Zemljani radovi
Gra
đ
evinski fakultet u Sarajevu
«Tehnologija i organizacija gra
đ
enja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi
ć
, docent
METODOLOGIJA PROU
Č
AVANJA
PROIZVODNIH /TEHNOLOŠKIH/ PROCESA
GRA
Đ
EVINSKIH RADOVA
zemljani, betonski, (armira
č
ki, zidarski), tesarski, montažni
1. CILJ PROCESA
šta se dobiva kao rezultat izvršenja (poluproizvod, element, konstrukcija)
i karakteristike proizvoda
2. METODE / POSTUPCI IZVRŠENJA
razli
č
iti postupci/tehnologije koji dovode do istog / sli
č
nog cilja
3. REDOSLIJED IZVRŠENJA: PREDRADNJE, PROCES, ZAVRŠNE RADNJE
hronološki tok procesa
4. PROIZVODNA SREDSTVA: LJUDI, ALATI, MAŠINE I OPREMA; NA
Č
IN
PRIMJENE
5. MATERIJALI KOJI SE PRERA
Đ
UJU (KORISTE); ENERGENTI; NJIHOVE
OSOBINE
6. KONTROLA: PRETHODNE, TEKU
Ć
E I ZAVRŠNE KONTROLE MATERIJALA I
PROIZVODA; KONTROLA TOKA PROCESA, KVALITETA ME
Đ
U- I
KONA
Č
NOG REZULTATA
7. SIGURNOST NA RADU (ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADNOM MJESTU)
(štetni utjecaji na zdravlje, rizici povre
đ
ivanja i katastrofalnih doga
đ
aja)
8. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLINU I JERE SMANJENJA UTJECAJA
(utjecaji na stanovništvo, kult-hist. naslije
đ
e, zemlju, vodu, zrak, staništa biljaka i
životinja, podzemne vodene tokove, promjenu namjene zemljišta,...)
9. SPECIFI
Č
NOSTI TEHNOLOŠKOG PROCESA
(kada dolaz do modifikacije osnovnog procesa, usljed promjene nekog
/vanjskog/ faktora: npr. temperature na kojoj se izvode radovi).
Detaljna analiza navedenih aspekata, definiranje fizi
č
kih pokazatelja utrošaka
resursa (MATERIJAL, RAD/ENERGIJA, VRIJEME) prema rezultatu proizvoda i
valoriziranje istih (EKONOMSKO, OKOLINSKO), sa odgovaraju
ć
im tekstualnim,
ra
č
unskim i grafi
č
kim prikazima predstavlja
PROJEKAT TEHNOLOŠKOG PROCESA.
str.1
Gra
đ
evinski fakultet u Sarajevu
«Tehnologija i organizacija gra
đ
enja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi
ć
, docent
TEMA: TEHNOLOGIJA
ZEMLJANIH
RADOVA/OBJEKATA:
ISKOPI NA OTVORENOM, NASIPI
Istražni radovi:
Za sve vrste (iole obimnijih) zemljanih radova potrebno je izvršiti prethodna
ispitivanja - istražne radove (terenske i laboratorijske: op
ć
a, standardna i
specijalna ispitivanja, te dopunska ispitivanja) sa ciljem definiranja osobina tla:
geološka gra
đ
a, mineraloško-petrografski sastav, hidrogeološke karakteristike –
prisustvo, nivo, obim i tok podzemnih voda, inženjersko-geološke karakteristike:
slojevitost, nagibi slojeva, tektonske osobine, stabilnost – klizišta, soliflukcije...;
Za sve tipove tla traže se: zapreminska težina, ugao unutarnjeg trenja, kohezija,
č
vrsto
ć
a na pritisak pri jednoaksijalnom / triaksijalnom opitu, USCS (
Unified
Soil Clasiffication
) ili A-klasifikacija (U.S. Public Roads Administartion
System), tehni
č
ka klasifikacija (PTP: I-VII, ili JUS U.E1.010: 3 grupe, 8 klasa),
Aterbergove granice konzistencije, granulometrijski sastav, grupni indeks . Za
posebne potrebe vrše se i dopunska ispitivanja tla: standardni penetracioni opit,
dinami
č
ki CBR-opit, geofizi
č
ke i seizmi
č
ke metode, radiografske metode.
Program i prostorni raspored istražnih radova (raskopa, sondažnih jama / bunara,
sondažnih bušotina) odre
đ
uju geomehani
č
ari, s obzirom na gabarite i vrstu
zemljanog objekta/zahvata, ali i oblik i reljef terena...
Probni radovi: Još u fazi ispitivanja tla, rade se i tehni
č
ko-tehnološke provjere metoda i
sredstava za izvršenje radova: probno miniranje, probno zbijanje
Predradnje – priprema terena:
•
Sje
č
enje drve
ć
a, sa kresanjem grana i ostavljanjem na stranu, mehko i tvrdo drvo:
Φ
10-20cm;
Φ
20-30cm;
Φ
30-50cm;
Φ
preko 50cm;
sje
č
enje drveta kod korijena,
okresivanje grana, rezanje stabla i debljih grana, uklanjanje van zone radova (deponija)
a)
ru
č
no
(sjekira i ru
č
na pila)
b)
mehanizirano
(motorna pila)
c)
mašinski
(bager sa hidrauli
č
nom pilom; bager sa makazama sa hvata
č
ima)
•
Va
đ
enje korijena,...
uklanjanje van zone radova (odvoz na deponiju)
a)
ru
č
no va
đ
enje i
č
upanje zajedno sa kopanjem zemlje oko korijena:
Φ
do 15cm;
Φ
15-25cm;
Φ
25-50cm;
Φ
50-90cm;
Φ
preko 90cm
(dimenzije se mjere pri dnu
panja); va
đ
enje se radi polugama, dizalicama, kotura
č
ama i sl; za odsijecanje žila
koristi se trnokop ili sjekira
b)
razbijanje eksplozivom: mehko drvo
Φ
25-35cm,
Φ
35-60cm;
tvrdo drvo
Φ
30-60cm;
Φ
60-90cm;
Rupa za stavljanje eksploziva se kopa ru
č
no u
zemlji ispod panja, i zatvara opet zemljom
c)
mašinski:
č
upanjem pomo
ć
u buldozera (riper, sajla)
•
Č
upanje drve
ć
a skupa sa korijenom i granama: mašinski
(buldozer, bager...)
•
Sje
č
enje šiblja (grmlja)
č
ija stabla imaju pre
č
nik do 10cm,...
uklanjanje van zone
radova (odvoz na deponiju)
a)
ru
č
no:
kosijerom, sjekirom, makazama,...)
b)
mehanizirano:
motornom pilom; hidrauli
č
nom pilom montiranom na traktoru,...
str.2

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti