Zaštita šuma od požara

ЗАШТИТА НА РАДУ – ПУТ
УСПЕШНОГ ПОСЛОВАЊА

UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA

SEMINARSKI RAD

TEMA:

ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA

Mentor:Prof. dr Saša Igić

Student:

Novi Sad

Sadržaj:

1.Uvod………………………………………………………………………………………….3
2.Šumski požari………………………………………………………………………………...5
3.Zaštita šuma od požara……………………………………………………………………….6
3.1.Pravilnik o zaštiti šuma od požara………………………………………………………….6
3.2.Osnovni pojmovi pravilnika………………………………………………………………..6
3.3.Popis šuma po stepenima opasnosti od šumskih požara……………………………………7
3.4.Tehničke mere………………………………………………………………………………8
3.5.Nadzor šumskih požara……………………………………………………………………..9
3.6.Osmatračko-dojavna služba………………………………………………………………...9
3.7.Interventne grupe.................................................................................................................9
3.8.Preventivno-uzgojne mere…………………………………………………………………12
4.Mere za procenu ugroženosti od šumskog požara…………………………………………...13
4.1.Parametri za procenu ugroženosti šume od požara………………………………………...13
4.2.Glavni parametri za određivanje stepena ugroženosti šuma od požara…………………….14
5.Upravljanje tizikom u zaštiti šuma od požara………………………………………………...17
5.1.Planiranje mera za borbu protiv potencijalnih izazivača šumskih požara………………….17
5.2. Plairanje biološko-tehničkih mera zaštite šuma od požara………………………………...17
5.3. Oprema i sredstva za gašenje šumskih požara……………………………………………..17
6.Istorija požara i njen uticaj na ugroženost šuma od požara…………………………………..18
6.1.Otvorenost šumskog kompleksa……………………………………………………………18
6.2.Stepen uređenosti prostora za turističke i izletničke aktivnosti…………………………….18
Zaključak………………………………………………………………………………………..19
Literatura………………………………………………………………………………………..20

>40.000ha
40.000-30.000ha
30.000-20.000ha
20.000-10.000ha
10.000-5.000ha
5.000-1.000ha
<1.000ha

slika br.1-površina pod šumom u Srbiji

2. Šumski požari

Šumski požar može da se definiše kao nekontrolisano, stihijsko kretanje vatre po šumskoj
površini, koji najčešće ima katastrofalne posledice po šumske biocenoze. Ni jedna pojava
nije u stanju da takvom brzinom nanese šumskom rastinju štete takvih razmera, kao što je to
u stanju da učini šumski požar. Dejstvom požara za kratko vreme nestaju ogromne
površine šumskog rastinja, ostaju samo opustošene površine prekrivene garom i pepelom.
Šumski požari društvenoj zajednici nanose ogromne materijalne gubitke.
Šume su bogate gorivom materijom pa su zbog toga prema Uredbi o razvrstavanju
objekta, delatnosti i zemljišta u kategorije ugroženosti od požara razvrstane u dve kategorije
ugroženosti od požara prema površini koju zauzimaju:
I kategorija - Objekti sa visokim rizikom od izbijanja požara:

1) I7- prostori sa zaštićenom i visokokvalitetnom šumom sa površinom većom od 10 000

hektara,

2) I8- prostori sa zaštićenom i visokokvalitetnom šumom površine od 5 000 ha do 10 000

hektara;

II kategorija - Objekti sa povećanim rizikom od izbijanja požara:

1) II1- prostori sa zaštićenom i visokokvalitetnom šumom površine od 800 ha do 5 000

hektara,

2) II2- prostori sa zaštićenom i visokokvalitetnom šumom, površine do 800 hektara.

Prema mestu gde se razvio šumski požar odnosno od gorivog materijala koji je zahvaćen
požarom, razlikijemo: podzemni, prizemni (niski) i visoki šumski požar (požar u
krošnjama). Najopasniji su podzemni požari koji se na tlu Srbije retko dešavaju. U
posmatranom periodu nije zabeležen ni jedan slučaj ovog požara. Prizemni požar je najčešća
vrsta šumskog požara, koji se u većini slučajeva javlja kao početna faza za sve ostale vrste
požara. Oni su najštetniji u mladim sastojinama, dok u starijim dovode do oštećenja kore i
stabala u pridanku. Visoki požari, zahvataju cela stabla i potpomognuti vetrom brzo se šire i
uništavaju velike površine pod šumom, prvenstveno četinarskom.
U odnosu na vrstu i sastav šumske vegetacije, odnosno gorivog materijala, šume se prema
stepenu ugroženosti mogu kategorizovati u pet osnovnih grupa. Podela je izvršena na
osnovu stepena izraženosti karakteristika sastojina i staništa relevantnih za pojavljivanje
požara: zapaljivost drveta, vrsta – edifikatora u svakom tipu realne vegetacije, stepen
termofilnosti odnosno frigorifilnosti i stepen mezofilnosti, kserofilnosti stanišnih uslova, čiji
je pokazatelj naročito kombinacija nadmorske visine, ekspozicije i nagiba, a zatim tip
zemljišta i geološke podloge. Pomenuti faktori sredine bitno utiču na srednje i maksimalne
godišnje, periodične i dnevne temperature vazduha, relativnu vlažnost vazduha i stepen
vlažnosti zemljišta, koji su uz zapaljivost materijala, presudni za izbijanje, razvoj i širenje
šumskog požara.