original.doc 

    POLJOPRIVREDNI FAKULTET - UNIVERZITET U BEOGRADU 

     AGROEKONOMIJA

S E M I N A R S K I    R A D 

   IZ NACIONALNE EKONOMIJE

ZEMLJIŠNI RESURSI U SRBIJI

Mentor:

Student:

Dr Simo Stevanović

     Ana Pavličević
 Br.ind.________ 

         

Zemun, 2014.g.

- 1 -

original.doc 

SADRŽAJ:

UVOD----------------------------------------------------------------------------------------3

II 

POTREBA ODRŽIVOG RAZVOJA PRIRODNIH RESURSA-----------------4

II-1. Resursi kao izvori energije-----------------------------------------------4
II-2. Ekonomski isplative tehnologije korišćenja prirodnih resursa---5
II-3. Ekonomija prirodnih resursa--------------------------------------------5

III

ZEMLJIŠTE KAO RESURS -----------------------------------------------------------6

IV

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE---------------------------------------------------7

IV-1. Protiverozivne mere-------------------------------------------------------8

IV-2. Mere unapređenja poljoprivrednog zemljišta

 

melioracijama----8

IV-3. Zabrana ispuštanja i odlaganja  opasnih  materija-----------------8

IV-4. Informacioni sistem o poljoprivrednom zemljištu------------------9

IV-5. Statistički pokazatelji ----------------------------------------------------9

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ------------------------------------------------------14

V-1. Gradsko građevinko zemljište -----------------------------------------14

V-2. Statistički indeksi ---------------------------------------------------------14

V-3. Privatna svojina nad građevinskim zemljištem---------------------16

VI 

ZAKLJUČAK-----------------------------------------------------------------------------17

VII 

LITERATURA----------------------------------------------------------------------------17

- 2 -

background image

original.doc 

II POTREBA ODRŽIVOG RAZVOJA PRIRODNIH RESURSA

 “Prirodni resursi su fizički entiteti ograničenih količina. Često su neophodni za 

opstanak čovjeka i stoga imaju određenu ekonomsku vrijednost.” (Rakić, 2009)

Obnovljive izvore energije možemo podjeliti u 2 glavne kategorije: tradicionalne 

obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, i na takozvane "nove 
obnovljive   izvore   energije"   kao   što   su:   energije   Sunca,   energije   vjetra,   geotermalne 
energije itd. Iz obnovljivih izvora energije dobija se 18% ukupne svjetske energije
(2006), ali je većina od toga energija dobijena tradicionalnim iskorišćavanjem biomase za 
kuvanje i grejanje. Od velikih hidroelektrana dobija se dodatnih tri posto energije. Prema 
tome, kad oduzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je uračunati 
da takozvani "novi izvori energije" proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije. Taj 
udio u budućnosti treba znatno povećati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje, 
a i njihov štetni uticaj sve je izraženiji u zadnjih nekoliko decenija. Sunce isporučuje 
Zemlji   15   hiljada   puta   više   energije   nego   što   čovječanstvo   u   sadašnjoj   fazi   uspjeva 
potrošiti. Iz toga se vidi da se obnovljivi izvori mogu i moraju početi bolje
iskorišćavati   i   da   ne   trebamo   brinuti   za   energiju   nakon   fosilnih   goriva.   Razvoj 
obnovljivih izvora energije (naročito od vjetra, vode, sunca i biomase) važan je zbog 
nekoliko razloga:
− obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljen dioksida 
(CO2) u atmosferu.

Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Evropske unije.

− povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sistema. 
Takođe   pomaže   u   poboljšavanju   sigurnosti   dostave   energije   na   način   da   smanjuje 
zavisnost o uvozu energetskih sirovina i
električne energije.
−   očekuje   se   da   će   obnovljivi   izvori   energije   postati   ekonomski   konkurentni 
konvencionalnim izvorima energije.

II-1.

 

Resursi kao izvori energije 

Glavni izvori energije u dvadesetom vijeku bili su neobnovljivi izvori energije: 

ugalj, nafta, prirodni gas i nuklearna energija. Dva osnovna problema kod neobnovljivih 
izvora  energije   su   da   ih   ima  u   ograničenim   količinama  i   da   prljaju   životnu   sredinu. 
Sagorijevanjem   fosilnih   goriva   oslobađa   se   velika   količina   CO2   koji   je   gas   efekta 
staklene bašte5. Najvjerojatnije je zbog toga došlo do globalnog porasta temperature na 
Zemlji. Nuklearna goriva nisu opasna za atmosferu, ali supstance nastale kod nuklearne 
reakcije   ostaju   radioaktivne   još   godinama   i   trebaju   biti   uskladištene   u  posebnim 
prostorijama.   Kod   obnovljivih   izvora   energije   nema   takvih   problema.   Najznačajniji 
obnovljivi izvori energije su: energija vjetra, energija sunca, bioenergija i energija vode. 
Obnovljivi izvori energije ne zagađuju životnu sredinu u tolikoj mjeri kao neobnovljivi, 
ali nisu ni oni svi potpuno čisti. To se naročito odnosi na energiju dobivenu iz biomase
koja kao i fosilna goriva prilikom sagorijevanja ispuštaju CO2. Ako izuzmemo energiju 
vode glavni problemi kod obnovljivih izvora su cijena i mala količina dobivene energije. 

- 4 -

original.doc 

Potencijali obnovljivih izvora energije su veliki, ali trenutna tehnološka razvijenost ne 
dopušta nam oslanjanje samo na njih.

II-2.

 

Ekonomski isplative tehnologije korišćenja prirodnih resursa

Nekoliko novih i važnih tehnologija danas omogućava iskorišćavanje različitih 

resursa. Npr. naročito energija vjetra, male hidrocentrale, energija iz biomase, sunčeva 
energija, postale su ekonomski konkurentne. Ostale tehnologije su zavisne o potražnji na 
tržištu da bi postale ekonomski isplative u odnosu na klasične izvore energije. Glavni 
problem   za   instalaciju   novih   postrojenja   je   početna   cijena.   To   diže   cijenu   dobijene 
energije   u   prvih   nekoliko   godina   na   nivo   potpune   neisplativosti   u   odnosu   na   ostale 
komercijalno dostupne izvore energije. Veliki udio u proizvodnji energije iz obnovljivih 
izvora rezultat je ekološke osveštenosti stanovništva, koje usprkos početnoj ekonomskoj 
neisplativosti instalira postrojenja za proizvodnju "čiste" energije. Evropska zajednica 
ima strategiju udvostručavanja upotrebe obnovljivih izvora energije do 2010. godine u 
odnosu   na   2003   godinu.   To   znači   da   bi   se   ukupni   udio   obnovljivih   izvora   energije 
povećao na 12% 2010. godine. Taj plan sadrži niz mjera kojima
bi   se   podstaknule   privatne   investicije   u   objekte   za   transformaciju   obnovljivih   izvora 
energije u iskoristivu energiju (najvećim delom u električnu energiju). Dodatno, države 
Europske unije (EU) zadale su još jedan ambiciozan cilj da povećaju udio obnovljivih 
izvora energije 20% cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020 godine. Zbog trenutne 
finansijske krize u kojoj su se našle najveće države u Evropskoj uniji, vjerovatno je da 
plan neće biti sproveden u potpunosti.

Ugalj, nafta i prirodni gas nazivaju se još i fosilna goriva.

Efekat   staklene   bašte   je   izraz   za   zagrijavanje   planete   Zemlje   nastalo   poremećajem 
energetske ravnoteže između količine zračenja koje od Sunca prima i u svemir zrači 
Zemljina površina. Ovaj efekat predstavlja rezultat povećanja količine zračenja koje ne 
može od površine Zemlje da bude emitovano u svemir, već ga atmosfera upije i postaje 
toplija. Efekat nastaje na sličan način kao kod staklenika, gdje Sunčevi zraci vidljivog i
ultraljubičastog dijela spektra prodiru kroz staklo i greju tlo ispod stakla. Tlo potom 
emituje infracrveno zračenje koje ne može proći kroz staklo,zadržava se unutra i tlo 
ostaje zagrejano. Uslijed toga je u staklenicima mnogo toplije nego izvan njih. Na isti 
način se ponaša i planeta Zemlja ukoliko postoji neka materija koja će se ponašati kao 
stakleni krov. Prilikom izbacivanja iz fabričkih dimnjaka i auspuha automobila CO2 i 
ostali štetni gasovi formiraju omotač oko Zemlje koji propušta toplotu da prodre do 
površine ali ne i da se vrati u vasionu. Na ovaj način površina Zemlje postaje sve toplija i 
iz godine u godinu temperature su sve više. Gasovi staklene bašte vodena para (H2O), 
ugljen dioksid (CO2), Metan (CH4), CFC HCF · PHC (takođe i F gasovi, fluorisani 
ugljovodonici),   azotsuboksid   (N2O),   sumpor   heksafluorid   (SF6).Koncentracija   ovih 
gasova u atmosferi (osim vodene pare) raste usjled čovekovog delovanja.(Rakić, 2009)

II-3

Ekonomija prirodnih resursa

Ekonomija   prirodnih   resursa   na   osnovu   principa   održivog   razvoja,   postavlja 

ekonomske   instrumente   za   vrednovanje   obnovljivih   i   neobnovljivih   resursa   i   stanja 

- 5 -

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti