PRAVNI FAKULTET
SEMINARSKI RAD IZ SOCIJALNOG PRAVA
Tema: Zdravstveno osiguranje s osvrtom na
Svjetsku zdravstvenu organizaciju
Profesor: Student:
Tuzla, maj 2013. godina
2
SADRŽAJ
1. UVOD
3
2. ZAKONI KOJI REGULIŠU OSTVARIVANJE PRAVA NA
ZDRAVSTVENU ZAŠTITU
4, 5
2.1. FEDERACIJA BOSNA i HERCEGOVINA
5, 6
2.1.1. ZDRAVSTVENA INSPEKCIJA
6
3. ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI REPUBLIKE SRPSKE
6
3.1. KO MOŽE I KAKO OSTVARITI PRAVO NA ZDRAVSTVENO
OSIGURANJE ( FBiH i RS )
7
3.2. OSIGURANA LICA
7, 8
3.3. ZDRAVSTVENA KNJIŽICA
8, 9
3.4. PRAVA IZ OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
FBiH i RS
9, 10
4. ODLUKA O PARTICIPACIJI FBiH
10, 11
4.1. ODLUKA O PARTICIPACIJI RS-a
11, 12
5. KAKO TRAŽITI ZAŠTITU PRAVA IZ ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 13, 14
5.1. NAČIN NA KOJI OSTVARUJU PRAVO NA ZDRAVSTVENO
OSIGURANJE I ZDRAVSTVENU ZAŠTITU UČENICI I STUDENTI
KOJI NISU OSIGURANI PREKO RODITELJA ILI NA DRUGI NAČIN
U FBiH
14
5.2. ULOGA INSPEKCIJE RADA I PORESKE UPRAVE U SLUČAJU
KRŠENJA PRAVA IZ ZDRAVSTVENE UPRAVE
15, 16
6. ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA FBiH
17
7. KAKO PODNIJETI ŽALBU PREMA ZAKONU O PRAVIMA,
OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA FBiH
18, 19, 20
8. SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA
21
8.1. SVRHA OSNIVANJA SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE
22
8.2. SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA U BiH
23
9. ZAKLJUČAK
24
10. LITERATURA
25
4
2. Zakoni koji regulišu ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu:
Veliki broj stanovništva u Bosni i Hercegovini nije pokriven zdravstvenim osiguranjem i ne
može koristiti pravo na zdravstvenu zaštitu. U 2009. godini zdravstvenu knjižicu nije moglo
ovjeriti 28 % stanovinštva u Republici Srpskoj
1
i 15% stanovništva u Federaciji BiH
2
. Najveći
broj neosiguranih u Republici Srpskoj su radnici preduzeća u kojima poslodavci ne uplaćuju
doprinose za zdravstveno osiguranje. U Fedraciji BiH dodatan je problem nezaposlenih koji
su propustili rok od 30 do 90 za prijavu na biro i tako izgubili pravo na zdravstveno
osiguranje preko biroa za zapošljavanje. Građani međutim veoma rijetko traže svoja prava
pred nadležnim institucijama podnošenjem tužbi ili žalbi unutar institucija ili pred sudovima.
Neki od ključnih razloga za ovu generalnu neobaviještenostnost o sopstvenim pravima, je
nepovjerenje u institucije sistema i pravovremeno obeštećenje, kao i mogući visoki troškovi
vođenja ovakvih postupaka.
Obaveza informisanja građana od strane institucija nije adekvatno zakonski regulisana i
institucije svjesno izbjegavaju i minimalne obaveze da pruže potrebne informacije, a često i
sprječavaju da određene informacije o pravima budu dostupne u zdravstvenim institucijama.
Informisanje od strane institucija u sistemu zdravstvene zaštite je bolje na nivou Republike
Srpske,zahvaljujući informativnim aktivnostima od strane Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Postojeći zakoni u okviru zdravstvene zaštite i osiguranja regulišu zdravstvenu zaštitu i
osiguranje na entitetskom nivou. Bosna i Hercegovina ima 13 ministarstava zdravstva, 13
zdravstvenih fondova i brojne institute. U Federaciji BiH postoji ministarstvo zdravstva na
entitetskom nivou i zdravstveni fond solidarnosti, a svaki kanton ima vlastito ministarstvo
zdravstva i zdravstveni fond. Republika Srpska također ima svoje ministarstvo zdravstva i
fond zdravstvenog osiguranja i pokriva cijelu teritoriju RS. Brčko distrikt ima poseban
zdravstveni fond od 2002. godine.
Federalnom ministarstvu zdravlja namijenjena je
uloga kreatora politike i zakona iz ove
oblasti, uz konsenzus kantona, a kantonima je dodijeljena uloga implementatora utvrđenih
politika i zakona, kao i većinskog finansijera provođenja politika, zakona i rada insitucija.
Istovremeno, Federacija nema mehanizma bilo kakvog kontrolnog djelovanja praćenja
utvrđenih politika što dovodi do toga da kantonalni propisi iz oblasti zdravstva često nisu
1
Podaci Fonda zdravstvenog osiguranja RS
2
Podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH
5
usaglašeni s federalnim propisima, a u nekim slučajevima čak suprotno uređuju neka pitanja.
Na nivou kantona često se provode kantonalne politike, ministarske ili skupštinske odluke
koje nisu usaglašene ili su u suprotnosti sa federalnim zakonima, što predstavlja kršenje
zakona.
2.1. Federacija Bosna i Hercegovina:
S obzirom na Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH
3
i Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH
4
odluku o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava u FBiH
5
odluku o maksimalnim
iznosima neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima korištenja pojedinih vidova
zdravstvene zaštite u osnovnom paketu zdravstvenih prava (Odluka o participaciji)
6
zakon o
pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata FBiH
7
, primjećujemo da kantoni u FBiH
nemaju sopstvene zakone o zdravstvenoj zaštiti/osiguranju, ali donose odluke kojima regulišu
ostvarivanje prava, proširijući ili smanjujući obim prava i korisnika iz Federalnih zakona.
Problem je što kantoni odlažu donošenje zakona izvan rokova predviđenih federalnim
zakonima, donešene kantonalne odluke su često u suprotnosti sa federalnim zakonima. Protiv
takvih odluka kojima se krše federalni zakoni građani imaju pravo da podnesu žalbe, tužbe i
prijave.
Zdravstvena zaštita, prama zakonu, je sistem društvenih, grupnih i individualnih mjera, usluga
i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprečavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti,
blagovremeno liječenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih
tehnologija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH je stupio na snagu u avgustu 2010.
8
Federalnom ministru je dat rok od 18 mjeseci (istekao u februaru 2012.) za donošenje
provedbenih propisa, a postojeće zdravstvene ustanove i privatne prakse su dužne uskladiti
3
Službene novine FBiH 46/2010
4
Službene novine FBiH 30/97, 7/02, 70/08
5
Službene novine FBiH 21/09
6
Službene novine FBiH 21/09
7
Službene novine FBiH 40/10
8
Službene novine FBiH 46/2010
7
3. 1. Ko može i kako ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje (Federacija
Bosna i Hercegovina i Republika Srpska) :
Zakoni o zdravstvenom osiguranju u RS i Fedraciji BiH su relativno usklađeni. Najbitnija
razlika, koja omogućuje širu zaštitu građana u RS i veći obuhvat osoba pokrivenih
zdravstvenim osiguranjem ogleda se u tome što:
Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH uključuje postojanje roka (od 30 do 90 dana, zavisno
od slučaja) za prijavu na biro za zapošljavanje po završenom školovanju ili prestanku rada
kako bi se ostvarilo pravo na zdravstveno osiguranje preko biroa za zapošljavanje.
12
Propuštanje prijave u određenom roku, često zbog neinformisanosti građana ali i
neispunjavanja obaveza poslodavaca, dovodi do gubitka prava na zdravstveno osiguranje
građana u FBiH. Zbog propuštanja da se u roku prijave na zavode iz raznih razloga, oko 43%
nezaposlenih ne ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje, mada ostaju na evidenciji biroa za
zapošljavanje u cilju zapošljavanja. Svi ti nezaposleni, zajedno sa članovima porodice,
nemaju drugi način da ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu. Istovremeno, u Republici Srpskoj
takav rok ne postoji i zdravstveno su osigurani i ostvaruju zdravstvenu zaštitu svi nezaposleni
koji su prijavljeni na zavode za zapošljavanje.
Nevladine organizacije već godinama zagovaraju ukidanje nelogične i neopravdane odredbe o
roku na prijavu u zakonu FBiH.
3. 2. Osigurana lica:
Prema zakonima o zdravstvenom osiguranju RS i FBiH i zakonskim izmjenama iz januara
2009. u FBiH, a u RS iz maja 2008. osiguranici, uključujući i članove porodice su, između
ostalih:
Lica u radnom odnosu gdje je organizacija, tj. poslodavac obveznik uplaćivanja
doprinosa;
Kaznene odredbe iz Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH predviđaju kazne u
iznosu od 500 do 2000 KM za poslodavca (bilo pravno ili fizičko lice) ukoliko,
između ostalog, ne obračuna i uplati doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje,
penzijsko osiguranje, zdravstveno osiguranje nezaposlenih. Predviđena je posebna
kazna za svaku vrstu neuplaćenog doprinosa.
12
Službene novine FBiH
