Žena u porodici
SEMINARSKI RAD: ŽENA U PORODICI
UVOD
Položaj žene u porodici je oduvijek bio posebna tema interesovanja za razne
sociološke studije. Budući da se porodica gleda kao stub društva, a žena kao stub
porodice, to rezultira opreznim praćenjem evoluiranja odnosa u porodici i evoluiranju
položaja žene u porodici.
Nastojanje ovog rada je da prikaže porodicu kroz njen historijski razvoj i
pobliže objasni modernu industrijsku porodicu. Također, paralelno s tim, rad će da
prati i proces promjene uloge žene od historije na ovamo.
Ocjena stanja i uloge žene u društvu je također jedna od nužnih tema, zbog
svoje uske povezanosti sa obrađivanom temom – žena u porodici.
Iskreno se nadam da će ovaj rad približiti sliku uloge i položaja žene u društvu.
Žena je oduvijek bila najosjetljivija društvena jedinka, reproduktivni faktor i
emocionalni stub, sluga u kući, podrška i ispomoć. Današnja moderna žena, osim
ispunjavanja ambicije za koju je tokom historije uvijek bila uskraćivana, ima dužnost i
da održi historijski propisane uloge i vrijednosti koje su usko vezane za njenu ulogu u
porodici, tj. u braku.
2
SEMINARSKI RAD: ŽENA U PORODICI
O PORODICI
Porodica je osnovna društvena jedinica i jedna od najsloženijih, najstarijih i
najtrajnijih društvenih grupa. Ona zahvata vrlo različite strane ljudskog života, pa zbog
toga postoji čitav niz njenih značenja i objašnjenja.
Porodica je biološka i edukativna grupa. To je njena osnovna društvena sadržina
od postanka do najnovijeg vremena.
Biološka funkcija porodice ogleda se u zadovoljavanju polnog nagona
individue, zadovoljavanju emotivnih potreba, reprodukciji, tj. u rađanju i odgoju nove
generacije, odnosno produžavanju ljudske vrste.
U historijskom razvitku porodice njena edukativna funkcija nije bila uvijek
istog inteziteta, što nije samo zavisilo od nje, nego i od okolnosti - sadržine, karaktera i
strukture društvenih odnosa u kojim se nalazila i razvijala.
Na razvoj i današnju fizionomiju porodice uticalo je mnogo faktora, među
kojima su najznačajniji društvene prilike, ekonomsko-socijalni uslovi i vjerska,
običajna i kulturna tradicija.
U društvenim odnosima u kojim društvo preuzima brigu edukacije počevši od
predškolskog uzrasta i dalje, ova funkcija porodice se smanjuje. Također, na to je
uticala i ekonomska funkcija porodice - da li se odvija u njoj ili izvan nje, da li ženski
članovi učestvuju u obavljanju te funkcije. Za razliku od robovlasničkog i feudalnog
društva, kapitalistički način proizvodnje i buržoaski politički sistem udaljavaju kako
ženu tako i muškarca od same edukativne uloge u porodici. I biološka funkcija
porodice je pokazala svoju evoluciju.
Socijalna funkcija porodice se ogleda u odgoju i brizi za potomstvom, do zaštite
od napada i ugrožavanja slobode pojedinca. Danas su se funkcije porodice promijenile,
ali je i dalje ona ostala važna društvena institucija, koja ima veliku ulogu u životu
svakog pojedinca i u svakom društvenom sistemu.
Na razvoj i današnju fizionomiju porodice uticalo je mnogo faktora, među
kojima su najznačajniji društvene prilike, ekonomsko-socijalni uslovi i vjerska,
običajna i kulturna tradicija.
3

SEMINARSKI RAD: ŽENA U PORODICI
Savremena porodica
Većina tradicionalnih funkcija porodice danas je prenešena na društvo.
Preuzimanjem mnogih funkcija koje su ranije bile u okviru porodice, stvoren je
prostor za integraciju porodice u širu zajednicu, tj. u društvo. Tako je porodica
dovedena u zavisnost od društva i odnosa u njemu, ali i to je uzajamni proces
društvenog razvoja i uticaja koji je nerazdvojan i koji ima veliko značenje kako u
historijskom, tako i u ljudskom iskustvu.
Ako porodicu posmatramo s današnjeg stepena tehničko-tehnološkog razvoja
prirode i društva, primjećujemo kako su se odvile velike promjene na koje nije bila
imuna ni porodica, pa ni njene funkcije.
Danas preovlađuje brojčano manja porodica ili bračna grupa koja se sastoji
samo od roditelja i djece. Promjenu strukture porodice je podstaknuta promjenom u
sferi proizvodnje, tehničko-tehnološkim napretkom i demografskom strukturom
stanovništva, promjenama u organizaciji i funkcijama društva.
S društvenim i tehničko-tehnološkim napretkom, ali i demokratskim i
humaniziranim odnosima u društvu, porodica sve više gubi nekad dominantne
prerogative, ali neke njene funkcije zadobijaju nova svojstva i sadržaje i tako porodica
ostaje temelj ljudske potrebe i osnova egzistiranja društva. U razvijenim
demokratskim društvima porodica ostaje temeljna institucija društva. Njena uloga
ostaje u sklapanju braka, biološkoj reprodukciji, produžavanju vrste, odgoju i
socijalizaciji djece, usvajanju vrijednosnog sistema, motivaciji za uspjeh itd. I njena
ekonomska funkcija postaje značajnija, ne više kao privredna nego kao potrošačka
osnova u društvu.
Porodica je i dalje izvor morala, etike, ponašanja i iz nje društvo izvodi pravne
norme i demokratska pravila koja pripadaju sve više pojedincu, ali postaju i načela na
kojima opstaje i funkcioše institucionalni sistem države.
5
SEMINARSKI RAD: ŽENA U PORODICI
SOCIOLOŠKI STATUS ŽENA KROZ
HISTORIJU
Brojne prahistorijske kulture smještaju ulogu žene između obrade zemlje i
pripitomljavanja životinja.
Nastankom patrijarhalnog društva, primarni zadatak žena bio je odgajanje
djece, a muškarac je bio zadužen za izdržavanje porodice. U patrijarhalnom društvu,
porodica u kojoj žena nije radila bio je primjer dobrostojeće porodice. Žena je radila
samo ako je to bilo neophodno za preživljavanje porodice. U samom društvu, žene
nisu imale pravo glasa, obrazovanje im je bilo ograničeno na čitanje i pisanje, ručne
radove i odgajanje djece, a same one su smatrane nesposobnim da se staraju same o
sebi.
U 19. vijeku, dolazi do nastanka feminizma. Feministinje su zahtijevale potpunu
jednakost žena i muškaraca. Najveća prepreka tom pokretu bile su (i još uvijek su)
predrasude koje su stvarane vijekovima i koje su stvarale nejednakost. Feministkinje
su zahtijevale da se odbaci ideal žene domaćice. Međutim, tek će kraj Prvog svjetskog
rata donijeti ozbiljnije promjene u statusu žene u društvu. Kako su svi muškarci bili na
frontu, žene su morale da preuzmu poslove koje su ti muškarci ostavili otišavši u rat.
U fabrikama, naročito fabrikama oružja, radnički redovi su se sastojali od žena. Žene
su varile, lile, i pravile topove i municiju. Tako je ogroman broj žena otišao na front
kao medicinsko osoblje, gdje su radile kao bolničarke i njegovale ranjenike. Nakon
završetka rata, mnoge od njih su odbile da se vrate u ulogu domaćice, a i samo
društvo u mnogim zemljama je počelo da mijenja tvrdokorne patrijarhalne stavove.
Danas u mnogim zemljama svijeta žene su dosta izjednačene sa muškarcima, a
sociološka svijest društva se polako mijenja. Sve je više žena koje aktivno učestvuju u
društvenom, ekonomskom i političkom životu jedne zemlje. Neke zemlje imaju žene
na mjestu predsjednika ili drugih bitnih političkih položaja. Međutim, još uvijek
postoji diskriminacija žena, čak i u najnaprednijim društvima, počev od nasilja u
porodici do nejednakih materijalnih prihoda za obavljanje istog posla. S druge strane,
u primitivnijim društvima mnoga ljudska prava žena se krše, od potpune potčinjenosti
muškarcu da odlučuje o njenoj sudbini i životu, bilo da se radi o mužu ili ocu, bratu,
preko blagonaklonog gledanja na ubistva žena od strane istih zbog kršenja nekog od
patrijarhalnih zakona, do fizičkog sakaćenja koje je još uvijek prisutno u nekim
afričkim i azijskim zemljama.
6
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti