Zarazne bolesti i modeli prenošenja putem vektora
UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
ODSJEK ZDRAVSTVENIH STUDIJA
Tuzla, januar, 2019.
SEMINARSKI RAD
Predmet: Specijalna epidemiologija
Tema: Širenje zaraznih bolesti i vektori
Odgovorni profesor:
Studenti:
Dr. Sc. Amer Ćustović, van. Prof.
Aldina Dedić
Faris Delić
Danijel Mitrović
1
SADRŽAJ
Uvod...........................................................................................................................................
2
1. Prenošenje zarazne bolesti.......................................................................................
3
1.1.
Putevi prenošenja zaraznih
bolesti..........................................................................
3
1.2.
Kontaktni put širenja zarazne
bolesti......................................................................
4
1.3.
Alimentarni put širenja zarazne
bolesti...................................................................
4
1.4.
Hidrični put širenja zarazne
bolesti.........................................................................
5
1.5.
Aerogeni put širenja zarazne
bolesti.......................................................................
5
2. Vektorske zarazne bolesti.........................................................................................
6
2.1.
Vektorski put
širenja ..............................................................................................
6
3. Bolesti koje prenose krpelji......................................................................................
8
3.1.
Lajmska bolest –
Borelioza.....................................................................................
8
3.2.
Krpeljni
meningoencefalitis....................................................................................
9
3.3.
Krimska-Kongo hemoragijska
groznica..................................................................
9
3.4.
Prevencija bolesti koje prenose
krpelji....................................................................
10
4. Bolesti koje prenose komarci................................................................................... 11
4.1.
Groznica zapadnog
Nila...........................................................................................
12
4.2.
Malarija...................................................................................................................
12
4.3.
Žuta
groznica...........................................................................................................
13
4.4.
Denga......................................................................................................................
13
4.5.
Chikungunya
groznica.............................................................................................
13
4.6.
Prevencija bolesti koje prenose
komarci.................................................................
14
5. Zarazne bolesti u FBiH............................................................................................
15
5.1.
Prikaz registriranih zaraznih
bolesti........................................................................
15
5.2.
Vodeće zarazne
bolesti............................................................................................
16

3
1. PRENOŠENJE ZARAZNE BOLESTI
Uzročnici zaraznih bolesti – mikrobi, rikecije i virusi nazivaju se opštim
imenom mikroorganizmi. Njih najčešće izbacuju iz sebe bolesnici, u toku bolesti i po
ozdravljenju, često dugo, ponekad i doživotno. No ove mikroorganizme mogu sijati i raznositi i
potpuno zdrave ili na izgled zdrave osobe, koje nikada nisu bolovale od bolesti čije uzročnike
nose u sebi. A uzročnici bolesti koje oni nose mogu preći sa njih na drugu osobu i zaraziti je.
Naposletku, izvor uzročnika izvesnih zaraznih bolesti može biti za sebe i sam bolesnik, koji te
uzročnike dugo nosi nesmetano na sebi ili u sebi i koji oboli tek kada ti uzročnici iz bilo kojih
razloga postanu opasni po njega.
Zarazne bolesti mogu se pojaviti u vidu pojedinačnih slučajeva i s vremena na vrijeme, bilo u
jednom, bilo u različitim mjestima, ili se mogu javiti u više slučajeva istovremeno. Pojava neke
zarazne bolesti u više slučajeva istovremeno zove se epidemija. Ako epidemija zahvati široka
prostranstva, prelazeći ponekad i granice nekoliko zemalja ili, čak, kontinenata, naziva se
pandemijom. Kad se jedna zarazna bolest javlja stalno u jednom mestu ili kraju, bez obzira na to
u kom se broju slučajeva javlja, takva pojava naziva se endemijom.
Znaci zarazne bolesti ne pojave se čim njeni uzročnici uđu u organizam osobe neotporne prema
toj bolesti i otpočnu da se razmnožavaju. Do pojave prvih znakova bolesti prođe uvek izvesno
vreme. To vrijeme od ulaska zaraznih klica u organizam do pojave prvih znakova bolesti zove
se inkubacija. Za vrijeme inkubacije mikrobi se u toj meri razmnože da izazovu oboljenje osobe
u čiji organizam prodru.
4
1.1
Putevi prenošenja zarazne bolesti
Mehanizam prenošenja uzročnika zarazne bolesti sa domaćina na osetljivu osobu je uslovljen
njegovim neprekidnim opstankom kao biološke vrste pri prelazu iz jednog u drugi živi
organizam. Na tom putu razlikuju se tri faze. Prva faza je izlučivanje uzročnika iz rezervoara
zaraze u spoljnu sredinu, drugi je boravak uzročnika u spoljnoj sredini, a treći prodor ili ulazak u
drugi, novi živi organizam. Druga faza je uslovljena faktorima spoljne sredine koji uslovljavaju
ili omogućavaju puteve širenja uzročnika zaraznih bolesti.
Među faktore spoljne sredine koji omogućavaju prenos spada vazduh, voda, hrana, zemlja,
predmeti i biološki vektori. Mali broj zaraznih bolesti se prenosi bez druge faze prenošenja
uzročnika, odnosno njegovog boravka u spoljnoj).
Uzročnici zaraznih bolesti se mogu prenosti na raličite načinei i to:
1. kontaktom, koji može biti direktan ili indirektan - neposredan ili posredan
2. hranom (alimentarni put)
3. vodom (hidrični put)
4. vazduhom (aerogeni put)
5. zemljištem (preko povreda na koži)
6. vektorima - raznim vrstama artropoda (transmmisivni ili vektorski put)
7. transplacentarno (preko posteljice), tokom trudnoće, sa majke na bebu (vertikalna transmisija)
1.2 Kontaktni put širenja zarazne bolesti
Neposredan dodir rezervora zarazne bolesti i osjetljive osobe (direktan kontakt) ostvaruje se
dodirom dvije kože, kože i sluzokože ili dve sluzokože. Načini na koji se prenose uzročnici
zarazne bolesti su u okviru bliskih socijalnih ili emotivnih kontakata ljudi (rukovanje, ljubljenje,
polni odnos, masaža) ili kontakta sa životinjama (ujed, ogrebotina, lizanje).
Zagađene ruke imaju veoma značajnu ulogu u prenošenju uzročnika crevnih, respiratornih i
kožnih zaraznih bolesti. Osobe koje imaju crevnu zaraznu bolest ili su kliconoše crevnih zaraznih
bolesti, prilikom defekacije (pražnjenja crijeva) (kod dizenterije, hepatitisa A) ili uriniranja
(mokrenja) (kod trbušnog tifusa) zaprljaju ruke i ako ih ne operu na higijenski pravilan način,
neposrednim dodirom prenose infekciju na osetljivu osobu. Neophodan uslov je da osetljiva
osoba svoje tako zaprljane ruke bez prethodnog pranja, stavi u usta odnosno ulazno mesto
infekcije. Kod respiratornih zaraznih bolesti zagađene ruke sadržajem nosa ili usta bolesnika se
rukovanjem prenesu na osetljivu osobu, koja sada svoje zaprljane ruke stavi u nos ili usta
(virusne prehlade common cold).
Poljupcem se najčešće šire respiratorne zarazne bolesti (duboki poljubac ili dodir dve sluzokože
uz razmenu sadržaja usne duplje je put širenja infektivne mononukleoze, osipnih groznica i
brojnih drugih virusnih i bakterijskih infekcija).
Polnim odnosom - ukoliko se ne koristi mehanička zaštita – kondom, prenose se isključivo polne
bolesti (sida
sifilis, gonoreja, genitalna hlamidijaza, genitalni herpes, kao

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti