ZAŠTITA NA RADU PRI IZVOĐENJU GRAĐEVINSKIH 

OBJEKATA ISPITNA PITANJA

Nastavnik: prof. Milan Trivunić,dipl.inž.građ.

Asistent: Vladimir Mučenski,dipl.inž.građ.-master

1.

 

1. Nabrojati faze životnog ciklusa građevinskih projekata 

Životni ciklus građevinskih projekata  obuhvata:

1. proces iniciranja projekta (pokretanja projekta),
2. proces projektovanja (izrada projektnotehničke dokumentacije) 
3. ugovaranje i planiranje (planiranje obima, tehnologije, vremena, rizika, 

troškova, kvaliteta, itd.),

4. proces izvršenja (izgradnja),
5. proces nadzora i kontrole (kontrola kvaliteta radova, kontrola kvaliteta procesa 

građenja, kontrola realizacije ciljeva, itd.),

6. završni proces (primopredaja i zatvaranje projekta)
7. proces eksploatacije i održavanja (eventualno – BOT projekti – Build, Operate, 

Transfer)

 

2. U kojim fazama realizacije građevinskih projekata je najefikasnije uticati na 
zaštitu na radu?

3. Navesti i objasniti osnovne specifičnosti procesa građenja 

Veliki broj učesnika 

korisnici/kupci,

 

investitori

 (investitori su često i krajnji korisnici objekta ili usluga),

 

interesni centri bitni za projekat 

(mogu direktno ili indirektno uticati na 

projekat npr. država, lokalna uprava, nevladine organizacije, konkurenti itd.),

 

top menadžment 

(osoba ili tim ljudi koji upravljaju preduzećem angažovanim 

na posmatranom projektu),

 

srednji menadžment projekta

 (osoba ili tim ljudi iz posmatranog preduzeća 

koji upravljaju sa više projekata)

 

menadžer projekta 

i članovi projektnog tima (osoba i tim ljudi koji upravljaju 

posmatranim projektom),

 

projektanti objekta

,

 

izvođači

 (

podizvođači

) radova (fizička ili pravna lica angažovana za 

realizaciju posmatranog projekta).

Veliki broj različitih resursa u velikim količinama 

radna snaga

 materijal

 mehanizacija

 energenti

 informacije

 znanje

Velika finansijska ulaganja 

porodična kuća u proseku košta oko 600 EUR po m2

 stambeni objekat (višeporodično stanovanje) u proseku košta 600 EUR po m2

 autoput u proseku košta oko 1.000.000 – 1.500.000 EUR po km u Vojvodini , 

oko 7.500.000  po km u brdovitom predelu pa sve do 15.000.000 po km u klisurama 
most na Adi 160.000.000,00 EUR

Veliki obim radova 

neophodno je realizovati veliki broj aktivnosti, koji je često nepoznat zbog 

nepredviđenih radova.

Realizacija radova na otvorenom i u specifičnim prostorima 

veoma velike visine

 velike dubine

 prostori pod pritiskom

 prostori bez osvetljenja

 prostori bez prirodnog provetravanja, itd

background image

U istraživanju sprovedenom u Kanadi u periodu od 1988. godine do 1993. 
godine utvrđeni su slični odnosi kao i za zemlje Evropske Unije i Australiju, tj. 
98,9% građevinskih preduzeća zapošljavalo je  manje od 50 radnika.

U Srbiji je slična situacija, mikro i mala preduzeća zauzimaju oko 95% sa 
zapošljavanjem do 49 radnika.

6. Karakteristike mikro i malih preduzeda sa aspekta zaštite na radu

 

Ista raspolažu veoma malim budžetima za razvoj i unapređenje proizvodnje 

što se konačno odražava i na njihovu sposobnost za unapređenje zaštite na 
radu koja ne predstavlja prioritet. 

uobičajena je težnja da se uštede procesa građenja prave na račun 
zaštite na radu

nedostatak je moguće uočiti i u 

lošim praktičnim obukama zaposlenih o 

bezbednosti ili odsustvu istih 

što je posledica smanjenog budžeta ali i 

nedostatka vremena 

nedostatak obučenih upravljačkih struktura

 (naročito izraženo u mikro i 

malim preduzećima) s obzirom da je najčešće vlasnik preduzeća odgovoran 
za sve upravljačke akcije, samim tim i akcije koje se odnose na zaštitu na 
radu. 

vlasnici preduzeća su skloni da oportuno posmatraju rizike

 povreda na 

radu dolazi do zanemarivanja potencijalnih rizika kojima je potrebno upravljati. 

ukoliko se posmatraju mikro i mala preduzeća, 

proces kontrole je skoro 

onemogućen

 što je rezultat velikog broja pravnih lica i malog broja 

inspektora. 

s obzirom na ređu pojavu povreda u okviru jednog preduzeća, 

zbog malog 

broja radnika, vlasnici, kao i radnici, imaju pogrešnu percepciju rizika

 od 

povreda na radu. Stiču utisak da povrede nisu česte jer se retko dešavaju. 

2.

 

7. Objasniti termin „Bezbednost i zdravlje na radu“ prema Zakonu o 
bezbednosti i zdravlju na radu 

Bezbednost i zdravlje na radu 

– obezbeđivanje uslova na radu kojima se u najvećoj 

mogućoj meri smanjuju povrede na radu, profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi sa 
radom i uslova koji stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno 
blagostanje zaposlenih.

8. Objasniti razliku između radnog mesta i radnog mesta sa povećanim rizikom 
prilikom izvođenja građevinskih radova 

Radno mesto 

– prostor namenjen za obavljanje poslova u kojem zaposleni boravi ili 

ima pristup u toku rada.

Radno mesto sa povećanim rizikom 

– mesto utvrđeno aktom o proceni rizika na 

kome i pored potpuno ili delimično primenjenih mera postoje okolnosti koje mogu da 
ugroze bezbednost i zdravlje zaposlenog.
 

9. Navesti opšte obaveze izvođača radova (poslodavac, preduzeće) prema 
Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu 

OBAVEZE I ODGOVORNOSTI POSLODAVCA (IZVOĐAČA RADOVA)–  
predstavljaju ujedno i prava zaposlenih.

OPŠTE OBAVEZE 

Poslodavac je dužan da obezbedi:

1. Bezbedno radno mesto i okolinu bez finansijskog opterećenja zaposlenog
2. Da radni proces bude prilagođen zaposlenom (fizičke i psihičke mogućnosti)  i 

da radna okolina, sredstva za rad i lična zaštitna oprema ne ugrožavaju 
bezbednost i zdravlje zaposlenog 

3. Da obezbedi preventivne mere i finansijksa sredstva za njih pre početka 

procesa rada, u toku realizacije i posle svake izmene tehnološkog procesa

4. Da donese akt o proceni rizika u pismenoj formi (za sva radna mesta u radnoj 

okolini) 

5. Odredi lice za bezbednost i zdravlje na radu
6. Ne može da uputi zaposlenog na radno mesto na kojem nisu sprovedene 

mere za bezbedan rad

7. Obaveštava zaposlene o uvođenju novih tehnologija, novim opasnostima itd. 
8. Osposobljava i edukuje zaposlene za bezbeda rad
9. Obezbedi lice za kontrolu opreme za rad i radne okoline
10. Obezbedi lekarske preglede
11. Obezbedi pružanje prve pomoći
12. Zaustavi svaki rad koji predstavlja opasnost

10. Navesti posebne obaveze izvođača radova (poslodavac, preduzeće) prema 
Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu 

POSEBNE OBAVEZE 

1. Poslodavac je dužan da najmanje 8 dana pre početka rada obavesti nadležnu 

inspekciju o početku rada i svakoj promeni tehnološkog postupka ukoliko se 
menjaju i uslovi rada

2. Ukoliko  proces izgradnje ili rekonstrukcije traje duže od 7 dana, dužan je da 

izradi elaborat o uređenju gradilišta i isti dostavi inspekciji

3. U slučaju da dva poslodavca (izvođača radova) istovremeno realizuju radove, 

dužni su da sarađuju u primeni mera (definišu ugovorom i mora se odrediti lice 
za koordinaciju)

4. Sprečavanje pristupa gradilištu

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti