Značaj glikemijskog indexa kod sportista

background image

4

1. UGLJIKOHIDRATI I SPORTSKA AKTIVNOST

Zalihe glikogena (polisaharidna makromolekula koja nastaje spajanjem u lanac mnogo 

molekula   glukoze)   jedno   su   od   glavnih   ograničenja   pri   nekoj   sportskoj   aktivnosti 

(trening/takmičenje). Glikogen je poželjni mišićni pogon. Pri maksimalnom intezitetu troši se 

40   puta   brže   nego   tokom   mirovanja.   Ugljikohidrati   imaju   odlučujuću   ulogu   u   povećanju 

glikogena u mišićima i jetri. Glikogen koji nalazimo u jetri održava nivo šećera u organizmu, 

a glikogen koji nalazimo u mišićima koristi se isključivo u mišićnoj stanici. Oni za svoju 

aktivnost glikogen koriste iz svojih zaliha, a te zalihe iznose 300-400 grama tj. 1200-1600 

kcal, što je dostatno za svega oko 20 mišićnih kontrakcija. Redovnim treningom dolazi do 

povećanja kapaciteta pohranjivanja u mišićima i jetri. Maksimalno povećanje glikogenskog 

depoa   nastaje   kod   sportova   gdje   dolazi   do   potpunog   crpljenja   glikogena   tokom 

treninga/takmičenja (sportovi izdržljivosti i snage). Ukoliko se glikogen ne troši, dolazi do 

deponovanja   u   organizmu,   a   kao   posljedica   je   povećanje   tjelesne   težine   sportaša.   Zbog 

vezivanja vode na glikogen (3 grama vode na 1 gram glikogena). Tokom planiranja prehrane 

sportaša moramo jako paziti da nebi došlo do smanjenog unosa ugljikohidrata hranom, zbog 

toga što bi to moglo prouzrokovati nizak nivo energije, smanjenu sposobnost za trening, 

gubitak koncetracije, slab oporavak od napornih treninga i gubitak tjelesne težine. 

Glavni dio ugljikohidrata u prehrani trebali bi predstavljati složeni ugljikohidrati i 

prirodni   šećeri   koji   se   nalaze   u   nerafiniranim   namirnicama.   Karakteristika   nerafiniranih 

namirnica jest da ta hrana sadrži i vrijedne količine bjelančevina, vitamina i minerala te 

vlaknastih stvari neophodnih za oporavak sportaša. 

Tabela 1. Nerefanirane i rafinirane namirnice

NERAFINIRANE hljeb,   slano   pecivo,   prepečeno   pecivo,   pahuljice,   riža   i   ostalo   zrnje, 

tjestenina, krompir, kukuruz, grah, svježe voće i povrće

RAFINIRANE

šećer,   džem,   sirup,   bezalkoholna   pića,   slatkiši   i   čokolada,   sladoled, 
sportski napitci s glukozom i saharozom

1.1. Slaganje jelovnika prema glikemijskom indexu (GI) 

Glikemijski index je mjerilo ugljikohidrata, a uvedeno je 1980., kao standard koristi se 

glukoza (GI 100) ili bijeli hljeb. Glikemijski indeks označava količinu šećera u krvi koja se 

stvori pri probavi određene namirnice, a samim tim označava i količinu debljajućeg hormona 

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti