ODRŽIVI RAZVOJ I ZAŠTITA OKOLIŠA
S obzirom da se radi o veoma sadržajnoj temi (dovoljno je napomenuti da je to
najobuhvatnija i najkompleksnija tema u pregovorima Republike Hrvatske sa
Europskom Unijom), u ovom seminarskom radu, koji je sadržajno ograničen,
pokušati će se proći kroz najbitnije dijelove navedene tematike kako bi se dobila
cjelokupna slika ove vrlo važne teme za današnje društvo budućnost cijelokupnog
čovječanstva.
Težnja za maksimalnim profitom, neumjerena potrošnja gotovo svih resursa,
nihilistički odnos čovjeka prema prirodnoj i društvenoj okolini, doveo je naš planet
na rub izdisaja. Zato je prevladavanje navedenih negativnih modela ponašanja
osnovni preduvjet opstanka Zemlje, te opstanka i razvoja čovječanstva.
“Nije čovjek tvorac tkaonice života, već samo vlakno u njoj. Što radi s tkanicom
čini i sa sobom. Znamo da nas bijeli čovjek ne razumije. Prema majci-zemlji i
prema bratu-nebu se odnosi kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati,
prodavati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova će pohlepa uništiti zemlju i za
sobom ostaviti pustoš.”
(Indijanski poglavica Seattle)
2. POVIJEST ODRŽIVOG RAZVOJA
Iako povijest održivog razvoja i brige oko zaštite okoliša seže daleko u povijest od
pojave značajnije poljoprivrede i ratarsva kod starih civilizacija nastalih u
Mezopotamiji, Egiptu, Sumeru, te u Južnoj i srednjoj Americi (
Maje
, Asteci),
možda najupečatljivije i najsnažnije gledano upravo kroz povijesnu prizmu, pojam
održivog razvoja i zaštite okoliša treba vezati za događanja i pojave koje je donijela
industrijska revolucija.
Tehnološki napredak tijekom nekoliko tisućljeća omogućili su ljudima povećavanje
kontrole nad okolišem. No tek je zapadna industrijska revolucija od 17. do 19.
stoljeća iskoristila nepregledni rast potencijala energije fosilnih goriva. Ugljen je
korišten za pogon sve učinkovitijih strojeva, a tek kasnije za generiranje električne
struje. Moderni zdravstveni sustavi i napreci u medicini štitili su velike populacije
od bolesti. Takvi uvjeti doveli su do eksplozije ljudskog stanovništva i dotad
neviđenog industrijskog, tehnološkog i znanstvenog rasta koji se nastavio do danas,
označavajući početak perioda globalnog ljudskog utjecaja poznatog kao
antropocen. Od 1650. do 1850. globalno stanovništvo se udvostručilo od oko 500
milijuna na 1 milijardu ljudi.
Zabrinutost oko ekoloških i socijalnih učinaka industrije izrazili su tek neki
prosvjetiteljski politički ekonomisti te neki pripadnici romantičarskog pokreta
tijekom 1800-ih. O prenapučenosti je u jednom eseju pisao Thomas Malthus (vidi
Malthusova katastrofa), dok je John Stuart Mill predvidio poželjnost ekonomije
"stacionarne države", anticipirajući zabrinutosti moderne discipline ekološke
ekonomije. U kasnom 19. stoljeću Eugenius Warming bio je prvi botaničar koji je
proučavao fiziološke odnose između biljaka i njihova okoliša, navješćujući
znanstvenu disciplinu ekologiju.
3. POJAM ZAŠTITE OKOLIŠA I EKOLOGIJA
Uz objašnjenje pojma zaštite okoliša uvodno treba spomenuti ekologiju kao
pojam.
Ekologija je
prirodna znanost koja proučava odnose među živim
organizmima kao i njihov utjecaj na okoliš i utjecaj okoliša na njih
.
Riječ ekologija je složenica grčkih riječi
oikos
što znači dom, kućanstvo
te
logos
što znači znanost. Prvi puta se počela upotrebljavati u biologiji kao pojam
vezan uz proučavanje staništa biljnih i životinjskih vrsta, s vremenom se počela
upotrebljavati u širem kontekstu da bi napokon riječ označavala racionalno
gospodarenje prirodnim okolišem koji predstavlja dom, ne samo za čovjeka već i za
sva ostala živa bića.
Ekologija je samostalna znanstvena disciplina koja pruža konkretne podatke na
osnovu svojih istraživanja.
Ekologija je široko područje koje obuhvaća više pod disciplina kao što su;
Bihevioralna ekologija
- proučava uloge ponašanja u prilagodbama životinje da se
prilagodi na svoj okoliš
Populacijska ekologija
- proučava dinamiku populacija određene vrste životne
zajednice
Sinekologija
- usredotočuje se na interakcije između vrsta unutar neke životne
zajednice
Ekologija ekosustava
- proučava tokove tvari i energije kroz komponente
ekosustava
Ekologija se također može podijeliti prema području proučavanja, npr. ekologija
životinja, ekologija bilja, kukaca i drugo. Spomenut ćemo još jednu podjelu a to je
prema proučavanom biomu, npr. arktičku ekologiju, pustinjsku, tropsku itd.
Način djelovanja čovjeka i njegove životne filozofije da se koriste svi raspoloživi
resursi preko stvarnih granica potrebe, doveo je do potrebe za očuvanjem okoliša i
njegovom zaštitom.
Postoji nekoliko teorija o zaštiti okoliša;
Antroplološka
polazi od toga da je zaštita okoliša namijenjena isključivo zdravlju i
životu ljudi i općem blagostanju čovjeka, a temelji se na filozofskom shvaćanju
ekološke etike po kojem čovjek ima obvezu zaštititi pojedine elemente okoliša u
skladu sa svojim interesima.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje
prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja.
Osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu: trajno
očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke
stabilnosti, očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i
njenih dobara, očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika,
unapređenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.
Osnovni ciljevi zaštite okoliša ovoga Zakona postižu se
:
predviđanjem, praćenjem, sprečavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem
nepovoljnih utjecaja na okoliš,
zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša, sprečavanjem rizika i
opasnosti po okoliš, poticanjem korištenja obnovljivih prirodnih izvora i energije,
poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za
okoliš, ujednačenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, sprečavanjem
zahvata koji ugrožavaju okoliš, sanacijom oštećenih dijelova okoliša,
razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu i
promicanjem zaštite okoliša,
donošenjem pravnih propisa o zaštiti okoliša,
obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša,
povezivanjem sustava i institucija zaštite okoliša Republike Hrvatske (u daljnjem
tekstu: države) s međunarodnim institucijama.
Okoliš je dobro od interesa za državu, i ima njezinu osobitu zaštitu.
Zahvatima u okoliš ne smije se utjecati na kakvoću življenja, na zdravlje ljudi i
održivi razvoj prirode.
Upravljanje okolišem provodi se pod uvjetima i na način propisan ovim i posebnim
zakonom.
6. NAČELA ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG
RAZVITKA
Načela zaštite okoliša utemeljena su na: međunarodnom pravu zaštite okoliša,opće
prihvaćenim načelima (spoznajama),uvažavanju znanstvenih otkrića,najboljoj
svjetskoj praksi.
Načelo preventivnosti
radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš, pri planiranju ili izvođenju zahvata
treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša,
zahvat u okoliš treba biti planiran i izveden tako da što manje onečišćava okoliš, a
da se pritom vodi računa o racionalnom korištenju prirodnih izvora i energije, pri
izvođenju zahvata treba nastojati koristiti isprobana dobra iskustva i upotrebljavati
raspoložive proizvode, opremu, uređaje i primjenjivati proizvodne postupke,
najpovoljnije po okoliš,
kad prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu, ne smije se odlagati
poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kad ta opasnost nije u cijelosti
znanstveno istražena.
Načelo predostrožnosti
Četiri elementa:
ljudi su dužni poduzimati mjere predostrožnosti da spriječe zlo. sažeto rečeno,
načelo "predostrožnosti" glasi: "ako sumnjate s razlogom da se nešto loše može
dogoditi, dužni ste to pokušati spriječiti.",
teret dokaza štetnosti uporabe nove tehnologije, procesa, aktivnosti ili
kemikalijama leži na njihovim izumiteljima, a ne na javnosti.,
prije uporabe nove tehnologije, procesa, kemikalija i početka neke aktivnosti, ljudi
su dužni razmotriti sve ostale alternative, uključujući i alternativu "ne poduzimaj
ništa", odluke koje se primjenjuju na načelo "mjere predostrožnosti" moraju biti
iskrene i demokratske i moraju uključiti strane na koje one štetno djeluju.
Načelo cjelovitosti
pri donošenju strategije, programa, planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša,
te izdavanju dozvola, suglasnosti, odobrenja i provođenju financijske politike,
nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša, neophodno je zajedničko djelovanje i
suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave,
za cjelovito i ravnomjerno postizanje ciljeva zaštite okoliša tijela iz stavka 1. ovog
članka osiguravaju način i uvjete zajedničkog djelovanja građana i institucija.
Načelo poštivanja pravila
kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata mora se
postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima, te poduzimati sve mjere koje
osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš.
Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih izvora i biološke raznolikosti
ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora, vode, mora, zraka, tla, šuma i
izvornih vrijednosti krša,
