Zemljiste kao prirodni resurs
Univerzitet u Beogradu
Poljoprivredni fakultet Zemun
Seminarski rad iz predmeta
Održivo upravljanje prirodnim resursima Srbije
Tema: Zemljište kao prirodni resurs
Profesor: Student:
Dr Simo Stevanović Sanja Tarbuk
MA 15/0046
Beograd, 2016. godine
Sadržaj:

3
1. UVOD
Prirodni resursi
su pojave, ili objekti u prirodi koji utiču konstruktivno, ili
destruktivno na razvoj živih bića i njihovih aktivnosti. Čovek može koristiti
prirodne resurse kao potencijale za razvoj. Prirodni resursi čeveku koriste za
stanovanje, ishranu, proizvodnju energije i eksploataciju.
Uobičajeno je da se prirodni resursi mogu klasifikovati na obnovljive i
neobnovljive. U grupu
obnovljivih
resursa svrstavaju se:
a) prirodni, biološki, fondovi, npr. ribe u slobodnoj vodi, ili šume; i
b) energetski tokovi, na pr. sunčana energija, energija vetra, plime i oseke itd.
Obnovljive prirodne zalihe, ili fondovi, iako imaju moć regeneracije, mogu se
sasvim iscrpsti, ili uništiti, te spadaju u grupu iscrpljivih resursa, za razliku od
tokova energije, koji se smatraju neiscrpnim resursima.
U grupi
neobnovljivih resursa
nalaze se zalihe, fondovi, mineralnog
bogatstva: rude metala i nemetala, sirova nafta, prirodni gas itd. Sasvim je
jasno da je ovde reč o iscrpljivim resursima. Poljoprivredno zemljište, voda i
vazduh, mada donekle pokazuju karakteristike obnovljivih resursa, nisu
neiscrpljivi, količinski su ograničeni, te se ne obnavljaju na biološki način, što
ih svrstava bliže zalihama mineralnog bogatstva. Ovo ukazuje na činjenicu da
sve kalsifikacije, pa i prethodnu, treba prihvatiti uslovno.
1
Zemljište kao prirodno dobro treba posmatrati kao neobnovljivi resurs, pošto
se za njegovo formiranje i obnavljanje na geološkoj podlozi utroše hiljade
godina, dok period njegove degradacije, ili gubitka ponekad može biti izrazito
kratak i meri se sekundama ili minutama, npr. u slučaju erozije ili pri nekim
drugim prirodnim, ili antropogenim akcidentima. U suštini, kao jedan
polidisperzan, dinamički sistem, vitalan za sve čovekove aktivnosti, ono
omogućava i održavanje globalnog ekosistema, pošto ima veliki ekološki
uticaj na ostale elemente životne sredine, među kojima su podzemne i
površinske vode, zatim na zdravlje ljudi i zdravstvenu ispravnost hrane.
_________________________________________________
1
Pešić, R. (2011): Ekonomika životne sredine i prirodnih resursa, Poljoprivredni fakultet. Beograd.
4
Preko proizvodnje i skladištenja biomase, zemljište predstavlja važan izvor
ugljenika, utiče na transformaciju biljnih hraniva, omogućava održavanje
ukupnog biodiverziteta na zemlji, a, inače, predstavlja prostor za sve
čovekove aktivnosti, među koje spadaju i aktivnosti vezane za snabdevanje
organskim i mineralnim sirovinama, i svakako najvažnije, proizvodnju hrane.
Stoga pitanje očuvanja zemljišnog resursa, nije samo akademsko pitanje, već
obaveza čoveka prema prirodi i obaveza društva u celini.
1.1. Predmet i cilj rada
Predmet istraživanja ovog rada jeste razmatranje ekonomskih efekta
iskorišćenja prirodnih resursa, pre svega zemljšta i ekonomskih ciljeva i
izazova njegovog održivog korišćenja.
Cilj rada jeste da se utvrdi i sagleda značaj zemljišta kao prirodnog resursa za
razvoj i ekonomiju, kao i njegov uticaj na životnu sredinu i stanovništvo.
1.2. Metod ispitivanja
U radu je korišćen metod analize, koji predstavlja proces rastavljanja jedne
složene pojave na njene sastavne delove, kao i proces proučavanja tih delova.
Pored analize korišćen je i metod indukcije i dedukcije. Metod indukcije se
koristi da bi se došlo do nekog zaključka. Ovaj pristup polazi od najprostijih
elementa , ka složenom elementu. Metod dedukcije polazi od opšteg i putem
raščlanjivanja dolazi do pojedinačnog. Takodje primenjen je i metod
uporedjivanja.
1.3. Izvori podataka
Korišćene su informacije iz statističkih publikacija, stručnih i naučnih
izveštaja i elektronskih izvora. Osnovni statistički izvori bile su publikacije
Zavoda za statistiku Republike Srbije.

6
2)
trajanju:
• neobnovljivi resursi (mineralne sirovine)
• obnovljivi resursi (zemljište, vode, flora i fauna na kopnu i moru)
3)
poreklu:
• biotičke (dobijaju se iz životinja i biljaka)
• abiotički (dobijaju se iz neživog sveta, npr. iz zemlje, vode...)
4)
ograničenosti:
• ograničeni
• neograničeni
2.1. Izazovi i ciljevi održivog korišćenja zemljišta
kao prirodnog resursa
Republika Srbija, kao deo Evropskog i Svetskog ekosistema, treba da obrati
posebnu pažnju pitanjima koja se odnose na pravilno korišćenje zemljišta i da
se regulatornim mehanizmima uklopi u tekuće ekološke trendove. Upotrebna
vrednost zemljišta za biljnu proizvodnju (njegova nezagađenost) predstavlja
veoma važno ekonomsko pitanje sa svim implikacijama društveno-
ekonomskog razvoja Republike Srbije.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o zaštiti životne sredine u velikoj
meri regulišu pitanja zaštite zemljišta, i nadalje ih treba dosledno sprovoditi,
do donošenja nove zakonske regulative. Oni su dobra osnova za mere koje
treba preduzimati radi očuvanja zemljišta.
2
Zakon o zaštiti životne sredine
definiše zaštitu zemljišta i njegovo održivo korišćenje.
_____________________________
2
Zakon o poljoprivrednom zemljištu Republike Srbije (2009), Službeni glasnik Republike Srbije.
Zaštita zemljišta ostvaruje se merama sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta,
praćenjem indikatora za ocenu rizika od degradacije zemljišta, kao i
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti