1

Uvod

Proizvodi su konstantno prisutni u našim životima. Da bismo mogli dalje razradjivati zivotni 
ciklus proizvoda potrebno je da znamo šta je to proizvod. Proizvod je sve što može biti 
ponuđeno na tržištu te svojim oblikom i svojim svojstvima zadovoljava određenu potrebu. On 
prolazi određeni životni ciklus i put na tržištu.

Životni   ciklus   proizvoda   je   veoma   važan   koncept,   pogotovo   u   današnje   vreme   kada   je 
konkurencija nemilosrdna. Upravo taj ciklus nam omogućava da imamo uvid u dinamiku 
konkurentnosti   proizvoda.   Iz   navedenog   proizilazi   da   svaki   proizvod   ima   ograničen   vek 
trajanja.   Prodaja   proizvoda   prolazi   nekoliko   specifičnih   faza   (svaka   od   njih   predstavlja 
različite   izazove,probleme   i   mogućnosti   za   prodavca).   Proizvodi   zahtevaju   različite 
marketing, finansijske, proizvodne, nabavne i strategije ljudskih resursa u svakoj fazi svog 
životnog ciklusa.

Postoje četiri faze životong ciklusa proizvoda a to su:

1.

Uvođenje

 – period sporog rasta prodaje proizvoda. Treba naglastiti da u ovoj fazi nema 

profita zbog velikih troškova uvođenja proizvoda na tržište.

2. 

Rast

 – period osvajanja tržišta i znatnog povećanja profita.

3. 

Zrelost

 – period laganog opadanja prodaje. Proizvod je već prihvatila većina potencijalnih 

potrošača. Profit se stabilizuje ili opada. To se dešava iz razloga što se povećavaju marketing 
aktivnosti neophodne za odbranu od konkurencije.

4. 

Opadanje

 – period u kojem dolazi do pada prodaje i profita. Do pada prodaje dolazi iz 

niza   razloga.   Neki   od   tih   razloga   su:   tehnološki   napredak,   promene   u   ukusima 
potrošača,povećana domaća i inostrana konkurencija.

2

1.

Koncept životnog ciklusa proizvoda

Životni ciklus proizvoda omogućava uvid u dinamiku konkurentnosti proizvoda. Krivulja 
životnog ciklusa proizvoda se uglavnom prikazuje u obliku zvona.   Ova krivulja je obično 
podeljena   na   4   faze:   uvođenje   (uvođenje   proizvoda   na   tržište),   rast   (osvajanje   tržišta   i 
povećanje profita), zrelost (lagano opadanje prodaje,profit se stabilizuje ili opada), opadanje 
(pad prodaje i profita).

0

1

2

3

4

5

6

7

8

-0.5

0

0.5

1

1.5

2

2.5

Y-Values

Column1

Vremesddsa

Zrelost

Opadanje

Profit

1.1 Životni ciklus kategorije proizvoda, oblika proizvoda, proizvoda samog 
po sebi i marke proizvoda

Kotler   ističe   da   se   koncept   životnog   ciklusa   proizvoda   može   upotrebiti   za   analizu 

kategorije proizvoda, oblika proizvoda, proizvoda ili marke proizvoda. Kategorija proizvoda 
ima najduži životni ciklus. Mnoge kategorije proizvoda ostaju u fazi zrelosti neograničeno 
dugo. Prodaja im raste kako se povećava stopa rasta stanovništva. Neke glavne kategorije 
proizvoda (npr. novine) čini se da su ušle u fazu opadanja životnog ciklusa proizvoda. S 
druge strane, neke druge kategorije kao što su mobilni telefoni ostaju u fazi rasta. Oblik 
prozvoda   sledi   standard   životnog   ciklusa   proizvoda   dosednije   od   kategorije   proizvoda. 
Proizvodi   slede   ili   standardnu   krivulju   životnog   ciklusa   proizvoda   ili   jednu   od   nekoliko 
varijanti.
Marke proizvoda mogu imati kratak ili dug životni ciklus. Iako mnoge nove marke prizvoda 
nestanu   u   ranoj   fazi,   neke   marke   imaju   jako   dug   životni   ciklus   i   koriste   svoje   ime   za 
lansiranje novih proizvoda.

Uvođenje

Vreme

Prodaja

background image

4

2. Koji je nov samo za preduzeće;
3. Koji je nov samo za određene potrošače koji ga još nisu kupovali, pa ga time i nisu 
upotrebili;
4. Koji predstavlja modificirani (već postojeći) proizvoda zbog širenja postojećeg ili ulaska 
u nova tržišta (npr. Coca Cola light);
5. Koji predstavlja repozicionirani proizvod (npr.brijači za žene);

Najbolja je prva navedena kategorija proizvoda, s obzirom da se radi o potpunom novitetu na 
tržištu (konkurentskih proizvoda nema). Ako za njim postoji potencijalno zadovoljavajuća 
tražnja, te moguća zadovoljavajuća dobit, onda preduzećene bi trebalo imati problema da na 
tržištu

 

s

 

tim

 

proizvodom

 

ostvari

 

uspeh. 

Ukoliko je proizvod nov samo za preduzeća, to znači da postoji i konkurencija jednakih 
proizvoda različitih proizvođača na tržištu, a to odmah dosta povećava napore da se na tržištu 
ostvari uspjeh. Ukoliko je proizvod nov samo za određene potrošače (dakle koji nemaju 
iskustva pozitivna/negativna iskustva s njim)preduzeće bi u tom slučaju trebalo identifikovati 
takve   potrošače  

i   pronaći

  način  

kako   doći   do   njih.

U   posljednjem   slučaju   -   slučaju   modifikovanog   proizvoda,   situacija   je   slična   kao   i   u 
prethodna dva, kada se preduzeće na ovaj ili onaj način, treba suočiti s konkurencijom, a s 
time upustiti i u neizvesnu borbu koja će zahtevati velike marketinške, a time i financijske 
troškove i napore.

U prošlosti je pronalaženje ideja većinom bilo prepušteno slučaju. Kako bi se zadovoljile 
velike potrebe za novim idejama vezanim za inovacije, potrebni su kontinuirani pristupi u 
traženju i prikupljanju ideja.
Prikupljanje ideja za nove proizvode može se odvijati na tri međusobno nezaisna načina: 
1. Prikupljanje ideja po zadatku (“juriš na ideje”),
2. Kontinuirano prikupljanje ideja i korištenjetehnika generiranja ideja,
3. Neorganizirano prikupljanje ideja.

Bez obzira o kojem od prethodno navedenih načina je reč, najvažnije je da preduzetnici dođu 
do ideja za nove proizvode, da se one vrednuju i pokušaju realizovati u praksi. Izgledi da 
pojedina ideja storena nekom od tehnika kreativnog razmišljanja, ili na bilo koji drugi način 
ostvari, odgovarajuće šanse na tržištu jesu povoljne, iako se u manje od 100 mogućih ideja 
jedna uspješno realizuje u praksi.

Izvori ideja za nove proizvode mogu biti vrlo različite.
To su pre svega, sedeće:
• rezultati istraživanja tržišta, pre svega istraživanja potreba, želja, namera i preferencija 
kupaca,
• ideje koje se prikupe na sajmovima, izložbama, odnosno uopšte uvidom u proizvodne 
programe domaće, a naročito konkurencije iz drugih zemalja,
• ideje koje donose dobavljači i trgovina,
• ideje koje donose samostalni inovatori, patentna odelenja, naučno istraživačke i 
profesionalne institucije, centri za razvoj preduzetništva i sl.
• ostali izvori ideja.

Ove treba napomenuti kako bi bilo dobro da najčešći izvori ideja koje se generisu budu 
unutar   preduzeća.   Međutim,   to   zavisi   od   veličine   preduzeća.
Naravno   da   nije   jednaka   situacija   ukoliko   je   reč   o   malom   ili   srednjem   preduzetniku.

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti