Živa: pojavni oblici, transport i uticaj na životnu sredinu
Univerzitet „ Džemal Bijedić “
Nastavnički fakultet
Hemija
Seminarski rad iz predmeta: „Pojavni oblici i transport teških metala „
Tema: ŽIVA
Mostar, januar, 2018god.
2
SADRŽAJ
1. UVOD....................................................................................................................................................3
1. OSOBINE ŽIVE.......................................................................................................................................4

4
1. OSOBINE ŽIVE
Elementarna živa je srebrenastobijeli metal, jedini koji se pri sobnoj temperaturi nalazi u
tekućem stanju. Tekuća živa vrlo je fluidna ima veliku površinsku napetost pa se lako formira
u kuglste kapi koji ne moče stijenske posude ili podloge pa na površini stvara konveksni rub.
U čvrstom stanju ima romboedarsku kristalnu strukturu. Toplinska i električna vodljivost žive
nisu velike na odnosu na standardne vodiče,ali lako stvara električni kontakt pa se koristi u
raznim električnim uređajima ( poznati su živini prekidači ). Pri sobnoj temperaturi isparava
vrlo polagano. Živine pare su veoma otrovne i udisanjem mogu dovesti do trovanja koja se u
početku očituju u lakom krvarenju zubnog mesa, kasnije u slabosti pamćenju, glavoboljama,
smetnjama u probavi i na kraju teškim oštećenjima živčanog sistema.
Prolazom električne struje kroz razrijeđenje živine pare nastaje svijetlost bogata ljubičastim i
ultraljubičastim spektralnim linijama pa se upotrebljava za izradu kvarcnih svjetiljki i živinih
žarulja za rasvjetu. Živine svjetiljke koriste u parama pod visokim pritiskom ( u kvarcnom
žišku stvara se plazma ) koji generira isti spektar, ali intenzivnijih linija. Ultraljubičasto
zračenje pretvara se u vidljivu svjetlost podsredstvom fluorescentnog nanosa na staklenom
balonu cijevi. Živine pare niskog pritiska na isti način generiraju zračenje u standardnim
fluorescentnim cijevima.
Pri sobnoj temperaturi čista se živa ne mijenja, a onečišćena se prevlači oksidnom kožicom.
Zagrijavanjem na zraku ili u prisutnosti kisika živa kos 357C stvara oksid HgO. Lako se spaja
sa halogenim elementima i sumporom. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama kao što su
razrijeđena i koncentrirana azotna i vruća koncentrirana sumporna kiselina. Ne otapa se
hlorovodičnoj kiselini i bazama. Tekuća živa otapa brojne metale ( osim željeza i platine )
stvarajući legure koji se nazivaju amalgami. Ovisno o sadržaju metala, amalgami mogu biti
tekući ( sadrže malo metala ) i čvrsti. Posebno su važni natrijev i kalijev amalgam koji se
koristi pri elektrolizi aklalijskih halogenida te srebro amalgam koji se dosta ( ali sve manje )
koristi u stomatologiji za izradu plombi.
Živa (Hg) je jedini tečni metal pri standardnoj temperaturi i pritisku. Živa i njena jedinjenja sa
drugim metalima - amalgami, uglavnom se koriste u električnoj i elektronskoj industriji.
Generalno, živina jedinjenja su vrlo otrovne pokretne (mobilne) supstance sa visokim
potencijalom za bioakumulaciju (organska Hg). Osoba izložena udisanjem žive kroz probavni
trakt i kožu. U tijelu, akumulacija Hg se javlja uglavnom u jetri, bubrezima i slezeni. Akutna
izloženost Hg dovodi do oštećenja respiratornog sistema, javlja se bol u trbuhu, proljev i
povraćanje, salivacija, grčenje. Fatalna doza unošenja Hg po ljudski organizam iznosi samo 1
g. Hronična izloženost živi remeti nervni sistem, negativno utječe na razvoj fetusa i
reproduktivnu sposobnost. Organska jedinjenja Hg se smatraju mogućim izazivačima
ljudskog raka (2B za ljude).
Živa u Zemljinoj kori je vrlo rijedak teški metal i javlja se najčešće kao mineral cinabarit.
Vermilion (HgS) ima relativno dobru elektroprovodnost. Velika količina žive potroši se za
industrijsku proizvodnju hlora i u rudnicima zlata, a živa pronalazi svoju primjenu u
lampama, baterijama, mjernim i analitičkim instrumentima, u medicini, uključena je kao
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti