UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
FAKULTET ZA EKOLOGIJU
SEMINARSKI RAD
ZA
ŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
“ZEMLjISTE ”
Mentor:
Student:
Prof.Dr.Radenko Đurica Aleksandar Ritan
Broj indeksa:IV-224/10
Banja Luka, 2011
SADRŽAJ
Uvod
1. ZEMLJIŠTE, PROFIL I GENEZA ZEMLJIŠTA
1.1 PEDOLOGIJA I ELEMENTARNI AREAL ZEMLJIŠNOG PROSTORA
1.2 ZNAČAJ ZEMLJIŠTA
2. MEHANIČKA STRUKTURA ZEMLJIŠTA
2.1. VAZDUH I VODA U ZEMLJIŠTU
3. TEMPERATURA I HEMIJSKI SASTAV ZEMLJIŠTA
4. BIOCENOZA ZEMLJIŠTA
5. KVALITET I PLODNOST ZEMLJIŠTA
6. ZAGAĐIVANJE ZEMLJIŠTA
6.1
.
ZAGAĐIVANJE ZEMLJIŠTA OTPADNIM MATERIJAMA
6.2. ZAGAĐIVANJE ZEMLJIŠTA NEORGANSKIM MATERIJAMA
6.3. ODREĐIVANJE I OCJENA ZAGAĐENOSTI ZEMLJIŠTA
7. OBLICI DEGRADACIJE ZEMLJIŠTA
8. ZAŠTITA ZEMLJIŠTA
8.1 POŠUMLJAVANJE OBALE VRBASA U CILJU SPREČAVANJA EROZIJE I POBOLJŠANJA
KVALITETA VODE
9. ZEMLJIŠTE- STANJE U SVIJETU
10. LITERATURA
1. Zemljište, geneza i profil zemljišta
Zemljište je prirodna tvorevina sastavljena od čvrste (minerala i organske materije), tečne i
gasovite faze i zauzima dio prostora na površini Zemljine kore, odnosno litosfere.
Zemljište se karakteriše prisustvom jednog ili nekoliko horizontala ili slojeva koji se
razlikuju od početnog materijala (matične stijene) od koje nastaju većim brojem morfoloških,
fizičkih, hemijskih i bioloških osobina, a koje nastaju rezultatom zajedničkog uticaja
pedogenetskih faktora i procesa (akumulacija, ispiranje, promet materije i energije, kao i
mogućnošću da podržavaju rast korijena biljaka).
Geneza zemljišta predstavlja, generalno, process formiranja zemljišta (solum). Djelovanjem
skupa kontinualnih i diskontinualnih pedogenetskih procesa, a tokom određenog vremena,
nastaju specifične morfološke, fizičko-hemijske, minerološke i biološke genetske tvorevine,
koje se mogu prepoznati na zemljišnom profilu i njima pripadajućim zemljišnim horizontima.
Zemljišni profil je vještački, rjeđe prirodno formirani dvodimenzionalni presjek zemljišta u
okviru kontinualnog zemljišnog prostora, koji se, po više različitih svojstava, izdvaja od
susjednih presjeka. Zemljišni profil se razlikuje od susjednih presjeka sa najmanje dve vrste
varijabilnosti:
a) diverzitetom koji nastaje rezultatom pojave različitih zemljišnih taksona (klase
zemljišta, odnosno različitih tipoloških svojstava) i
b) prostornom varijabilnošću koja nastaje kao posljedica kontinualne ili diskontinualne
promjene zemljišnih osobina.
Opis zemljišnog profila proširuje se izdvajanjem zemljišnih horizonata, čije se osobine
dopunjuju morfološkim i analitičkim podacima. Podaci koji predstavljaju osobine zemljišnih
horizonata su:
a) morfološke karakteristike u koje spada boja zemljišta, tekstura zemljišta, struktura
zemljišta;
b) fizičke osobine su: granumolmetrijski sastav, osobine strukturnih agregata zemljišta,
konzistencija;
c) hemijske osobine zemljišta su: pokazatelji stanja kiselosti, zaslanjenosti, alkalizacije
ili stanja adsorptivnog kompleksa zemljišta, a primjenjuju se i druge metode
zasnovane na partitativnim koeficijentima (npr. odnos ugljika i azota C/N).
1.1 Pedologija i elementarni areal zemljišnog prostora (EAZP)
Zemljište proučava nauka o zemljištu , pedologija (gr.
pedon
-zemljište,
logos
-nauka) i bavi
se proučavanjem spoljnih (egzogenih) i unutrašnjih (endogenih) faktora i činilaca koji s
obzirom na svoja ukupna svojstva, pravac dejstva, intenzitet i trajanje uticaja rezultuju
formiranjem zemljišta različitih morfogenetskih, fizičkih, vodnofizičkih, mineraloških i
bioloških karakteristika. Pedologija, se takođe, bavi problemima klasifikacije i kartiranja
zemljišta, pri čemu razvija i primjenjuje sopstvene metode radi obezbjeđivanja neophodnih
podataka, obezbjeđuje odgovarajuće metode za obradu podataka i njihovo korišćenje radi
sistematizovanja pojedinih pojava i procesa, kao i metode kartografskih i drugih prikaza, a
sa osnovnim ciljem optimizacije funkcija upravljanja zemljištem, kao važnog i neodvojivog
dijela ekosistema.
Pedologija se takođe bavi istraživanjem prostornih karakteristika zemljišta. Kada pedolog
otvori (iskopa) zemljište da bi saznao nešto više o morfologiji i drugim karakteristikama
građe zemljišta tada se još nalazi na nivou dvodimenzionalnog sagledavanja problema
zemljišta, budući da iskopano zemljište ili zemljišni profil sagledava na presjeku jedne
ravni.Radi definisanja treće dimenzije pedolozi su se dogovorili da najmanja prostorna
jedinica bude zemljišni pedon, ili jednostavnije rečeno, zemljište.Na osnovu iste konvencije
pedon može da zauzima prostor od 1 do 10 kvadratnih metara, zavisno od varijabilnosti
zemljišnih horizonata u njegovoj građi.Više pedona čini polipedon koji se u savremenoj
pedologiji naziva zemljišno tijelo a prostor koje ono zauzima naziva se
elementarnim
arealom zemljišnog prostora (EAZP).
Karakteristike EAZP-a, određene su prije svega atributima zemljišnih horizonata, ali mogu
da se prošire i na druge podatke o prostoru, a sa ciljem kvalitetnijeg upravljanja podacima,
ili uvođenja još naprednijih modela upravljanja prostorom sa najraznovrsnijim atributima i
prenosnim funkcijama u bazama podataka o zemljišnom prostoru (izrada sintetskih
tumačenja prostora, automatizovana obrada i prikaz na kartama raznih razmjera i dr.)
Neophodni ulazni podaci za definisanje elementarnih areala na kameralnoj karti preuzimaju
se iz postojećih baza podataka i tematskih karata, kao i analizom posebnih aerofoto ili
satelitskih snimaka.
1.2 Značaj zemljišta:
Ono je osnovni resurs;
Jedan je od preduslova života svih organizama;
Za čovjeka ima značaj za njegov opstanak jer ljudski život zavisi od plodnosti
zemljišta i njegove obradivosti;
Osnov je za razvoj civilizacije (naselja, infrastrukturnih sistema, snabdjevanja
resursima potrebnim za razvoj civilizacije);
Izvor je brojnih minerala mikro i makro elemenata neophodnih za nastanak, razvoj i
održavanje živih bića, kompletnog biodiverziteta na Zemlji;
Svojim fizičkim, higijenskim, geografskim i topografskim osobinama (temperaturom,
vlažnošću, zračenjem, isparavanjem, faunom, florom) direktno utiče na kompletan
ljudski život i zdravlje;
Stanište je za mnoge životinje i mikroorganizme;
Izvor je najkvalitetnije vode za piće i druge svrhe.
