Sveučilište Jurja Dobrile u Puli 

Fakultet ekonomije i turizma 

«Dr. Mijo Mirković» 

 
 

 

 
 
 

MIA BAĈIĆ 

 
 
 
 

ZELENI MARKETING KAO NOVI KONCEPT 

POSLOVANJA 

 

Završni rad 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Pula,  2016. 

 

 

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli 

Fakultet ekonomije i turizma 

«Dr. Mijo Mirković» 

 
 
 
 
 
 
 

 

 

MIA BAĈIĆ 

 
 
 
 

ZELENI MARKETING KAO NOVI KONCEPT 

POSLOVANJA 

 

Završni rad 

 
 
 

 

JMBAG:

 

0303044287, redovita studentica 

Studijski smjer: 

Marketinško upravljanje  

 

Predmet: 

Održivi marketing 

Znanstveno podruĉje: Društvene znanosti                                                                                                                     
Znanstveno polje: Ekonomija 
Znanstvena grana: Marketing 
 
 
Mentor / Mentorica: izv. prof.dr. sc. Ariana Nefat 

 
 
 
 

Pula, rujan 2016. 

 

background image

 

7.2. Primjeri pojedinačnih proizvoda iz svijeta   

 

 

 

38 

 

 

7.2.1. Zeleni proizvod: Zeleni punjač telefona   

 

 

38 

 

 

7.2.2. Zelena marka: Danone 

 

 

 

 

 

39 

 

 

7.2.3. Zeleno pakiranje: Coca-

Cola predstavila „zelenu bočicu“ 

40 

8. Zaključak   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

42 

Literatura 

 

 

 

  

 

 

 

 

 

           44

 

 

 

1.Uvod 

 

 

Zbog  sve  većih  ekoloških  problema,  upravljanje  okolišem  danas  postaje 

izazov  i  potreba  modernog  svijeta.  Sve  više  se  uočavaju  posljedice  ljudskog 

ponašanja  zbog  kojeg  dolazi  do  raznih  nepogodnih  bolesti,  nestajanju  nekad 

neiscrpnih  izvora,  globalnom  zatopl

jenju  i  td.  Takvi  razlozi  doveli  su  do  ekoloških 

promjena  i  osvještenosti  potrošača  o  utjecaju  koji  mogu  imati  na  očuvanje  okoliša. 

Stvara  se  segment  ekološki  odgovornih  potrošača.  Iako  oni  čine  manje  trţište  od 

ostalih  potrošača,  pasivnijih  prema  očuvanju  okoliša,  kao  ciljno  trţište  vrlo  su 

zanimljivi te im se marketing brzo prilagodio stvarajući i oblikujući nove aktivnosti koje 

su  nazvane  zelenim  marketingom.  U  takve  aktivnosti  mogu  se  ubrojiti  modifikacija 

proizvoda,  promjene  u  procesu  proizvodnje,  prom

jene  u  ambalaţi  kao  i  izmjenjeni 

načini  oglašavanja.  Kod  zelenog  marketinga  najbitnije  je  usmjeriti  se  na  potrošače, 

odnosno  napraviti  proizvode  koji  će  potrošače  motivirati  na  kupnju  i  zbog  kojih  će 

platiti čak veću cijenu kako bi se ponašali ekonomski osvješteno.                            

 

 

Svrha  rada  je  ukazati  na  to  kako  zeleni  marketing  danas  postaje  jedna  od 

najbitnijih  aktivnosti  poduzeća.  Poduzeća  koja  ţele  opstati  na  trţištu  moraju  se 

naučiti  prilagoĎavati  promjenama  i  nalaziti  rješenja  bolje  nego  što  to  radi 

konkurencija.  Menadţeri  shvaćaju  da  će  usvajanjem  zelenog  marketinga  ostvariti 

veću konkurentsku prednost i veći profit te pridonjeti samoj zaštiti okoliša.  

 

U prvom poglavlju obraĎen je pojam odrţivi razvoj koji je 80-ih godina ušao u 

opću terminologiju kako bi se ukazala povezanost razvoja i zaštite okoliša.  

 

U drugom poglavlju opisuje se kako odrţivi razvoj postaje jedna od najbitnijih 

aktivnosti  u  podzećima,  koja  je  uloga  poduzeća  u  zaštiti  okoliša,  te  kako  moderni 

menadţeri  upravljaju  zaštitom  okoliša  na  način  da  se  brinu  o  kvaliteti  proizvoda  i 

usluga i sigurnosti zaposlenih.                                                                                              

 

U  trećem  poglavlju  obraĎen  je  pojam  zelenog  marketinga  i  njegov  razvoj.  U 

kratko  je  opisan  razlog  uvoĎenja  zelenog  marketinga  u  poslovanje,  načela  zelenog 

marketinga  te  konkurentska  prednost  koju  poduzeća  ostvaruju  uvoĎenjem  zelenog 

marketinga.                                                                                                                                     

 

 

background image

 

 

2.  Održivi razvoj 

 

 

Odrţivi  razvoj  je  okvir  za  oblikovanje  politika  i  strategija  kontinuiranog 

gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore koji su bitni 

za 

ljudske  djelatnosti  u  budućnosti.  Odrţivi  razvoj  moţe  se  shvatiti  kao  odrţavanje 

ravnoteţe izmeĎu uporabe, štednje i obnavljanja svih naših resursa te razumijevanje 

da  će  i  generacije  koje  dolaze  uvelike  ovisiti  o  našem  današnjem  djelovanju. 

 

 

 

2.1. Pojam i 

evolucija održivog  razvoja 

 

 

Ekološka je kriza proizašla iz činjenice da se na Zemlji razvijaju dva sustava-

prirod

ni  i  društveni.  Društveni  se  razvija  korištenjem  prirodnih  resursa  i  vraćajući 

prirodi  sve  ono  što  nije  potrebno.  Dok  se  prirodni  sustav  razvija  spontano, 

samoregulirajući, društvo se razvija svjesno s obzirom na ciljeve koje ţeli postići, ali 

ne toliko sv

jesno posljedica koje njegove djelatnosti ostavljaju na resurse za buduće 

naraštaje. Dakle, korijen krize je u načinu kako čovjek prirodni kapital pretvara u svoj 

privatni kapital. Kad su ljudi shvatili štetnost svog djelovanja po okoliš, počeli su traţiti 

druge oblike razvoja koji će uvaţavati ravnoteţu izmeĎu prirode i ljudske zajednice. 

Shvatili  su  da  treba  krenuti novim  smjerom  razvoja  u  budućnosti,  na  temeljima  tzv. 

odrţivog razvoja. (Črnjar M.,Črnjar K., 2009.)

  

 

Pojam  odrţivog  razvoja  potječe  iz  šumarstva,  a  odnosi  se  na  mjeru 

pošumljavanja  površina  i  na  sječu  šume  koje  su  bile  meĎuzavisne  i  nisu  smjele 

narušiti biološku obnovu šume. Tijekom procesa razumijevanja termina “odrţivost ” i 

“odrţivog  razvoja”,  osim  ekološke  ravnoteţe  vezane  za  te  termine,  sve  se  više 

isticala  ekonomska  sigurnost  i  socijalna  pravednost  kao  elementi  od  kojih  je 

“sastavljen”  odrţivi  razvoj.  Termin  “odrţivi  razvoj”  80-ih  godina  ušao  je  u  opću 

terminologiju kako bi se ukazala povezanost razvoja i zaštite okoliša. Prvo ozbiljnije i 

znanstvenije  poimanje  odrţivog  razvoja  prikazano  je  u  tzv.  Brundtlandovu  izvješću 

Svjetske komore za okoliš UN-a i publicirano pod nazivom Naša zajednička buduć- 

nost 1987. godine. U toj 

je studiji odrţivi razvoj definiran kao “razvoj koji zadovoljava 

Želiš da pročitaš svih 53 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti