GOSPODARENJE OTPADOM
GOSPODARENJE-OTPADOM_SKRIPTA.doc
Stranica 1 od 34
SREDNJA ŠKOLA ANTUNA MATIJE RELJKOVIĆA
SLAVONSKI BROD
Z B R I NJ A V A NJ E O T P A D A
Interni materijal
Autor :
Emilija Ivković, dipl. ing. kemijske tehnologije
Slavonski Brod, 2012.
GOSPODARENJE OTPADOM
GOSPODARENJE-OTPADOM_SKRIPTA.doc
Stranica 2 od 34
SADRŢAJ:
1. UVOD 2
2. OTPAD 3
3. VRSTE OTPADA 4
4. GOSPODARENJE OTPADOM 6
5. IZBJEGAVANJE I SMANJIVANJE OTPADA 9
6. ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA 11
7. PONOVNA UPOTREBA OTPADA 13
8. RECIKLIRANJE OTPADA 14
9. OBRADA OTPADA 18
10. ODLAGANJE OTPADA 22
11. OTPADNE VODE 25
12. GOSPODARENJE OTPADOM KROZ POVIJEST 31
13. UMJESTO ZAKLJUĈKA 33
GOSPODARENJE OTPADOM
GOSPODARENJE-OTPADOM_SKRIPTA.doc
Stranica 4 od 34
2. OTPAD
Ljudska aktivnost, gledano kroz povijest, nije značajno
utjecala na okoliš sve do razvoja industrije. U prvotnim
gradovima i naseljima dolazilo je do biološkog i
biokemijskog onečišćenja što je dovodilo do epidemija
zaraznih bolesti, a tek razvojem i stvaranjem društvenih
zajednica počinje nagli utjecaj čovjeka na ţivotni
okoliš. Razvojem industrije i upotrebom ugljena u
proizvodnji energije u 18. stoljeću, dolazi do povećanja
ispuštanja ugljičnih, sumpornih i dušičnih oksida, a
novi val onečišćenja javlja se upotrebom nafte i naftnih
derivata. Razvojem kemije i primjenom kemijskih tvari u industriji raste doprinos i drugih štetnih tvari
u onečišćenju okoliša.
U drugoj polovici 20. st zbog brzog razvoja tehnologije, naglog porasta stanovništva i urbanizacije,
suvremena se civilizacija susreće s problemom otpada.
Povećanje porasta stanovništva dovodi do nevjerojatnog porasta potrošnje. Potrošnja je pokazatelj
gospodarskog razvoja nekog društva, no ona je praćena nastankom odgovarajuće količine otpada.
Interes o zaštiti okoliša kroz povijest je bio malen i svodio se na sporadične slučajeve. Tokom
industrijalizacije ţelja za profitom je bila iznad svijesti o potrebi očuvanja okoliša. Prvi koraci i
ekološko osvješćivanje javlja se tek poslije 1945. godine kada se zapaţa da se broj bolesnih od
odreĎenih bolesti znatno povećava u industrijskim središtima.
Što je otpad?
Postoji više definicija otpada:
1. Prema Zakonu o otpadu RH otpad su tvari i predmeti koje je vlasnik (proizvoĎač otpada) odbacio,
odloţio ili namjerava odloţiti
2. Otpad je sve ono što se u odreĎenoj aktivnosti pojavljuje kao bezvrijedni nusproizvod
3. Podrazumijeva se kruti otpad koji nastaje u kućanstvu i industriji
4. Otpad je veliki problem, jer izravno prijeti zdravlju ljudi i okolišu (onečišćuje vodu, zrak i tlo)
5. Otpad nije gomila neiskoristivih tvari
6. Otpad je još nedovoljno otkriveni izvor sirovina i energije
7. Otpad je problem suvremene civilizacije i središnji problem zaštite okoliša
Poznata je izreka „
Otpad nije smeće“
. Moţemo si postaviti pitanje:
„Što je to smeće i kada otpad postaje smeće?“
Smeće je proizvod neprimjerenog ljudskog ponašanja.
Smeće je mješavina neodgovorno odbačenih, često vrlo dragocijenih, otpadnih tvari.
Najvaţnije pitanje koje si moramo postaviti je:
ŠTO UĈINITI DA OTPAD NE POSTANE SMEĆE?
Treba naučiti sve o otpadu, njegovim svojstvima, utjecaju na okoliš i zdravlje ljudi, te upoznati načine
zbrinjavanja otpada na ekološki prihvatljiv način.
GOSPODARENJE OTPADOM
GOSPODARENJE-OTPADOM_SKRIPTA.doc
Stranica 5 od 34
3. VRSTE OTPADA
Prema mjestu nastanka otpad može biti:
1. Komunalni otpad –
otpad iz kućanstva i otpad sličan
otpadu iz kućanstva, a nastaje u gospodarstvu,
ustanovama i usluţnim djelatnostima. Taj se otpad
redovito prikuplja i zbrinjava u okviru komunalnih
djelatnosti.
Sastav komunalnog otpada:
-
biootpad (37%) – biorazgradivi otpad, pribliţno trećina kućnog otpada
zeleni otpad(cvijeće, lišće, trava), ostaci hrane idr.
-
papir i karton (26%)- oko četvrtine kućnog otpada
-
sloţene i problematične tvari 6%
-
sitni otpad 6%
-
plastika 8%
-
staklo 8%
-
metal 2%
-
tkanina i pelene 5%
-
ostalo
Teoretski se iz kućnog otpada moţe iskoristiti oko 80 %. Ostatak od oko 20 % čini sitni
otpad(prašina), ali i neke takoĎer potencijalno iskoristive otpadne tvari kao npr. tekstil, guma i drvo.
Slika 1
. Sastav komunalnog otpada
Količina i sastav komunalnog otpada po stanovniku ovise o ekonomskom razvoju društva. Razvijenije
društvo ima više otpada po stanovniku.
Ekonomski najrazvijenije zemlje: 0,8 – 2,2 kg otpada po stanovniku na dan
0,3 – 0,8 tona otpada godišnje po stanovniku
Zemlje u razvoju: 0,3 – 1,0 kg otpada po stanovniku na dan
0,1 – 0,36 tona otpada po stanovniku godišnje
Komunalni otpad u Republici Hrvatskoj
U Hrvatskoj komunalni otpad je po sastavu sličan otpadu iz drugih evropskih gradova.
Količina otpada u Hrvatskoje u porastu, a očekuje se daljnji značajniji porast s obzirom na gospodarski
razvoj, naročito u turizmu, te usljed povećane potrošnje. Godišnje nastane 1,2 milijuna tona
komunalnog, te više od 6,8 mil. tehnološkog otpada. Svaki stanovnik godišnje odbaci oko 270 kg
komunalnog otpada, to je oko 0,7 kg otpada po stanovniku na dan. Udio stanovništva obuhvaćen
organiziranim skupljanjem otpada je u porastu.
GOSPODARENJE OTPADOM
GOSPODARENJE-OTPADOM_SKRIPTA.doc
Stranica 7 od 34
4. GOSPODARENJE OTPADOM
Odbaciti otpad nije rješenje
U svakodnevnom ţivotu često se čini da je
najvaţnije otpad nekuda odvesti. Sigurno da je
nuţno, iz sanitarno-higijenskih razloga,
redovito i organizirano odvoţenje otpada,
meĎutim time nije sve rješeno i stvarni problemi tek počinju.
Neorganizirano i nepropisno odlaganje otpada, bez primjerenog nadzora ima višestruke posljedice,
često nepopravljive:
- uzrokuje dugotrajna i velika zagaĎenja, te postaje teret okolišu koji će netko ipak morati riješiti
- naknadna sanacija takvih odlagališta je vrlo skupa, a nepovoljni utjecaji na okoliš ne mogu se u
potunosti ukloniti
- bespovratno se gube dragocijene materijalne i energetske vrijednosti otpada (zakonom je
zabranjeno otpad koji se moţe iskoristiti odloţiti na odlagalište)
- raspadanjem organske tvari nastaju CO
2
i CH
4
, što utječe na efekt staklenika
- neispravno i nehigijenski odbačen otpad uzrok je poţara i eksplozije
- glodari i insekti koji borave na odlagalištima prenose brojne zarazne bolesti
- vjetar raznosi otpad umanjujući estetski izgled i šire se neugodni mirisi
- nerazgradivi sastojci otpada i produkti koji nastaju njegovim raspadom dospijevaju u vodu,
zrak i tlo (plinoviti štetni produkti, topljivi štetni produkti i biološki onečišćivači, teški metali i
druge otrovne tvari), te izravno i neizravno utječu na ţiva bića.
Suvremeno rješenje za sve veće količine, volumen i štetnost otpada je provedba
Cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom
. Taj sustav obuhvaća
skup aktivnosti, odluka i mjera koje obuhvaćaju
ekonomski i po okoliš razumno upravljanje cjelokupnim ciklusom otpada od mjesta nastanka,
skupljanja, prijevoza i obrade u skladu s zakonskim obvezama.
Mora se provoditi tako da se ne dovodi
u opasnost ljudsko zdravlje i ne smije štetiti okolišu.
Cjelovito (suvremeno) gospodarenje otpadom obuhvaća slijedeće faze:
1.
Izbjegavanje i smanjivanje otpada
2.
Odvojeno prikupljanje otpada
3.
Ponovna upotreba otpada recikliranje i obnavljanje otpadnih tvari
4.
Oporaba otpada
5.
Odlaganje otpada
Iz shematskog priloga (str. ) je vidljivo da suvremeni sustav gospodarenja otpadom počiva na tri
osnovna elementa:
1.
Izbjegavanje nastanka otpada
2.
Vrednovanje otpada
3.
Odlaganje ostatnog otpada
Danas se u gospodarenju otpadom uobičajeno koristi koncept
4R + 3E
mjere:
1.
R
edukcion – izbjegavanje/smanjivanje
2.
R
euse – ponovna upotreba, bez obrade
3.
R
ecovery – ponovna upotreba za istu namjenu uz obradu
4.
R
ecycling – oporaba, materijalno i energijsko iskorištavanje otpada
1
. E
ducate
– osvijestiti i educirati o odgovornom postupanju s otpadom te povećati
razumijevanje vaţnosti i mogućnosti gospodarenja otpadom
2
. E
conomise
– smanjiti troškove gospodarenja otpadom i uključiti troškove otpada u cijenu
proizvoda/usluge po načelu »onečišćivač/zagaĎivač plaća«
3.
E
nforce
– primijeniti koncepte učinkovitog postupanja s otpadom u zakonodavstvu i
praksi, te uključiti u procese planiranja, odlučivanja i upravljanja sve zainteresirane u
zakonodavstvu i praksi
