1. Uvod

U savremenom društvu norme ponašanja, odnosno moral u najširem smislu reči, postaju 
veoma važan uslov društvenog razvoja, ali istovremeno su i posledica društvenog razvoja. 
Posmatranje odnosa između etike i poslovanja može se proširiti na način rada, korišćenje 
prirodnih i ekonomskih resursa, rukovođenje preduzećem, vlasničke odnose, odnos prema 
zaposlenima, kvalitet rada, odnos prema lokalnoj zajednici, religiji, državi. Etika je posebna 
filozofska disciplina koja se bavi izučavanjem morala, moralne svesti čoveka i njene prirode. 
Etika pre svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod 
određenim moralnim aspektom. Etika se može podeliti na teorijsku i normativnu.
Teorijska etika izučava i objašnjava moralnu svest, dok normativna etika utvrđuje moralne 
vrednosti, norme i vrline sa stanovišta konkretnih shvatanja o najvišem dobru.

Moral

 je skup nepisanih pravila i običaja koji utvrđuje međuljudske odnose i preslušuju  šta 

je dobro, a šta zlo. Moral je u nekoj sredini objektivan i nalazi se u obliku društvene svesti, 
sistem običaja, navika, normi. Nastao je kao zahtev društva za određenim ponašanjem, 
odnosno, principa koji određuju kakvo ponašanje treba da bude. On je relativan i nije isti u 
svim društvenim grupama i zakonskim periodima. Moral je veoma sličan zakonu, ali za 
razliku od zakona on nema političkih niti ekonomskih sankcija te se oslanja na svest 
pojedinca i društva, a kao sankcije za nemoralno ponašanje javljaju se griža savesti, prekor i 
bojkot okoline. Sve društvene zajednice poseduje određene moralne norme. Nužan uslov da 
bi jedna radnja bila moralna je da ona treba da se izvrši u skladu sa osećanjem savesti i 
dužnosti, a ne zbog lične koristi ili sebičnog interesa. Neka radnja postaje moralna, tek kada 
je čovek obavlja zato što treba, a ne zato što mora. Za razvoj moralnosti neophodni su 
određeni preduslovi. To su određene psihičke funkcije, koje najpre treba da se razviju kod 
jedinke, da bi kao kruna svega došla moralnost. U te psihičke funkcije spadaju: svest, 
inteligencija, nagoni, emocije, volja, osećanje dužnosti.
Običaj je tradicijom ustanovljen način ponašanja koji je obavezan za sve pripadnike jedne 
etničke zajednice ili kulture. Njegova snaga i postojanost počivaju na poštovanju tradicije. 
Običaji mogu da nose u sebi manji ili veći socijalni pritisak, pa samim tim mogu biti manje ili 
više značajni za normu noramalni život pojedinca ili grupe. Običaj predstavlja moćan 
regulator društvenog ponašanja ljudi. Svaka kultura ima svoj sistem običaja, a odstupanje od 
njih ili njihovo kršenje često se strogo kažnjava.

2. Pojam definicija i predmet poslovne etike

Osnove poslovne etike zapisane su pre više od 2000 godina. Poslovna etika u naučnom i 
poslovnom svetu svojom pojavom šezdesetih godina prošlog veka kod većine poslovnih 
analitičara stvarala je skepsu, a sumnje u njenu korisnost bile su veoma izražene. Ali stidljivo 
prihvatanje fragmenata poslovne etike u savremenom poslovanju dalo je podsticaj razvoju 
teorija o poslovnoj etici. Poslovna etika je nastala iz razmatranja odnosa između ekonomije i 
morala, razmatranja moralnog statusa ekonomskih postupaka u praksi i moralnih svojstava 
tržišnih odnosa, karakterističnih za ekonomiju u kojoj veliki značaj ima privatna svojina i 
široka ekonomska sloboda. Ona danas predstavlja posebnu nauku, čiji je cilj unapređenje 
savremenog poslovanja.

Poslovna etika

 obuhvata skup ličnih i kolektivnih moralnih postupaka koji se koriste u 

poslovnom odlučivanju i kojima se doređuje granica do koje se može ići u poslovnom 
ponašanju, a da se pri tome, ne izazovu nedovoljni odnosi unutar preduzeća i i u njegovom 
okruženju. Poslovna etika proučava primenu etičkih normi na aktivnosti i ciljeve kompanija. 
Primenjuje se na sve aspekte poslovnog ponašanja, od strateških odluka do ponašanja prema 
kupcima i dobavljačima. Etički zahtevi idu dalje od zahteva zakonske regulative, a poslovna 
etika primenjuje se na ponašanje pojedinca i organizacije u celini. Definisanje etike u 
poslovanju jeste izuzetno kompleksno, jer različite mikro i makro kulture na različite načine 
definišu svoje vrednosti i time stvaraju različit etički i legalni kontekst za donošenje 
poslovnih odluka.
Poslovna etika neće dati gotova rešenja, neće zatvoriti probleme, ona teba samo da pruži 
način na koji se tim problemima može razložno prići, i to prići stvarno i dovoljno blizu da se 
njihova problemska priroda vidi dovoljno precizno i dovoljno detaljno, kako bi se u rešavanju 
problemske situacije moglo početi sa dobre osnove.

U poslovnoj etici susreću se dve perspektive: etička i poslovna.
Etička perspektiva polazi od moralnih vrednosti: pravde, poverenja, poštenja. pouzdanosti, 
prava i dužnosti, odnosno svega onoga što se može označiti rečju „dobro” ili „ ispravno” u 
moralnom smislu.
Poslovna perspektiva ima svoj prtljag osnovnih kategorija: zarada, profit, korist, cena, trošak, 
koštanje, konkurencija, efikasnost. Na primeru konkurencije može se videti susret ekonomije 
i morala: npr. nelojalna konkurencija nije samo ekonomski uspešna, već je moralno 
neispravna.
Na osnovu prethodno rečenog može se reći da konačan predmet poslovne etike presek koji se 
dobija primenom ova dva kriterijuma - moralnog i poslovnog.

3. Mesto i uloga poslovne etike u savremenom poslovanju

  
Poslovna etika nakon niza skandala koji su se dešavali u pojedinim kompanijama širom sveta, 
tokom 1990-tih godina do danas, postaje sve značajnija, kako za kompanije i njihovo 
poslovanje u savremenim uslovima, tako i za akademske institucije koje obrazuju poslovne 
ljude za savremeni poslovni ambijent. Naravno, značaj etike u poslovnom ponašanju 
predstavlja i dilemu za one koji u poslovanju učestvuju i/ili ga promišljaju.Ta dilema je, 
istorijski posmatrano, veoma dugo prisutna u poslovanju i za neke ljude ona je veoma 
značajna. Naime, od samog početka razvoja poslovanja, sticanja profita, bogatstva i ostalih 
pogodnosti koje pruža dobro i uspešno poslovanje, nametala se i dilema u vezi između 
poslovanja i moralnog delovanja pojedinaca i grupa. Prema tome, pitanje odnosa poslovanja i 
etike može se poataviti i kao dilema o tome da li bogatstvo neminovno podrazumeva i 

background image

Želiš da pročitaš svih 10 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti