prinude ili zablude kod zaveštaoca izazove da ovaj sačini ili opzove zaveštanje 

ili ga u tome spreči.

3.   Ako  uzrokuje  da  se  uništi  ili  sakrije  ili  falsifikuje  testament  u  nameri  sprečavanja  poslednje  volje 

ostavioca.

4.   Teže  se  ogreši  o  ostavioca  neispunjavanjem  zakonske  obaveze  izdržavanja  ili  nepružanja  nužne 

pomoći ostaviocu.

5.   Ovaj razlog je odlukom ustavnog suda ocenjen kao neustavan jer je predvidjao nedostojnost vojnom 

obvezniku koje je u inostranstvu da bi izbeglo obavezu odbrane države.

Ovi  razlozi  za  nedostojnost  mogu  da  budu  oprošteni  testamentom  (oproštajem).  Nedostojnost  ne  smeta 
potomcima nedostojnog da oni nasledjuju i oni nasledjuju kao da je nedostojni umro pre ostavioca.

3

4.   OSNOV ZA NASLEDJIVANJE

-     TESTAMENT

-     ZAKONSKO NASLEDJIVANJE

Testament je prvi osnov za nasledjivanje. Ako ga nema ili je ništav ili se nslednik ne prihvati nasledja ili ne 
može da nasledi, onda se primenjuje zakon, a samo u sledećim slučajevima i testament i zakon.:

1.   ako je testament delimično ništav

2.   ako se testamentom raspolagalo delom zaostavštine

3

 

NASLJEDNO PRAVO

autori

 prof.dr.sc. Enes Bikić i notar Sefedin Suljević

5

2. ZAKONSKI NASLEDNI RED

U prvom naslednom redu na jednake delove nasledjuju deca i supružnik.

Pravo predstavljanja

-koristi se kada naslednik neće ili ne može da nasledi

- imaju ga naslednici neograničeno u prva tri zakonska nasledna reda

- pravo   predstavljanja se vrši u kvalitativnom smislu po sopstvenom pravu

- pravo predstavljanja se ne primenjuje kod testamenta

Pravo  predstavljanja  ius  representationis

,  posebno  je   nasledno  pravilo  koje   omogućeva  potomcima 

ostaviočevog srodnika koji u konkretnom slučaju neće (dao je negativnu nasledničku izjavu) ili ne može da 
bude naslednik(ne doživi trenutak delacije, nedostojan je , nesposoban, isključen iz prava na nužni deo), da 
stupe na njegovo mesto dobijajući onaj deo koji bi dobio njihov predak da je postao nslednik.

Ovaj institut primenjuje se samo kod zakonskog, ne i kod testamentalnog nasledjivanja.

Pravo priraštaja ius accrescendi jeste naslednopravna ustanova koja se primenjuje kada u konkretnom slučaju 
iz  nekog  razloga  nije  moguuća  primena  prava  predstavljanja,  tako  da  nasledni  deo  jednog  srodnika  postaje 
slobodan   i   prirasta  naslednom   delu   naslednika  istog  naslednog  reda.  Kod  nas  prvo  se  primenjuje  pravo 
predstavljanja u okviru iste linije ili loze, pa tek kada u konkretnom slučaju pravo predstavljanja nije moguće, 
primenjuje se pravo priraštaja.

4

Pravo priraštaja ne primenjuje se kod nužnog dela, tako da ako nužni naslednik ne može ili neće da nasledi, 
njegov deo ne prirasta ostalim nužnim naslednicima.

2.1.

KRUG ZAKONSKIH NASLEDNIKA PRVI RED

Po  ZON  RS  zakonski  naslednici  rasporedjeni  su  u  nasledne  redove  po  pravilima  parentelarnog  sistema.  U

4

 

NASLJEDNO PRAVO

autori

 Enes Hašić, Boris Krešić i Muslić Albin

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti