Zdravstveni informacioni sistem
Seminarski rad
Tema: Zdravstveno informacioni sistem
U današnje vreme svi smo svedoci velikog uticaja računarstva odnosno informatike u svim
svim segmentima života, što se posebno odnosi na nauku i tehnologiju. Naravno, nezamislivo je da se
bilo koja vrsta istraživanja sprovede bez upotrebe globalne mreže gde se može naći velika količina
podataka i informacija. Imajući to u vidu i medicina kao nauka nije pošteđena uticaja nužnog uslova –
INTERNETA.
Kada je reč o upotrebi računara u medicini, kao i u ostalim oblasima, ista doprinosi znatnom
unapređenju *poslovanja*, prevazilaženja poblema koja se tiču papirologije, kartoteka itd. Svima je
poznato da su kartoteke (koje kod nas i dalje postoje) veoma ne praktične, pre svega zbog njihove
veličine, dok je neverovatna visprenost i iskustvo potrebno za pronalaženje pravog kartona. Pomenuto
dovodi do neuroze, ionako bolesnog pacijenta, do uzrujavanja lekara, nepravilne dijagnoze i svega što
je veoma dobro poznato ljudima koji drugi deo života provedu po čekaonicama naših bolnica.
Glavni cilj uvođenja računara jeste prevazilaženje gore pomenutih problema, uspostavljanje tzv.
elektronskih kartona za pacijente koji će sadržati snimke sa svih aparata, lekove koje pacijent mora da
koristi, koja je terapia, da li je treba promeniti itd.
Sa druge strane, omogućeno je neuporedivo brže postavljanje dijagnoze iz razloga dostupnosti više
lekara on-line, potom mnogo brži prenos slika bez oštećenja itd. O svemu ovome mnogo više u
nastavku.
Pojam zdravstvenog sistema
Kada se govori o gore pomenutoj temi, treba reći sledeće. Svetska zdravstvena organizacija
definiše zdravstveni sistem kao:
kompleks međusobno povezanih elemenata koji doprinose zdravlju u
porodici, obrazovnim ustanovama i na radnom mestu, javnim mestima i zajednicama, kao i u fizičkoj i
psihološkoj sredini, u zdravstvenim i drugim sektorima.
Ukoliko imamo u vidu gore navedeno, treba reći i da zdravstveni sistem spada u tzv. veloke sisteme.
Drugim rečima, sastavljen je od više podsistema koji su, sa jedne strane, u međusobnoj vezi, ali sa
druge strane, u vezi sa spoljnim sistemima koji teže istom cilju odnosno unapređenju zdravlja
stanovništva.
Na sledećoj strani prikazan je dijagram sistema zdravstvene zaštite. Pomenuti model se sastoji iz
nekoliko delova odnosno podmodela i to:
• prirodni uslovi (socioekonomski, prirodni)
• stanovništvo i njegovo zdravstveno stanje
• zdravstvena zaštita
• resursi
• njihova alokacija
• kadrovi
• upravljanje i
• spoljni sistem.
Sam cilj kreiranja modela jeste da olakšaonima koji donose odluke na nacionalnom nivou, da,
simulirajući aktivnosti sistema javnog zdravstve, testiraju različite programe zdravstvene zaštite,
alokaciju resursa zdravstvene zaštite u zavisnosti od potreba odnosno zdravstvenog stanja
stanovništva, uvažavajući, pri tom, zavisnost između sistema zdravstvene zaštite, uslova sredine i
mnogih drugih faktora.
U zavisnosti od problema koji se želi rešavati, vrši se odabir određenih matematičkih modela koji
opisuje svaki od datih podmodela. Na primer, podmodel resursi se definiše na bazi procen trendova u
populaciji, kretanja stopa morbiditeta od različitih bolesti i željenih standarda. Odgovarajućim
dijagramom mogu se izraziti kvantitativni parametri, a početni podaci mogu biti broj i struktura
stanovništva, stope mortaliteta, natalitet itd. Međutim, praksa pokazuje da je to veoma teško

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti