Medicinska škola „Dr Milenko Hadžić“, Niš

  

TEMA: ŽIVOT I RAD ČARLSA DARVINA

Nastavnik: Julijana Miljković                                                                    Učenik: Anđela Stojiljković

Maj, 2020.

Slika br.1 – Čarls Darvin

Čarls Robert Darvin, rođen je 12. februara 1809. godine u mestu Šrusberi (Shrewsbury), 
Engleska, kao peto od šestoro dece u imućnoj porodici lekara Roberta Voringa Darvina. 
Čarlsov deda, Erazmus Darvin (1731 – 1802), uvaženi lekar i pesnik, među prvima je u 
viktorijanskoj Engleskoj iznosio ideje o evoluciji života, koje je opisao u kontroverznoj knjizi 
Zoonomia (1794). Majka, Suzana Vedžvud, bila je kćerka Džošue Vedžvuda, osnivača poznate 
engleske fabrike porcelana.

Umrla je kada Čarlsu bilo samo osam godina. U svojoj „Autobiografiji“, pisanoj za decu i 
unuke, Darvin opisuje sebe kao dečaka i mladića koji nije mnogo obećavao. Prisećao se reči 
svog oca koji mu je govorio da će biti „sramota za svoju porodicu“, jer ga „zanimaju samo lov, 

background image

Zanimljiv je detalj iz pisma koje je Henslou uputio Darvinu u kome mu objašnjava zašto ga 
preporučuje za putovanje brodom Bigl: „Ja sam istakao da smatram da ste Vi najkvalifikovanija 
osoba za koju znam da će verovatno ispuniti to očekivanje. Ja sam istakao da to nije zbog toga 
što   ste   Vi   izgrađen   prirodnjak,   već   da   ste   samo   dovoljno   kvalifikovani   za   sakupljanje, 
posmatranje i beleženje svega što je vredno u prirodnjaštvu … Kapetan FicRoj želi čoveka više 
kao partnera za druženje, a ne samo kolekcionara, i ne bi uzeo nikoga, ma koliko dobrog 
prirodnjaka, ko se ne može preporučiti kao džentlmen“. Poziv Hensloa stigao je u momentu 
kada je Darvin završio svoje studije i, vrativši se u rodni Šrusberi, razmišljao o sledećim 
koracima u svom životu. Ponudu za putovanje koje je trebalo da traje pet godina, odbila su dva 
prirodnjaka, ali je Čarls bio veoma zainteresovan. Robert Darvin se u početku protivio odlasku 
sina na tako dugo i neizvesno putovanje, ali je ubrzo pod pritiskom Čarlsa i njegovog ujaka, dao 
svoj pristanak. Jedan od razloga zašto je Darvinu dozvola oca bila neophodna jesu finansije. U 
to doba, od prirodnjaka se očekivalo da plate veći deo troškova. Procenjuje se da je putovanje 
Biglom koštalo Darvina (zapravo njegovog oca) između 1500 i 2000 funti, što je, za to vreme, 
bio ogroman novac (poređenja radi, Darvin je tokom života, prodajom svojih brojnih knjiga, 
zaradio oko 10000 funti!). Kada je 27. decembra 1831. godine napustio englesku luku Plimut, 
dvadesetdvogodišnji   Darvin   nadao   se   ženidbi   sa   Fani   Oven,   kćerkom   očevog   prijatelja. 
Međutim, u jednoj luci u Južnoj Americi sačekalo ga je sestrino pismo u kome ga obaveštava da 
ga Fani nije sačekala; udala se za nekog drugog. Putovanje Biglom; Petogodišnja misija Bigla u 
putovanju oko sveta nije bila prvenstveno vezana za geološka ili biološka istraživanja.

Osnovni zadatak koji je engleski admiralitet dao posadi broda, podrazumevao je hronološka 
merenja velikog broja tačaka na južnoj hemisferi sa ciljem priciznijeg određivanja geografske 
dužine. Ipak, Darvin je uspeo da takvoj misiji dodeli ogroman prirodnjački značaj. Darvinovi 
biografi opisuju kapetana FicRoja (Robert FitzRoy), samo četiri godine starijeg od Darvina, 
kao tipičnog engleskog kapetana duge plovidbe – komandanta koji zavodi gvozdenu disciplinu. 
Bio je netolerantna osoba, veoma teška u komunikaciji, pa se Darvin često žalio da se razgovor 
sa kapetanom uglavnom svodio na njegove monologe. Takođe, FicRoj je bio religiozni fanatik i 
žestoki branilac ropstva, kome se, opet, Darvin protivio. Živeti pet godina u blizini takvog 
čoveka očigledno nije moglo biti prijatno iskustvo. Tri godine posle povratka sa putovanja 
(1839) Darvin je opisivao kapetana FicRoja kao „čoveka čija je najveća sposobnost bila da sve i 
svakoga vidi na pervertiran način“. Uprkos odsustvu pomorskog iskustva i morskoj bolesti koje 
se   nije   oslobodio   tokom   čitavog   putovanja,   posada   je   cenila   Darvinovu   ljubaznost   i 
posvećenost prirodnjačkom poslu i često mu je pomagala u sakupljanju biološkog materijala. 
Izuzetak je bio brodski lekar MakKormik (Robert MacCormick) koji je, u skladu sa praksom 
engleske   plovidbe,   pored   obaveza   kao   lekar   trebao   biti   i   brodski   prirodnjak.   Zapravo, 
MakKormika, a ne Darvina, engleski admiralitet je angažovao za tu aktivnost. Ipak, Darvin je 
imao nedostižnu prednost nad MakKormikom – imao je novac. Kada su pristajali u luke, 
Darvin je mogao finansirati ljudstvo i opremu za duža putovanja po kopnu, dok je ovlašćeni 
prirodnjak bespomoćno ostajao na brodu. Neminovno, Darvin se ubrzo pokazao kao daleko 
uspešniji, a MakKormik je posle dve godine napustio brod i vratio se u Englesku.

Višenedeljne ekskurzije na kopnu bile su prepune različitih avantura. Svoje doživljaje tokom 
putovanja Darvin je sabrao u knjizi Dnevnik istraživanja (1839). Knjiga u kojoj je zanimljivo 

opisana flora i fauna egzotičnih zemalja, koja je govorila o gusarima, kanibalizmu, oružanim 
sukobima u Argentini, teškom životu robova u Brazilu i sličnim stvarima, izazvala je ogromnu 
pažnju engleskih čitalaca koji nisu previše putovali. Fosile, biljke i životinje koje je sakupio, 
zajedno sa detaljnim opisima svih nalaza, Čarls je još tokom putovanja slao u Englesku, gde su 
analizirani   u   uskom   krugu   najuglednijih   engleskih   naučnika.   Darvinov   ugled   ozbiljnog 
istraživača   postepeno   se   gradio   i   rastao   godinama   pre   povratka   sa   dugog   putovanja.   U 
septembru 1835. godine, Bigl je stigao do Galapagoskog arhipelaga – grupe od 13 većih i 
brojnih manjih vulkanskih ostrva. Ekspedicija se ovde zadržala pet nedelja, od kojih je Darvin 
na kopnu proveo tri.

Slika br. 3 – Ostrva Galapagos – mesto koje je Darvinu „otvorilo oči“

Tokom veka razmatranja Darvinovog rada, boravak na Galapagoskim ostrvima poprimio je 
skoro legendarne razmere. Da li je Darvin baš na ovom mestu došao do ideje o promenljivosti 
vrsta? Da li ga je na to navelo neko posebno zapažanje? Verovatno je sam Darvin najveći krivac 
što danas nismo u stanju da razlučimo koliko je Galapagos bio presudan za teoriju evolucije, a 
koliko je maštovita nadogradnja priče ovim ostrvima dala centralnu ulogu. Mnogo godina posle 
povratka sa putovanja, Darvin je tvrdio da je poseta Galapagosu bila ključna za rađanje njegove 
teorije evolucije. Ipak, prema dnevniku od 25. i 26. septembra 1835. godine, koji je 1934. 
godine objavila njegova unuka Nora Barlou (Nora Barlow), Darvin beleži „da bi bilo veoma 
interesantno pronaći, u budućim poređenjima, oblast ili centar stvaranja sa kojim se moraju 
povezati organizmi tog arhipelaga”. Da bismo danas razumeli ovu rečenicu, moramo istaći da 
je među tadašnjim prirodnjacima, koji su listom bili kreacionisti, vladao stav da svaka biljna i 
životinjska   vrsta  ima  svoje   mesto   ili   centar   na   kome   ju   je   Bog   stvorio,   i  da   je   zadatak 
prirodnjaka   da   geografsku   raspodelu   svake   vrste   poveže   sa   njenim   mestom   stvaranja. 
Verovatno je da Darvin tokom posete Galapagosu nije bio evolucionista. Međutim, njegove 
beleške i dnevnici nam otkrivaju mnogo značajnije aktivnosti od pukog sakupljanja i beleženja 
zanimljivih podataka o biljkama i životinjama.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti