PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (definicija kadrovi i ustanove)
Deklaracija u Alma Ati 1978 prezentirala je primarnu zdravstvenu zaštitu kao ključ za ostvarenje ciljeva
zdravlja za sve do 2000. PZZ je esencijalni vid zdravstvene zaštite koji se odvija uz punu participaciju
pojedinca i društva a prilagođena je datom stepenu ekonomskog razvoja.
PZZ je prva linija kontakta između pojedinca i zdravstvenog sistema, locirana je na mjesto gdje ljudi žive
ili rade i predstavlja prvu stepenicu kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite.
Vrste usluga
-
prva i hitna medicinska pomoć
-
kod nastupa neke zdravstvene potrebe i prvog kontakta sa ljekarom, liječenje ili referisanje bolesnika
na konsultantske preglede
-
zdravstveni nadzor nad pacijentom kod povratka sa specijalističkig ili bolničkog liječenja
Kadrovi
1. zdravstveni tehničar – SSS – samostalno rješava 30-40% svih zahtjeva i potreba
2. Viši zdravstveni tehničar VŠS – samostalno rješava i do 60% svih zahtjeva i potreba
3. Ljekar – dr Medicine – VSS – samostalno rješava do 90% svih zahtjeva i potreba
4. Zubni Ljekar – dr Stomatologije VSS – samostalno rješava do 90% zahtjeva i potreba iz oblasti
stomatologije
5. Diplomirani farmaceut – VSS – samostalno rješava 100% zahtjeva iz oblasti korištenja
magistralnih gotovih lijekova od strane pacijenta
Ustanove
-
ambulante porodične medicine sa prirurčnim laboratorijem na oko 2000 stanovnika
-
školske ambulante, ambulante u fabrikama na 100
-
apoteka – naselje i opština
-
domovi zdravlja
-
ustanova za zdravstvenu njegu u kući
-
stomatološka ordinacija
SEKUNDARNI I TERCIJARNI NIVO ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
(definicija, kadrovi, ustanove)
Ovu vrst zdravstvenih usluga radi ljekar specijalista pretežno u bolničkom odjeljenju a dio vremena se
nalazi na raspolaganju ljekaru opšte medicine za konsultacije...
Sekundarni nivo zdravstene zaštite organizuje se na području sa više od 500.000 stanovnika. kadrovi su
različite specijalističke službe.
Zdravstvene organizacije su:
-
kantonalne i opšte bolnice
-
zavodi i poliklinike
nivo rješenih zahtjeva je 10-12%
Tercijalna zdravstvena zaštita se organizuje na području koje obuhvata oko 1.500.000 stanovnika.
Kadrovi su specijalističke i subspecijalističke službe
Zdravstvene organizacije su
-
klinički centar
-
kantonalne bolnice
% rješenih zahtjeva je 1-3%
TIPOVI ZDRAVSTVENIH ORGANIZACIJA U FEDERACIJI BIH
P
RIMARNA
ZDRAVSTVENA
ZAŠTITA
1. Područna ambulanta sa ili bez stomato-
loške ambulante i priručnim laboratorijem
mjesna zajednica, škola, fabrika 1000 lica i više
2. Dom zdravlja
općina
3. Apoteka
mjesna zajednica i općina
4. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući
(privatna)
općina
S
EKUNDARNA
ZDRAVSTVENA
ZAŠTITA
5.
Poliklinika - specijalističko konsultativa općina
6. Zavodi, Centri i jedinice za zdravstvenu
zaštitu radnika, žena, djece, školske i
studentske mladeži
općina
14. Zavodi za:
-
javno zdravstvo
-
transfuziologiju
-
sportsku medicinu
-
medicinu rada
općina ili kanton
7. Opća bolnica (interna, hirurgija,
pedijatrija, ginekologija i akušerstvo)
općina ili više općina do 500.000 stanovnika,
udaljenost od druge bolnice do 100 km i br.
kreveta 1,0/1000 stanovnika
8. Kanlonalna-županijska bolnica (sve
specijalnosti)
kanton - više općina do 1 .500.000 stanovnika,
udaljenost do korisnika 150 km, i 1,1 krevet na
1000 stanovnika
9. Specijalna bolnica (rehabilitacija,
i onkologija. pneumoftiziologija,
psihijatrija)
entitet -država - 1,1 krevet na 1000 stanovnika
Liječilište
općina ili kanton
T
ERCIJARNA
ZDRAVSTVENA
ZAŠTITA
10. Klinika
više kantona ili entitet
11. Kliničko bolnički centar
više kantona ili entitet
12. Klinički centar (sveopće i usmjerene
specijalnosti) visoko specijalizirana i
zdravstvena zaštita sa bolničkim
liječilištem
više kantona ili entitet 0,4 kreveta na 1000
stanovnika
13. Zavodi za javno zdravstvo,
transfuzijsku medicinu i kontrolu lijekova
federalni nivo
14. Referalni centar
federalni nivo
