Zaštita i spašavanje

Pitanja i odgovori iz predmeta „Zaštita i spašavanje“

1. Koje države se nalaze na prostoru Jugoistočne Evrope?

Područje Jugoistočne Europe sačinjavaju: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora

(2006. godine stekla nezavisnost), Makedonija, Albanija, Rumunija i Bugarska.

2. Koje države se nalaze na prostoru Zapadnog Balkana?

Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija.

3. Koji sigurnosni rizici su definirani u Evropskoj strategiji sigurnosti iz 2003. godine?

Evropska strategija sigurnosti iz 2003. godine, utvrđena je izloženost sljedećih rizika:

● Asimetrične prijetnje (terorizam, proloferacija OMU, regionalni oružani konflikti, organizirani

kriminal, i dr);

● Prirodne nesreće uzrokovane hidrometeorološkim hazardima (poplave, klizišta, vjetrovi i dr.)

usljed promjene klime;

● Prirodne nesreće uzrokovane geofizičkim hazardima (zemljotresi, vuklanske erupcije i dr.)

● Epidemije i pandemije zarazne bolesti uzrokovane biološkim hazardima (epizootije, insekti i

ostali vektori prenošenja bolesti i dr.)

● Nesreće uzrokovane tehnološkim hazardima (u nuklearkama, rudnicima, pri transportu opasnih

materija i dr.)

Važno je spomenuti i prijetnje specijalnog djelovanja (diverzije i sabotaže) i društvenih nemira.

Svih pet grupa nesreća predstavljaju opću prijetnju regionalnoj i globalnoj sigurnosti.

4. Koje imamo kategorije rizika?

Klasifikacija rizika:

1. Kategorije- Rizici prirodnih nesreća (tip hazarda: hidrometeorološki hazardi;

geološki/geofizički hazardi; biološki hazardi; i ekološki hazardi ili po starom

tumačenju=elementarne nepogode);

2. Kategorije- Rizici tehnoloških nesreća (tip hazarda: tehnološki hazardi);

3. Kategorije- Rizici asimetričnim prijetnjama i društvenim konfliktima (tip hazarda: teroristička

prijetnja; prijetnja proliferacije i primjene oružja za masovno uništenje; oružani društveni

konflikt; državni kolaps usljed loše vladavine; i organizirani kriminal); i

4. Kategorije- Rizici nesreće vanzemaljskog uticaja (tip hazarda: kosmičko zračenje; udar

meteorita i asteroida; elektromagnetni rat u kosmosu).

5. Šta je rizik, šta hazard a šta ranjivost?

Rizik-

vjerovatnoća škodljivih posljedica, ili očekivanih gubitaka (smrt, povrede, gubitak

imovine i drugih materijalnih dobara, prekid ekonomskih aktivnosti ili dragradacija okoliša),

koje rezultiraju iz interakcije prirodnih ili antroploških uzrokovanih hazarda i uvjeta ranjivosti.

Rizik se konvencionalno izražava formulom:

Rizik= H (hazard) x V (ranjivost). Neke društvene i tehničke discipline uključuju u formulu i

izloženost hazardima (E).

Hazard-

potencijonalno fizički škodljiv događaj, fenomen ili ljudska aktivnost koja može

urokovati gubitak života ili povrjeđivanje prekid društvenih i privrednih aktivnosti ili drgradaciju

okoliša. Mogu se odnositi na latentne uvjete koje predstavljaju prijetnje i mogu biti različitog

porijekla: prirodnog (geološki, hidrometeorološki i biološki) ili antropološkog (degradacija

okoliša, tehnološki hazardi, ili čak urbani požari). Mogu biti vidljivi ili pritajeni, brzi ili spori,

samostalni, u nizu ili kombinirani.

Ranjivost-

stanje određeno fizičkim, društvenim, ekonomskim i ekološkim faktorima ili

procesima, koje povećava otpornost ili sklonost zajednice efektima hazarda.

7. Koje međunarodno - pravne akte smatramo ishodištima zaštite i spašavanja?

- Nova etapa historijskog razvoja:

Ishodišta razvoja CO nalazimo u programu MKCK u Ženevi 1883. godine. Tu je donesen Haški

pravilnik 1907. godine.

- Rat je prvi put osuđen 28.04.1919. godine, Paktom Društva Naroda i Brian-Kelogovim paktom

(Pariškim ugovorom) 1928. godine.

Šta je društvo naroda

Preteća OUN, organizacije država za mir u svijetu i rješavanje međudržavnih sporova na miran

način.

Osnivać su države pobjednice iz Prvog svjetskog rata.

Donešena akta su:

- Ženevski protokol iz 1925. godine o zabrani upotrebe hemijskih i bakterioloških sredstava;

- Konvencije o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz 1929. godine;

- Rezolucije o zabrani bombardovanja civilnog stanovništva.

Nasljednik Društva naroda je OUN u čijoj Deklaraciji o zabrani rata stoji da je

agresija

nezakonita i da predstavlja rat protiv čovječanstva.

8. U kakvom odnosu su pojmovi civilna odbrana, civilna zaštita i zaštita i spašavanje?

Narodna odbrana-

termin u upotrebi u XX. st. Uključuje

civilnu odbranu

Odbrana domovine-

termin koji se može naći u literaturi i praksi nekih država.

Domovinska straža-

termin u upotrebi u V. Britaniji u II svjetskom. ratu.

Odbrana civila-

termin u upotrebi u nekim državama 60-tih godina XX. st.

Civilna odbrana-

termin u upotrebi koji se masovno koristi nakon I svjetskog. rata u

zapadno - evropskim državama. Termin u upotrebi članica NATO od 1951.-1995. godine.

Civilna zaštita-

termin u upotrebi od II svjetskog rata pretežno u državama bivšeg socijalizma.

Svi nazivi koji zadrže termin „

ODBRANA

“ nose hipoteku

militantne organizacije

, pa je nastao

opći zaokret od

civilne odbrane

civilnoj zaštiti

Povezivanje CO-CZ među državama

U velikim katastrofama i najveće vojne i ekonomske sile su nemoćne da samostalno i efikasno
djeluju: vjetrovi u SAD, zemljotresi u Turskoj, Indiji, Pakistanu ili cunami u jugoistočnoj Aziji.
„Zajedničke nesreće povezuju ljude“, te se tako i države povezuju kako bi bile uspješnije u

suprostavljanju prirodnim ili drugim katastrofama.
Globalno povezivanje: ICDO; OUN; IFRC.
Regionalno povezivanje:
Vijeće za regionalnu saradnju u jugoistočnoj Evropi;
CMEPC SEE - Vijeće za civilno-vojno planiranje za vanredne situacije u jugoistočnoj Evropi;
Jadransko-jonska inicijativa za pitanja, ekologije, ekonomije i sigurnosti.

Sadržaj civilne odbrane:
- CIVILNA ZAŠTITA;
- Osmatranje i obavještavanje;
- Protivgradna odbrana;
- Stručni organi i preduzeća;
- Proizvođači sredstava i opreme za ZIS;
- Dobrovoljne strukovne organizacije građana;
- Vojne snage u funkciji Civilne odbrane;
- Sistem edukacije, stanovnika, omladine i CO; i
- Izdavačka djelatnost CO

Civilna odbrana BiH:
- CIVILNA ZAŠTITA;
- Osmatranje i obavještavanje;
- Veze rukovođenja i kriptozaštite;
- Planiranje i obuka; i
- Odbrambene pripreme pravnih subjekata.

Ove definicije su izvučene sa prezentacije profesora Čamila Huseinbašića (predmet CZ)

Civilna odbrana je

dio odbrane i zaštite (u funkcionalnom i organizacijskom pogledu) koji se bavi

zaštitom, odbranom i spašavanjem stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i tehničkih
katastrofa i drugih velikih nesreća i ratnih razaranja, stvaranje uvjeta za normalan život i rad na
podstradalim područijima, snadbijevanja civilnog stanovništva u neoružanoj borbi i otporu agresoru i
stvaranju uvjeta za ukupnu odbranu i zaštitu (promatranje i javljanje, pozadinske aktivnosti
stanovništva i sl.). (Huseinbašić Čamil, 2009)

Civilna zaštita,

kao dio sistema zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara vrlo

je dinamična aktivnost. Državne strukture je oblikuju u duhu međunarodno-pravnih normi kako bi
svojim građanima pružile minimum sigurnosti od prirodnih i drugih nesreća. Civilna odbrana i
civilna zaštita nisu sinonimi, civilna odbrana je širi pojam od civilne zaštite. (Huseinbašić Čamil,
2009)

Zaštita i spašavanje

ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća je vrlo stara aktivnost,

ali se njeno proučavanje javlja kasnije. To je multidisciplinarna oblast za koju je potrebno konsultirati
brojne naučne oblasti i discipline, koje u predmetu svoga proučavanja imaju određene pojave u
prirodi ili tehnička dostigunuća u privredi. (Huseinbašić Čamil, 2009)

pomorski i riječni saobračaj na Neretvi i Savi;
Rude: ugalj, željezo, olovo, cink, boksit, so i gips.

13. Ugroženost BiH u odnosu na region Jugoistočne Evrope?

● Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i o
njegovom uništenju (BiH ratificirala 29.04.1997.)
● Konvencija Europske komisije UN za Europu o prekograničnim efektima industrijskih
nesreća, Helsinki, 17.03.1992. (BiH još nije ratificirala)
● Konvencija Europske komisije UN za Europu o zaštiti i upotrebi prekograničnih vodotoka i
međunarodnih jezera, Helsinki, 17.03.1992. (BiH još nije ratificirala)
● Inicijative za spremnost i prevenciju svih oblika katastrofa u Jugoistočnoj Evropi (Izvještaj
BiH za Pakt stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, februara 2001. godine)
● Metodologija i procjene ugroženosti FBiH i Republike Srpske

Bolesti ljudi, životinja i biljaka

● Epidemiološka situacija je nestabilna

Akcidenti hemijskim sredstvima

● BiH ima hemijsku industriju, skladišta i transport hemijskih sredstava u drumskom saobraćaju;
● BiH nema vojnu proizvodnju niti skladištenje hemijskih borbenih sredstava (utvrdili
inspekcijski timovi u skladu sa Konvencijom)
● Hemijska industrija iz okruženja može proizvesti akcidente sa prekograničnim efektima
● Plinovod je u BiH dugačak 191 km, poluprečnik 406,4 mm, projektiran pritisak je 50 bara,
kapacitet je 1 mlrd. Metara kubnih godišnje.

Radio aktivna kontaminacija „Nuklearke ponovo u modi“

● Termoelektrane oslobađaju 100 puta veću količinu CO2, veliki su krivac za razaranje
ozonskog omotača (ima ih i u BiH)
● Struja iz nuklearki duplo je jeftinija, iako je gradnja skuplja za 40%, (BiH nema NE)
● Vijek trajanja NE je 40 godina; sadašnja starost u prosjeku je 22. godine remontuju se svakih
12. godina.
● Nuklearke odlažu radioaktivni otpad kojem treba 40.000 godina da postane bezopasan
● Dvije nesreće svjetskih razmjera: Pensilvanija 28.03.1979. godine i Černobil, 26./27.04.1986.
godine.

Zaključak

● Katastrofe prirodnog ili antropološkog porijekla ne poznaju granice države.
● Nastaju iznenada, brzo se šire i ugrožavaju ljude i materijalna dobra.
● Potreban zajednički odgovor dimenzioniran prema intenzitetu i ekstenzitetu katastrofe.
● BiH je dio sigurnosno nedjeljivog prostora i upućena je na regionalno, pa i globalno
organiziranje i djelovanje u sustavu regionalnog i globalnog okruženja.
● BiH treba, na državnom nivou, da posjeduje bazu podataka o rizicima, resursima za njihovu
kontrolu i redukciju i državno tijelo za upravljanje rizicima.

14. Koji su elementi državnih kapaciteta za zaštitu i spašavanje?

1. Oslonac na vlastite kapacitete u ZiS