UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

FAKULTET ZA EKOLOGIJU

Bijeljina

 

SEMINARSKI RAD

TEMA:

ZDRAVSTVENI EFEKTI NAJČEŠĆIH EKOLOŠKIH OTROVA 

(TEŠKI METALI I PLINOVI)

Doc. dr Milan Grujičić                                                           Student: Igor Petričević
Predmet: Ekologija čoveka

                                                    

Br. indeksa IV-374/12

Bijeljina, novembar, 2013. godine

                 

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

                           FAKULTET ZA EKOLOGIJU
                                           Bijeljina

Table of Contents

1.0

UVOD

3

2.0

ESENCIJALNI I NEESENCIJALNI METALI

4

3.0

IZVORI TEŠKIH METALA

4

4.0

TOKSIČNOST TEŠKIH METALA

5

5.0

TOKSIČNO DEJSTVO NEKIH TEŠKIH METALA

6

5.0.1.

Olovo

6

5.0.2.

Živa

7

5.0.3.

Kadmijum

8

5.0.4.

Arsen

8

5.0.5.

Ispitivanje teških metala

9

6.0

PLINOVI (ZAGUŠLJIVCI I NADRAŽLJIVCI)

9

7.0

PLINOVI NADRAŽLJIVCI (AMONIJAK, HLOR I NJEGOVI SPOJEVI, NITROZNI 

PLINOVI, FOZGEN)

10

8.0

ZAKLJUCAK

12

LITERATURA

14

background image

                 

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

                           FAKULTET ZA EKOLOGIJU
                                           Bijeljina

2.0

ESENCIJALNI I NEESENCIJALNI METALI

Teški metali se zovu zbog toga što imaju gustoću veću od 5 g/cm3. U teške metale 

ubrajaju se metali koji nisu biogeni i djeluju isključivo toksično (neesencijalni) kao što su: olovo, 
živa, kadmij, arsen, talijum i uranijum.
 

Neki teški metali su neophodni za žive organizme(esencijalni) kao što su: cink, željezo, 

molibden, mangan, kobalt i selen.
 

Esencijalni metali su potrebni za pravilno funkcioniranje organizma pa njihov nedostatak 

može biti štetan za organizam, isto kao i njihova visoka koncentracija u organizmu tako da je 
pitanje njihove toksičnosti zapravo pitanje količine.

3.0

IZVORI TEŠKIH METALA

Svaki čovjek je izložen određenoj razini teških metala. Izvori teških metala nalaze se 

svuda oko nas: okoliš, hrana, voda,kozmetika, boje. 

Okoliš je npr. Opterećen kadmijem i olovom (izvor zagađenja su fosfatna gnojiva, 

tretiranje poljoprivrednih kultura pesticidima koji sadrže teške metale, ispušni plinovi 
automobila).

Biljke apsorbuju teške metale iz zemlje i zraka prvenstveno preko korijena iz tla, a 

manjim dijelom i preko nadzemnih organa iz atmosfere. Tako konzumacijom voća i povrća teške 
metale direktno unosimo u organizam.

Međutim, teški metali u hrani mogu nastati kao rezultat kontaminacije u lancu 

proizvodnje. Prema tome, kontaminanti su tvari koje nisu namjerno dodane u hranu nego su 
posljedica kontaminacije hrane tokom proizvodnje, pakovanja,transporta, obrade hrane ili su pak 
posljedica nekih prirodnih procesa.

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti