SADRŽAJ
Tema:Zaštita vode
1.UVOD
2.VODA
3.ZNAČAJ VODE
3.1.Voda kao sredina
4.VODA U PRIRODI
4.1.Fizičke i hemijske osobine vode
4.2.Značaj vode za biljke
4.3.Životinje
4.4.Ljude
5.ZAGAĐENJE VODA
6.VRSTE I IZVORI ZAGAĐENJA VODA
6.1.Prirodno zagađenje voda
6.2.Hemijsko zagađivanje voda
6.3.Fizičko zagađivanje voda
6.4.Biološko zagađivanje voda
7.OTPADNE VODE
7.1.Vrste i karakteristike otpadnih voda
7.2.Izvori zagađenja
7.3.Tretiranje otpadnih voda
8.DIREKTIVE EUROPSKE UNIJE NA PODRUČIJU ZAŠTITE OKOLIŠA
8.1.Propisi Europske unije vezani za zaštitu voda
8.1.1.Površinske vode
8.1.2.Podzemne vode
9.VODA NA PLANETI ZEMLJI
10.ZAŠTITA VODE OD ZAGAĐENJA
11.NAŠ DOPRINOS U ZAŠTITI VODA
12.ZAKLJUČAK
13.LITERATURA
1.UVOD
Na pomenu riječi
EKOLOGIJA
odmah pomislimo na ljepotu planete, očuvanje životne sredine, zdrava
ishrana i slične stvari, kojih su pune internet i novinske stranice, a na drugoj strani na sve smeće i
zagađenja koja uništavaju prvenstvenu idilu.
*Na pitanje
"Šta je ekologija"
nije lahko odgovoriti.Čini se da skraćena definicija da je ekologija-
"nauka koja se bavi proučavanjem odnosa živih bića prema mrtvoj i živoj sredini koja ih okružuje",nije
potpuna, jer svrstava čovjeka u pojam "živa bića",iako bi trebalo njegove aktivnosti budu tretirane
odvojeno od ostalih živih bića i biljaka.Stoga bi trebalo dati neku novu verziju ove skraćene definicije i
reći da je to "nauka koja se bavi proučavanjem odnosa živih bića-izuzimajući čovjeka,čiji je odnos
prema životnoj sredini poseban i biljaka prema mrtvoj i živoj sredini koja ih okružuje".
Čovjek u odnosu prema prirodi predstavlja jedinstvo suprotnosti:on je bespomoćan i moćan.Čovjek je
bespomoćan pred prirodnim silama kao fizičko biće,ali je moćan kao duhovno biće:on je sposoban da
prodire u tajne prirode,da upoznaje njene zakone i pokorava njene sile.
Tako je 1972. godine održana
Prva konferencija UN o životnoj sredini
, na kojoj je donijeta i
Deklaracija UN o životnoj sredini. Jedan od značajnih koraka u razvoju globalnog djelovanja u
domenu zaštite i unapređivanja životne sredine jeste i donošenje
Bazelske konvencije
o kontroli
međunarodnog pomjeranja opasnog otpada i odlaganja, usvojen na diplomatskoj konferenciji u
Bazelu 1989. godine i koja se razvila pod pokroviteljstvom Programa za zaštitu životne sredine UN
(UNEP), a koja je stupila na snagu u maju 1992. godine.
Ono što je posebno bitno za pristup međunarodnim standardima zaštite životne sredine jeste da su
doborovoljni. Standardi ISO 14001 su samoobavezujući, tako da nijedna ozbiljna kompanija u svijetu
koja drži do sebe neće izbjeći da ga implementira, jer
ISO 14001 traži samo ono što se Vas tiče
.
Standard se primjenjuje za one aspekte životne sredine koje organizacija može da kontroliše i na koje
može da utiče.
*Velimir Ljubić,dipl.ing
3.Značaj vode
Voda je veoma rasprostranjena žvotna sredina.Nje ravnomjerno rasprostrajena na Zemlji.Približno
99,5% pripada velikim morskim prostranstvima, a svega 0,5% kopnenim vodama.Očuvanje vode od
zagađenja ima izuzetnu važnost i za poljoprivredu.Biljna proizvodnja,posebno proizvodnja
kvalitetne,zdravstveno bezbjedne hrane,je nezamisliva bez čistih nezagađenih površinskih i
podzemnih voda.Imajući navedeno u vidu,zaštita vode od zagađivanja u okviru zaštite
agroekosistema i mnogo šire ima izuzetnu važnost za poljoprivrednu proizvodnju.
Savremena poljoprivreda nije samo veliki potrošač,prvenstveno kvalitetne vode već istovremeno i
njihov potencijalni zagađivač.Zagađivanjem voda ne ugrožava se samo poljoprivredna proizvodnja
već i cio živi svijet kao i ekonomske i estetske vrijednosti prirode, zbog čega ovaj problem zaslužuje
izuzetnu pažnju.Očuvanje vode od zagađenja je značajno i iz razloga što se potreba za kvalitetnom
vodom u svijetu naglo povećava,prijeteći da postane ograničavajući činilac daljeg razvoja naše
civilizacije.Voda u velikoj mjeri određuje i karakter klime.Iz svih navedenih razloga vodene resurse
treba zaštititi od daljeg zagađivanja.
3.1. Voda kao sredina
Voda je neophodana za održavanje strukturnog jedinstva,ćelija, tkiva i cjelog organizma i važna je
sredina živih organizama. Voda je rastvarač i sredina u kojoj se vrši transport organskih i neorganskih
materija u biljkama. Mnogostruka uloga vode u životu biljaka proističe iz njenih fizičkih i hemijskih
osobina. Voda posjeduje visoku toplotu isparavanja i visoki toplotni kapacitet,u njemu se dobro
rastvaraju gasovi,organske materije i soli, bezbojna je,njene molekule imaju svojstvo dipola,usljed
polarne strukture molekul vode gradi vodonične veze itd.
4.VODA U PRIRODI
4.1.Fizičke i hemijske osobine vode
Voda je jedna od najjednostavnijih i najrasprostranjenijih tvari u prirodi, čije su fizičke i hemijske
osobine dobro poznate. Neke od tih osobina su jedinstvene, pa je upravo zbog tih posebnih osobina
voda tako važna za održavanje života na Zemlji.Čista voda je tekućina bez mirisa i okusa. Obično je
bezbojna ako se gleda u malom obimu ili sloju.
U debljem sloju je obojena u modre nijanse koje zavise od otopljenih i suspendiranih primjesa.
Voda može da se nalazi u sva tri stanja: čvrstom (led), tečnom i gasovitom (vodena para). Molekula
vode se sastoji od dva atoma vodika, koji donose po jedan elektron atomu kisika sa šest elektrona,
čineći kovalentnu vezu. Međutim, elektroni se kreću bliže atomu kisika, pa taj dio molekule posjeduje
nagativni naboj (dipolni momenat) a onaj dio s atomima vodika je pozitivan. Uslijed toga sve okolne
molekule vode se elektronski privlače i povezuju tzv. vodikovim vezama u grupe. Ovaj fenomen utiče
na mnoge izvanredne osobine vode.Tako se radi savladavanja vodikovih veza mora utrošiti mnogo
veća količina toplote pri promjeni agregatnog stanja. Zato voda mrzne pri 0ºC a ključa pri 100ºC,
umjesto da mrzne pri -100ºC i ključa pri -80ºC, što je slučaj sa drugim sličnim molekulama (H2S). Ovaj
fenomen objašnjava zašto voda posjeduje veliki kapacitet primanja toplote (specifična toplota), pa se
grije i hladi pet puta sporije od kopna, što znatno, utiče na klimu.Kod većine tečnih tvari s porastom
temperature dolazi do opadanja gustoće, dok kod vode (i nekoliko ostalih tekućina) gustoća prvo
raste do izvjesnog maksimuma pa tek onda opada. Taj maksimum gustoće vode se nalazi pri +4ºC,
tako da čvrsta voda (led) pliva po površini tečne faze. Znači pri smrzavanju dolazi do širenja, a ne
skupljanja vode. U prirodi ta pojava prouzrokuje niz važnih efekata na okoliš i ekosisteme. Npr.,
starenje stijena se ubrzava u prisustvu vode. Na nižim temperaturama se u pukotinama i rupicama u
stijeni stvara led koji, zbog mehaničkog pritiska usljed širenja, dovodi do lomljenja i usitnjavanja
stijene.Anomalna promjena gustoće vode sa temperaturom je, također, od ogromnog značaja za
očuvanje akvatičnog života u zatvorenim vodnim bazenima ( jezera, močvare i sl.).
Slijedeća neobična fizička osobina vode je njena velika površinska napetost. Zbog niza vodikovih veza,
molekule vode su čvrsto privučene jedna drugoj, pa je teško probiti površinu tečne vode (ljeti se
mogu vidjeti mnogi insekti kako hodaju preko površine raznih vodnih ploha). Velika površinska
napetost vode je razlog da se voda zatvorena u cjevčicama malog prečnika penje nagore
(kapilarnost). Prodiranje vode u biljne sudove, kao i zadržavanje vode u malim pukotinama između
čestica tla moguće je upravo zbog velike površinske napetosti. Zbog snažnog dipolnog momenta
molekule vode privlače molekule kristala prodirući u njegovu strukturu. Neke molekule se uslijed
toga dobro disociraju u jone. Zato je voda izuzetno dobro otapalo i transporter za mnoge
elektrovalentne spojeve, kao što su kuhinjska so, te četrdesetak drugih soli u morskoj vodi. Voda je
manje efikasno otapalo za kovalentne spojeve, a loše za masti i ulja. Voda je u neku ruku katalizator
raznih hemijskih reakcija, jer omogućava pravilnu orijentaciju rastvorenih jona. Zato nije nikakvo
čudo što je živa materija nastala iz anorganskih spojeva baš u moru.
Voda je prozračna i anomalno malo rasijava vidljivu svijetlost, naročito iz ultraljubičaste i infracrvene
oblasti spektra. Ova osobina vode je značajna za odvijanje fizičkih i biohemijskih procesa.
5.ZAGAĐENJE VODA
Postoji jedna stara "boljka" ljudi:svo smeće bacaju u rijeku,koja ga odnese.Ljudi se nisu pitali kuda.
Podrazumjevalo se da će postupkom samoprečišćavanja smeće biti razgrađeno.I to je moglo tako ići
dok čitavi gradovi, tvornice, poljoprivredna dobra, nisu počeli bacati "svoje"smeće u rijeku.Tako se
dogodilo da rijeka Dunav donese smeće 12 zemalja u Crno more.Kada se Dunav izlijevao po
ravnicama Rumunije,raznosio je evropsko smeće po oranicama.
Danas Rumunija ima najzagađenija zemljišta u Evropi,ali ne svojom krivicom.
Vodni resurs može biti obnovljiv i neobnovljiv.Obnovljiv je onaj dio vode koji kruži u hidrološkom
ciklusu: tlo-voda-isparavanja, para-oblaci-kiša-tlo. Ali veliki dio vode, posebno podzemne vode, nije
obnovljiv.Podzemna voda je najčišća voda i u velikom broju zemalja predstavlja osnovi izvor vode za
piće.
Izvori zagađenja površinskih voda su:
*industrija,
*poljoprivreda,
*gradovi.
Industrija zagađuje tekućice ispuštanjem otpadnih voda iz tehnološkog procesa u rijeke.Svaki je
tehnološki postupak praćen specifičnim otpadom.Zato se u slučajevima zagađenja voda iz industrije
uvijek prvo analizira tehnološki postupak.Propisima su definisane dozvoljene količine određenih
supstanci za različite namjene korištenja voda.Tako otpadne vode iz metalurgije obično imaju
povećan sadržaj teških metala,cijanida,fenola.Otpadne vode iz tvornice mesa imaju povećan sadržaj
proteina,nitrata,amonija i sl.
Iz poljoprivrede dolaze đubriva i boljna hraniva (nitrat,amonij,fosfat),potom pesticidi,fiziološki
aktivne supstance itd.
Gradovi u svojim otpadnim vodama imaju povećan sadržaj fekalija, teških metala, deterdženata.
Savremeno zakonodavstvo strogo kažnjava ispuštanje otpadnih voda,toksičnih supstanci u
vodotoke.Sve tvornice moraju imati vlastite uređaje za preradu otpadne vode,i tek prečišćene vode
se ispuštaju u vodotok.
Međutim,postoje procesi koji "tiho" uništavaju rijeke,jezera i mora.To su procesi dugovremenskog
ispuštanja biljnih hraniva.Oni izazivaju pojavu eutrofikacije voda.U svakodnevnici se ta pojava
označava kao "cvjetanje" mora ili jezera.
Eutrofikacija voda-
je promjena kvaliteta vode tekućice,jezera ili mora,izazvana unošenjem velikih
količina biljnih hraniva u vodu.
Povećan sadržaj biljnih hraniva u vodi uslijed razgradnje organske supstance (izlijevanje kanalizacije u
rijeku) i ispiranjem đubriva sa poljoprivrednog zemljišta, uvjetuje brz rast vodenih biljaka,posebno
fitoplanktona.
U procesu disanja, najveći broj biljaka i životinja koriste kisik da razgrade organsku supstancu i dobiju
neophodnu energiju.
Vodeni organizmi,ribe, račići, alge, dijele međusobno raspoloživi kisik u vodi.Niži organizmi kao sto su
alge, fitoplankton i zooplankton, mnogo lakše podnose nedostatak kisika od npr. riba ili viših biljaka.
Tako u uvjetima povećanog sadržaja biljnih hraniva,naglo ražmnožene fitoplankton će nastaviti rasti i
u uvjetima smanjene koncentracije kisika,dok će ribe,račići napustiti stanište ili vremenom uginuti.
Fitoplankton-biljni plankton
Zooplankton-životinjski plankton
Plankton
je naziv grčkog porijekla i označava zajednicu živih organizama koji plutaju i ne raspolažu vidljivim
sposobnostima za kretanje. Njihovo gibanje ovisi o gibanju vode.
