1

SADRŽAJ

UVOD

...................................................................................................................................2

ZAŠTITA ENERGETSKIH TRANSFORMATORA

...........................................................3

1. DIFERENCIJALNA ZAŠTITA TRANSFORMATORA

.................................................3

1.1 SPECIFIČNOSTI DIFERENCIJALNE ZAŠTITE TRANSFORMATORA

..............3

1.2 STRUJNI MEĐUTRANSFORMATORI DIFERENCIJALNE ZAŠTITE 
TRANSFORMATORA

......................................................................................................4

1.3 ODREĐIVANJE SPREGE I PRENOSNOG ODNOSA STRUJNIH 
MEĐUTRANSFORMATORA

..........................................................................................5

2. ZAŠTITA TRANSFORMATORA OD UNUTRAŠNJIH JEDNOFAZNIH KRATKIH 
SPOJEVA

...............................................................................................................................9

3.  ZAŠTITA MALIH TRANSFORMATORA OD UNUTRAŠNJIH KRATKIH 
SPOJEVA

.............................................................................................................................10

3.1  BRZA PREKOSTRUJNA ZAŠTITA TRANSFORMATORA

................................10

3.2  KUĆIŠNA ZAŠTITA TRANSFORMATORA

........................................................11

4. GASNA ILI BUHOLC ZAŠTITA TRANSFORMATORA

............................................11

5.  ZAŠTITA TRANSFORMATORA OD KRATKIH SPOJEVA U MREŽI

....................12

6.  ZAŠTITA TRANSFORMATORA OD PREOPTEREĆENJA

......................................13

ZAKLJUČAK

.....................................................................................................................18

LITERATURA

.....................................................................................................................19

2

UVOD

Svi   tehnički   sistemi   funkcionišu   s   izvesnim   nivoom   pouzdanosti.  Mala   pouzdanost 

uslovljava   kvarove   i   zastoje   u   eksploataciji   što   povećava   troškove   eksploatacije.   Velika 

pouzdanost povećava cenu, odnosno investicione troškove. Težnje da tehnički sistem bude 

pouzdan i jeftin su protivurečne. Nivo tehnološkog razvoja diktira ekonomski prihvatljiv nivo 

pouzdanosti. Verovatnoća pojave kvara uvek je veća od nule.

Za   ekonomičan   i   pouzdan   prenos   električne   energije   na   daljinu   potreban   je   visoki 

napon, utoliko viši ukoliko su daljine prenosa i prenete snage značajnijih vrednosti. Danas su 

standardni nazivni naponi prenosa 123kV, 245kV, 420kV i 765kV. Proizvodnja električne 

energije u sinhronim generatorima tehnički je najefikasnija kada je napon reda 10-20kV, a 

njena upotreba je, prvenstveno zbog bezbednosti osoblja i problema izolovanosti, većinom na 

naponu ispod 1kV. Različite naponske nivoe i međusobnu izolovanost elektrčnih kola koja se 

na njima nalaze rešava primena transformatora.

Transformator je statički aparat koji pomoću elektromagnetne indukcije pretvara jedan 

sistem naizmeničnih struja u jedan ili više sistema naizmeničnih struja iste učestanosti i 

obično   različitih   vrednosti   napona   i   struja.   Pri   svakoj   transformaciji   energije   javljaju   se 

gubitci. Stepen iskorišćenja energije kod energetskih transformatora je vrlo visok (kod većih 

jedinica čak do 99,5%), što s jedne strane omogućava tehnički opravdan prenos električne 

energije,   a   sa   druge  strane  ih  uvrštava   u   klasu   najbrojnijih   električnih   mašina   u 

elektroenergetskom sistemu.  

background image

4

trebalo bi da odnos nominalnih struja glavnih strujnih transformatora bude  

m

T

. Kako su 

primarne struje strujnih transformatora standardizovane ovaj uslov praktično nije moguće 
ispuniti.

- Ako je sprega energetskog transformatora različita od 

Y

yo

, struje primara i sekundara 

nisu u fazi.

1.2 STRUJNI MEĐUTRANSFORMATORI DIFERENCIJALNE ZAŠTITE 
TRANSFORMATORA

Da   bi   se   primenila   diferencijalna   zaštita   na   transformatoru,   neophodno   je   izvršiti 

prilagođavanje sekundarnih struja glavnih strujnih transformatora pre njihovog uvođenja u 
diferencijalni relej. Ovo prilagođavanje vrši se pomoću pomoćnih strujnih transformatora 
(takozvanih   strujnih   međutransformatora).   Strujni   transformatori   se   u   principu   grade   kao 
monofazne   jedinice   te   se   trofazni   međutransformatori   formiraju   od   tri   monofazna 
transformatora. Ako je trofazni međutransformator sprege 

Y

y

 njegov prenosni odnos jednak 

je prenosnom odnosu monofaznog strujnog transformatora, što se u skladu sa oznakama sa 
slike 1. može izraziti na sledeći način:

m

3

fazno

=

I

pn

I

sn

=

m

1

fazno

=

I

1

pn

I

1

sn

  .

Slika 1.

 Formiranje trofaznog strujnog međutransformatora: a) sprege 

Y

y

 , b) sprege 

Y

d

  od tri 

monofazna strujna transformatora.

Ako je trofazni međutransformator sprege 

Y

d

, njegov prenosni odnos je za koren iz tri 

manji od prenosnog odnosa  jednofaznog strujnog transformatora, što se prema oznakama sa 
slike 1. može izraziti na sledeći način:

m

3

fazno

=

I

pn

I

sn

=

I

1

pn

3

I

1

sn

=

m

1

fazno

3

  .

U   evropskim   zemljama,   osim   u   SSSR-u   i   Engleskoj,   sekundari   glavnih   strujnih 

5

transformatora se isključivo sprežu u zvezdu. Da bi se omogućilo uzemljenje sekundarnih 
kola glavnih strujnih transformatora i zatvaranje nulte komponente struje u sekundarnom 
kolu, primari strujnih međutransformatora se sprežu, takođe, u zvezdu. Pored usaglašavanja 
sekundarnih   struja   glavnih   strujnih   transformatora   po   modulu   i   fazi,   strujni 
međutransformatori moraju da obave još jednu ulogu koja je vezana za pojavu nejednakih 
struja   u   napojnim   vodovima   energetskog   transformatora,   sprege   Yd,   pri   jednofaznom 
kratkom spoju u mreži. Ta situacija prikazana je na slici 2. Pretpostavljeno je da su prenosni 
odnosi   energetskog   transformatora,   glavnih   strujnih   transformatora   i   strujnog 
međutransformatora (M) jednaki jedinici (radi lakše analize). Pri kvaru K struja  

I

k

  sadrži 

direktnu, inverznu i nultu komponentu. Nulta komponenta struje kvara ne može se preneti u 
mrežu vezanu  za namotaj energetskog transformatora spregnut u trougao. Zbog toga je struja 
u   napojnim   vodovima   trougla   manja   koren   iz   tri   puta   u   odnosu   na   struju   u   napojnim 
vodovima   zvezde.   Pošto   su   sekundari   glavnih   strujnih   transformatora   uvek   spregnuti   u 
zvezdu,   sekundarne   struje   glavnih   strujnih   transformatora   će   pri   kvaru   K   koji   je   izvan 
transformatora biti različite, što bi izazvalo nepotrebno reagovanje diferencijalnog releja. Da 
bi se sekundarne struje glavnih strujnih transformatora usaglasile, neophodno je da strujni 
međutransformator (M) bude sprege Yd čime se sprečava prenošenje nulte komponente struje 
u diferencijalni relej i omogućava pravilan rad diferencijalnog releja.

Slika   2.  

Uloga   strujnog   međutransformatora   pri   jednofaznom   kratkom   spoju   u   mreži   koju 

napaja namotaj energetskog transformatora spregnut u zvezdu

1.3 ODREĐIVANJE SPREGE I PRENOSNOG ODNOSA STRUJNIH 
MEĐUTRANSFORMATORA

Na   slici   3.   prikazana   je   diferencijalna     zaštita   energetskog   tronamotajnog 

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti