SVEU
ý
ILIŠTE U ZAGREBU
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAŠTITA OD ŠTETNIKA U BILJNOJ PROIZVODNJI
SADRŽAJ PREDAVANJA NA MODULU
OSNOVE FITOMEDICINE
,
DIO ENTOMOLOGIJA
Prof.dr.sc. RENATA BAŽOK
Zagreb, svibanj, 2009.
1
Uvod
Suvremena poljoprivredna proizvodnja ne može se zamisliti bez uspješnih mjera
suzbijanja šteto
þ
inja. U šteto
þ
inje na poljoprivrednim kulturama ubrajamo korove, uzro
þ
nike
bolesti i štetnike. Kao štetnici na poljoprivrednim kulturama se naj
þ
eš
ü
e javljaju kukci, grinje,
nematode, puževi, glodavci i druge štetne životinje. Prema Oerke et al. (1994) uz sve mjere
zaštite koje se provode, ukupni gubici od šteto
þ
inja u svijetu su 42,1% vrijednosti proizvodnje. Isti
autori smatraju da se primjenom mjera zaštite sprje
þ
ava oko 27,6% gubitaka. Na stvarne gubitke
od štetnika otpada 15,6%, a mjerama zaštite bilja se sprje
þ
ava još dodatnih 7% vrijednosti
poljoprivredne proizvodnje. Procjenu gubitaka od šteto
þ
inja za Hrvatsku napravio je Maceljski
(1995). Ove procjene govore da su gubitci od šteto
þ
inja u Hrvatskoj na razini onih koji se bilježe u
ostalim Europskim zemljama.
Modul Osnove fitomedicine sastoji se od 4 jednakovrijedna dijela: Fitofarmacije,
Entomologije, Herbologije i Fitopatologije. Organiziran je tako da studenti iz svakog dijela polažu
po jedan parcijalni ispit. Pripremljeni pisani materijal namijenjen je studentima kako bi se
uspješnije pripremili za polaganje parcijalnog ispita iz dijela Entomologija. Materijal sadrži
sadržaje koji su studentima prezentirani tijekom predavanja. Napominjemo da je za polaganje
parcijalnog dijela ispita (Entomologija) tako
ÿ
er nužna usvojenost sadržaja s vježbi, a koji se
odnose na morfologiju i život kukaca, te na osnove sistematike kukaca.
Oko 1000 vrsta kukaca na podru
þ
ju Hrvatske uzrokuje štete na poljoprivrednim
kulturama. Od tih 1000 vrsta, oko 300 se javlja redovito i rasprostranjene su i štetne na podru
þ
ju
cijele zemlje, a ostali rade štete povremeno na ograni
þ
enom podru
þ
ju. Cilj modula Osnove
fitomedicine je da studenti upoznaju glavne štetnike, uzro
þ
nike bolesti, korove i mogu
ü
nosti
njihova suzbijanja kako bi se mogli snalaziti u praksi, te da istovremeno steknu osnovna znanja
za nastavak studija. Zbog toga se na predavanjima obra
ÿ
uju samo najvažniji štetnici na
poljoprivrednim kulturama, kukci, grinje, nematode, puževi i glodavci. Ukupno smo odabrali 50-ak
najvažnijih štetnika koji se redovito javljaju i izazivaju velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji.
Osim štetnika u poljoprivrednoj proizvodnji se javlja i veliki broj korisnih vrsta, prirodnih
neprijatelja štetnika. O njima na ovom mjestu nismo pisali, osim u slu
þ
ajevima kada se koriste u
biološkom suzbijanju pojedinih štetnih vrsta.
3
(dugoro
þ
na i srednjoro
þ
na prognoza) ja
þ
ine pojave pojedinih štetnika omogu
ü
uje se poduzimanje
potrebnih priprema za njihovo suzbijanje. Kratkoro
þ
na prognoza predvi
ÿ
a potrebu suzbijanja (u
odnosu na pragove odluke) i upozorava na približni optimalni rok suzbijanja. Signalizacija
precizno utvr
ÿ
uje potrebu i optimalni rok suzbijanja. Za svakog važnijeg štetnika postoji metodika
prognoze. Ona sadrži podatke o utjecaju topline, vlage i drugih
þ
imbenika na dinamiku pojave
štetnika, na
þ
inu pra
ü
enja njegove pojave, pragu odluke, utjecaju prirodnih neprijatelja i dr. U
intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji nužno je pratiti pojavu najvažnijih štetnika optimalnim
metodama prognoze. Metode prognoze koje
ü
emo koristiti ponajprije ovise o kulturi i štetniku.
Uvriježena podjela metoda prognoze je na metode koje se koriste u ratarstvu i povrtlarstvu i
metode koje se koriste u vo
ü
arstvu i vinogradarstvu. Pojedine metode su primjenjive u svim
kulturama.
1.1. Metode utvr
ÿ
ivanja rasprostranjenosti i brojnosti štetnika u ratarstvu i povrtlarstvu
a) Utvr
ÿ
ivanje štetnika pregledom tla
Utvr
ÿ
ivanje štetnika pregledom tla obi
þ
no se obavlja tijekom kasne jeseni i ranog
prolje
ü
a. Ono je nužno prije sjetve ili presa
ÿ
ivanja ratarskih i povrtlarskih kultura (te prije
zasnivanja vo
ü
njaka). Ovim metodama može se utvrditi brojnost onih razvojnih stadija štetnika
koji
ü
e odmah nakon sadnje ili sjetve izazvati štete na poljoprivrednim kulturama (nematode,
li
þ
inke ži
þ
njaka, gr
þ
ice hrušta, li
þ
inke komara i dr.) ili se pak može utvrditi brojnost prezimljuju
ü
ih
oblika štetnika (odrasli oblici, kukuljice i sl.) koja ukazuje na potencijalnu opasnost tijekom
vegetacije. U slu
þ
aju štetnika koji odmah nakon sjetve ili sadnje po
þ
nu raditi štete prognoza može
biti pozitivna (suzbijati) ili negativna (ne suzbijati). U slu
þ
aju prezimljuju
ü
ih stadija prognoza
upu
ü
uje na dalje pra
ü
enje u vegetaciji. Ova metoda je naro
þ
ito zna
þ
ajna kod zemljišnih štetnika
koji se mogu suzbijati samo preventivno prije ili pri sjetvi (sadnji). U slu
þ
aju da se suzbijanje
provodi na pamet može se dogoditi da se insekticidi primjenjuju tamo gdje to nije potrebno, te se
tako pove
ü
avaju troškovi proizvodnje, a tlo nepotrebno optere
ü
uje ostatcima insekticida. Ovo se
može ilustrirati rezultatima Totha (1970) koji je u trogodišnjem periodu od pregledanih 640
parcela utvrdio potrebu suzbijanja na samo 22,5%. Na ostalim parcelama nije bilo potrebno
suzbijanje zemljišnih štetnika.
Metode pregleda tla provode se u jesen ili u prolje
ü
e neposredno prije sjetve. U praksi se
naj
þ
eš
ü
e provode:
-
kopanje jama i pregled tla na polju;
-
uzimanje uzoraka tla sondom;
-
metoda 100 uboda;
-
metoda ukopavanja zrnatih mamaca pod foliju;
Kopanje jama i pregled tla na polju
obavlja se na na
þ
in da se kopaju jame dimenzija
25 x 25 cm (0,0625 m
2
), dubine 20-25 cm na težim, ili 50 x 50 cm (0,25 m
2
) na lakšim tlima. Sva
zemlja iz jame se rasprostre na foliju nakon
þ
ega se mrvljenjem i detaljnim pregledom izdvajaju
4
svi pripadnici entomofaune u bo
þ
icu s alkoholom. Ako su pregledavane jame bile dimenzija 25 x
25 cm, prosje
þ
an broj pripadnika jedne vrste po jami (zbroj na
ÿ
enih jedinki/ broj jama) množi se
sa 16 kako bi se dobila zaraza po 1 m
2
. U slu
þ
aju da su pregledavane jame bile dimenzija 50 x
50 cm faktor kojim se množi prosje
þ
an broj jedinki/ jami je 4. Istraživanjima provedenim na
Zavodu za poljoprivrednu zoologiju utvr
ÿ
eno je da je vrijeme potrebno za iskopavanje i pregled 1
jame dimenzija 25 x 25 cm ovisno o tipu tla, tako da je na lakšim tlima za iskop i pregled 1 jame
potrebno oko 60 min, dok je na težim tlima potrebno 114 min (Bažok, 2005). Ovi rezultati
potvr
ÿ
uju navode (Maceljski, 2002) da 3 radnika na težim tlima mogu pregledati 10-15 jama. Za
ispravno provo
ÿ
enje ove metode potrebno je iskopati 8 jama/ha kod parcela do 1 ha, a na ve
ü
im
parcelama se prosje
þ
ni potrebni broj jama/ha smanjuje, tako da kod parcele veli
þ
ine 10-50 ha
treba iskopati 0,5-1,5 jama/ha.
Uzimanje uzoraka tla sondom
provodi se tako
ÿ
er u jesenskom ili proljetnom roku.
Sonda za uzimanje uzoraka je promjera 11 cm i visine 15 cm (slika 1.). Sa svakog mjesta
potrebno je uzeti uzorak iz 2 nivoa 0-15 cm i 15-30 cm. Uzeti uzorci se transportiraju u laboratorij
gdje se postavljaju na tzv. Tulgrenove lijevke (slika 2) koji služe za izdvajanje entomofaune. Na
ovim lijevcima uzorci stoje 7-10 dana kada se sva entomofauna pregledava te se prosje
þ
ni broj
po uzorku s obje dubine prera
þ
unava u broj po kvadratnom metru tako da se množi s 82,6.
Budu
ü
i da ova metoda zahtjeva dodatnu opremu (sondu i lijevke) ona je prikladnija za
znanstvene nego za prakti
þ
ne svrhe. Broj uzoraka koji se mora uzeti po hektaru kod ove metode
je znatno ve
ü
i.
Slika 1. Sonda za uzimanje uzoraka tla (foto Berti
ü
)
6
Slika 3. Ukopani zrnati mamci pod folijom (foto: Berti
ü
)
b) Utvr
ÿ
ivanje brojnosti štetnika pregledom površine tla i biljnih ostataka
Ove preglede uglavnom obavljamo tijekom vegetacije ili tijekom jeseni i zime. Obavljaju
se na površinama na kojima još nisu zasijane biljke ili na neobra
ÿ
enim površinama obraslim
rijetkom vegetacijom. Veli
þ
ina pregledavane površine ovisi o pokretljivosti kukca, za pokretljivije
kukce pregledava se više manjih površina (25x25 cm) dok se za manje pokretljive kukce
pregledava manje ve
ü
ih površina (50x50 ili 100x100 cm). Kako bi odredili granice koristi se okvir
koji se postavi na tlo. Kod glodavaca pregled se zasniva na odre
ÿ
ivanju broj aktivnih rupa po
jedinici površine. Broj pregledanih površina po parceli naj
þ
eš
ü
e je 10-20.
c) Utvr
ÿ
ivanje brojnosti štetnika pregledom biljaka
Za veliki broj štetnika podaci o rasprostranjenosti i brojnosti štetnika utvr
ÿ
uju se
pregledom biljaka. Primijenjene metode ovise o vrsti usjeva, veli
þ
ini i pokretljivosti štetnika, te o
na
þ
inu života štetnika.
Pregled nadzemnih dijelova biljaka
obavlja se na polju ili temeljem sakupljenih uzoraka
pojedinih biljnih dijelova. Ako se pregled obavlja na polju, hodaju
ü
i dijagonalno po polju odabere
se odre
ÿ
eni broj biljaka, te se pregleda cijela biljka ili odre
ÿ
eni njen dio. Biljke se odabiru na 10
ravnomjerno raspore
ÿ
enih mjesta na parceli i na svakom se mjestu pregleda 10-20 biljaka u nizu.
Detaljno se bilježi broj i razvojni stadij štetnika, a isto tako se može utvrditi i šteta koja je nastala
kao posljedica ishrane odre
ÿ
enih štetnika. U tom slu
þ
aju biljke se prema stupnju ošte
ü
enja
razvrstavaju u skale. Za usjeve gustog sklopa umjesto pregledavanja biljaka u nizu koriste se
drveni okviri dimenzija 1 x 1 m (1 m
2
) ili 50 x 50 cm (0,25 m
2
) kojima se ome
ÿ
i odre
ÿ
ena površina
na parceli. Nakon toga slijedi pregledavanje biljaka unutar ove ome
ÿ
ene površine. Pregledi se
obavljaju na 10-20 mjesta na parceli. Ukoliko se radi o jako sitnim i slabo pokretnim štetnicima
(crveni pauk, lisne uši, štitaste uši ili štitasti moljci) ili štetnicima koji žive unutar biljnih dijelova,
umjesto pregleda cijele biljke, mogu se uzimati uzorci biljnih dijelova koje napadaju (plodovi,
