ponašanje prodavaca i kupaca. Shodno tome, svako tžište se sastoji iz sledećih dimenzija, i
to: ljudi, platežne moći, spremnosti ljudi da kupuju i prodaju, proizvoda ili usluga, vremena i
prostora.

Bez

ljudi

ne bi bilo ni tržišta. Oni su ti koji se na tržištu pojavljuju ili kao prodavci ili kao kupci.

Ipak, čini se da sve brži razvoj savremenih komunikacija i sredstava za komunikacije polako
zauzimaju mjesto covjeku, pa se zato u budućnosti očekuje da će tržište i zavisiti manje od
ljudi, a više od sredstava i informacija.

Platežna moć

u određenom vremenskom periodu ne podrazumijeva samo zarade i mjesečne

plate, već se dopunjava štednjom i potrošačkim kreditima. Platežna moć zapravo diktira i
količinu prodavaca i kupaca na tržištu, jer ukoliko ta moć opada onda opadaju i kupovina i
prodaja.

Sedeća dimenzija koja definiše tržište jeste

spremnost ljudi da kupuju i prodaju

. Naime, ljudi

mogu imati i novac za kupovinu i robu za prodaju, ali se može desiti da oni ne žele ni
kupovati a ni prodavati. Shodno tome, marketing je taj koji ima zadatak da podstakne
spremnost ljudi za kupoprodaju. Isto tako, spremnost ljudi za neku veću kupovinu je u
direktnoj srazmjeri sa kamatnom stopom, a to se objašnjava time da će niske kamatne stope
stimulisati potrošnju, dok će visoke kamatne stope uticati na to da se više štedi. Visoka
inflacija takođe stimuliše potrošnju.

Vrijeme

je isto tako vrlo bitna dimenzija tržišta. Ako u pogrešno vrijeme imate kvalitetne

proizvode, to je isto kao da ih nemate. Uložili ste i potrošili dosta sredstava za njihovu
proizvodnju i taj novac ne možete povratiti. Da ne bi došlo do toga i da bi u pravo vrijeme
imali i pravu robu, moramo konstantno pratiti tržište.

Slično vremenu možemo objasniti i dimenziju

prostora

. Ukoliko imamo proizvode i usluge ali

na pogrešnom mjestu, tada smo bespotrebno potrošili resurse koje nećemo moći da
povratimo.

1.2.FUNKCIJE TRŽIŠTA

Tržište, pored povezivanja ponude i tražnje, ima još nekoliko osnovnih funkcija i to:

Informativnu

- koja upoređuje postojeće i informacije sa tržišta kako bi domaćinstva i

privredni subjekti donijeli odluke o kupovini roba i usluga. U stvari, te informacije su tržišna
cijena i na osnovu njenog kretanja se privredni subjekti informišu o stanju ponude i tražnje na
tom tržištu i tako uočavaju gdje je njihovo mjesto u odnosu na cijenu. Proizvođači su takođe
povezani na tržištu kupoprodajnim transakcijama i ta povezanost im pomaže ne samo da
nabave potrebne inpute za proces proizvodnje već i da realizuju svoju robu.

Selektivnu -

koja motiviše i nagrađuje sa jedne strane a kažnjava sa druge strane one

privredne subjekte koji su dovoljno ili nedovoljno produktivni. Dakle, ona vrši njihovu selekciju
koja se zasniva na procesu konkurencije. Kako se na tržištu formiraju iste cijene po kojima
svi učesnici plasiraju svoje proizvode, veću zaradu ostvaruju oni koji imaju manje troškove
proizvodnje. S toga, kako bi ostvarili željene ciljeve i ostvarili bolju zaradu, proizvođači se
moraju prilagođavati zahtjevima tržišta tako što će se usavršavati i stalno nešto mijenjati.

Alokativnu

- koja se bavi usklađivanjem ponude i tražnje. Praćenjem cijena proizvoda u

različitim djelatnostima, proizvođači povlače ili ulažu svoje proizvode na ona tržišta gdje je
veća mogućnost zarade. Zavisno od toga da li tržišne cijene rastu ili opadaju, ponuda i
tražnja se mijenjaju sa težnjom da se uravnoteže.

Distributivnu

- koja formiranjem cijena utiče na formiranje i raspodjelu društvenog proizvoda

na osnovu čega vlasnici proizvoda stiču dohodak i učestvuju u raspodjeli nacionalnog
dohodka.

Važno je naglasiti da sve četiri funkcije djeluju simultano i vezane su za razvoj tržišta.

1.3. VRSTE I STRUKTURA TRŽIŠTA

Postoji više vrsta tržišta i možemo ih podijeliti prema:

predmetu razmjene

: tržište roba i usluga, tržište faktora proizvodnje i finansijsko tržište;

mjestu na kome se odvija

: lokalno, regionalno, nacionalno, međunarodno i svjetsko tržište;

stepenu slobode

: otvoreno i zatvoreno tržište;

konkurentnosti

: tržište potpune konkurencije, monopolsko tržište i oligopolsko tržište;

uslovima razmjene

: slobodno i vezano tržište;

odnosu ponude i tražnje

: tržište kupca i tržište prodavca;

aspektu tržišnih struktura

: perfektno tržište i imperfektno tržište;

mjestu na kome se roba nalazi

: tržište veleprodavaca i tržište maloprodavaca;

aspektu marketinga

: tržište lične potrošnje i proizvodno tržište.

Tradicionalno "tržište" je bilo fizičko mjesto na kome su se kupci i prodavci okupljali radi
kupovine i prodaje robe. Ekonomisti tržišta opisuju kao skup kupaca i prodavaca koji
obavljaju transakciju nekog proizvoda ili grupe proizvoda. Marketari s druge strane, često
koriste izraz tržište za obuhvatanje različitih grupa kupaca.Oni smatraju da prodavci čine
privredne grane, a kupci čine tržište.Danas možemo napraviti razliku između tržišta kao
mjesta i tržišnog prostora.Tržište kao mjesto je fizički pojam, kao kada kupujete u radnji; dok
je tržišni prostor virtuelni pojam, kao kada kupujete putem Interneta.

1.4. SEGMENTACIJA TRŽIŠTA

"Umješnim raščlanjivanjem cjelokupnog tržišta na određene segmente pronicljiv
preduzetnik je u mogućnosti da zapazi širok spektar različitih segmenata kupaca