Nastavni predmet: Bankarski menadžment
Nastavnik: doc. dr Dalibor Misirača
Datum: 02.11.2007. godine
e-mail:

- Značaj i uloga menadžmenta u bankarstvu, strategijski menadžment u

bankarstvu, rukovođenje i koordinacija bankarskim sektorom i tržišta.

Datum:09.11.2007. godine,

Tokom današnjeg predavanja bavićemo se hronologijom i genezom bankarskih usluga. Prvi
počeci, nastanak ekspanziju, koja traje i danas.Obratićemo pažnju na konkurente, koji se bave
istim i sličnim poslovima kao i banke, podijeliti će mo ih u dvije oblasti;

Depozitne institucije
-

komercijalne banke,

štedne institucije,

kreditna udruženja,

Nedepozitne financijske institucije
-kompanije za životno osiguranje,

kompanije za osigurane imovine,

privatni penzioni fondovi,

državni i lokalni penzioni fondovi,

fondovi tržišta novca,investicione kompanije,

finansijske kompanije,

hipotekarne kompanije,

emitenti hartija od vrijednosti,

investicioni fondovi zatvorenog tipa koji posluju sa nekretninama,

brokerske i dilerske kuće koje posluju sa hartijama od vrijednosti,

institucije koje pružaju i druge finansijske usluge itd.

Finansijski sistem sačinjavaju finansijske institucije,te predstavljaju konkurenciju jedni
drugim, javlja se nedostatak tržišta i manjak komintenata,dolazi da gašenja pojedinih
bankarskih kompanija. Jedan pokazatelj je stanje od prije jednog vijeka, gdje bilo duplo
više bankaka na tržištu kapitala.
Pitanje; Koji je problem savremenog bankarskog sistema u pogledu tržišta kapitala?
Ošekujem; logičan odgovor, koji prozlazi iz konstsatacija praćenja svakodnevnih
dešavanja finansijskom svijetu potpomognut «Novim svjetskim poretkom".
Dalje u toku rada težište je u bankarstvu, gledano kao kompleksnu nauku integrisanu sa
privredom savremenog doba.Izučavanje ovog područja ekonomskih nauka obuhvata:
1. Funkciju, ulogu i organizaciju bankarskog sistema u jednoj zemlji
2. Depozitno, kreditno i ukupno bankarsko poslovanje

3. Odraz monetarne i devizne valutne politike, u pogledu djelovanja na ekonomske i

finasijske odnose u privredi i u odnosima sa inostranstvom

4. Opšta ekonomska i monetakno-finansijska kretanja u privredi i društvu
M ožemo reći da nauka o bankarstvu se svodi na izučavanje odgovarajućih bankarskih
funkcija i operacija, kao i posebnih društveni funkcija bankarskog sistema.Želim da se
uvidi razlika između nauke o bankarstvu i nauke o monetarnim finansijama, čiji je
predmet izučavanja, monetarn kreditni sistem i politika.
«Bankarstvo» kao pojam predstavlja izučavanje bankarskog sistema i bankarske prakse,
kao i pitanje kreditnog sistema i kreditne prakse.
Banku možemo definisati kao «ustanovu ili preduzeće kojoj je uzimanje kredita u obliku
novca glavno zanimanje» tumačenje Švicarca F. Somary, dok u punom smislu definicija
je sledeća, doduše jedna od sebi sličnih;Banke su preduzeća koja iz poverenih i slobodnih
postojećih novčanih sredstava, ili iz kreiranih novih, daju zajmove,koje posreduju u
platnom prometu i koje svojim klijentima čine druge usluge» Ćurković.
Da bi mogli da uđemo u srž ovog predmeta kao discipline u startu se mora razganičiti sa
paušalnim shvatanjima i konstatacijama o fenomenu «lakog i jednostavnog» i doći do
logičkog suda potpomognutog činjenicama zasnovanim na naučnoj i stručnoj osnovi.
Pitane;Da li više volite biti bankar ili se baviti bankarstvom?
Odgovor:Krajnje utemeljeno mišljenje na empirijskoj osnovi iz oblasti bankarskog
menadžmenta, što nam govori da treba studijski izučavati materiju, pristupati analitički i
temeljiti stav na naučnoj doktrini, jer bankar nema pravo na

popravni

, tada je u

bankrotu.

Savremeno bankarstvo u saradnji sa privredom čini specifičnu strukturu bankovnih
organizacija, tako da banke dijelimo na sledeće grupe;
1.Centralne , odnosno «banke banaka»
2.Komercijalne (depozitne ) banke
3.Investicione banke,
4.Poslovne banke,
5.Univerzalne banke,
6.Granske ( specijalizovane-opredjeljene) banke,
7.Monobanke ili jedinstvene banke,
8.razvojne banke,
9.Regionaalne banke,
10.Multinacionalne banke,
11.Štedionice i druge finansijske organizacije.
Osnovne funkcije centralne banke su;
-regulisnje opticaja novca i emisije kredita u zemlji
-održavanje likvidnosti u međunarodnim plaćanjima
-ošuvanje likvidnosti kreditnog sistema u zemlji
-izvršavanje raznih transakcija za račun države
-analiza nobčanih i privrednih kretanja,
Komercijalne banke se bave kratkoročnim kreditiranjem proizvodnje i prometa,one su
posrednici između pozajmilaca i uzajmilaca novca.
Razvojna banka daju kredite za razvoj privrede, te vrše akumulaciju sredstava u pogledu
kreditiranja domaće privrede.
Pitanje:Navedite na prostorima RS i BiH prisustvo banaka i odredite tip i poziciju sa koje
djeluju u emisiji tržišta kapitala.
Odgovor:Obratiti pažnju na porjeklo banke, matičnost,uloga franšize, pokušati razumjeti
«dobru stranu bankarskog sektora kod nas», ako ne uspijete, postavite to pitanje na jednom od
naših sledećih časova,tj. na predavanjima.

potencijal plasira se u kupovine akcija i obveznica na tržištu kapitala, pri čemu se sprovodi
portfolio menadžment u smislu povremenog prekomponovanj a aktive investicionih fondova.
3. -

berzanske firme ili investicione banke

su institucije koje se bave poslovima na

primarnom i sekundarnom tržištu kapitala.
3.1. - investicione banke - pomažu kompanijama da izvrše emisiju akcija i obveznica na
primarnom tržištu kapitala koje daju i garancije pri plasmanu na tržištu kapitala.
3.2. - brokerske i dilerske firme - obavljaju na sekundarnom tržištu kapitala. U svojstvu
brokera, investicione banke vrše samo tehničke posredničke funkcije, dok kao dileri obavljaju
transakcije u svoje ime i za svoj račun u preuzimanje rizika.
3.3. - merčent banke - se bave finasiranjem prestruktuiranja velikih komapanija i daju
kompletan konsalting usluga.”

U poslijeratnom periodu je došlo do jakih transformacionih procesa u finansijskoj strukturi i
to posebno u razvijenim zemljama. Radi se o jakim procesima marketizacije bankarstva u
smislu jačanja komponenata tržišne konkurencije uz smanjivanje uloge državne regulacije. Ta
deregulacija, predstavlja institucujalnu pokretačku polugu koja dovodi do pomenutih
transformacionih procesa. Osnovni razlog ovog načima funkcionisanja finansijskog tržišta je
bilo da se obezbijedi sistemska stabilnost.
Pod tim se podrazumijevalo nastojanje da se smanje rizici, ograničenjem konkurencije, tj,
određeni tipovi finansijskih institucija imali su pravo da posluju samo na određenom
segmentu šireg finansijskog tržišta.

Datum: 23.11.2007. godine

3.1. KADROVSKA FUNKCIJA U BANKARSTVU

Kadrovska funkcija obuhvata planiranje, organizovanje, odlučivanje i kontrolu operativnih
kadrovskih zahvata. Ona je najznačajniji dio poslovnih funkcija u bankarstvu i ukupnih
društveno-ekonomskih funkcija, jer se odnosi na ljude - nosioce razvoja. Operativni elementi
kadrovske funkcije determinisani su obimom izvora, prihvata, rasporeda, razvoja i
pokretljivosti kadrova u funkciji ili pripremi. U praksi se susreću različite tehnike, metode i
načela kadrovske funkcije. To je zbog toga što su nasleđeni iz raznih sredina i sistema.
Razvoj kadrovske funkcije u našoj zemlji, pogotovo u javnim preduzećima, zaostaje iz više
razloga, a prvenstveno zbog:



neadekvatnog pristupa razvoju,



nedostatku adekvatnih kadrovskih metoda, tehnika i organizacionih oblika deficita
kadrovskih stručnjaka,



nestručnosti rukovodećih ekipa (kad neko nije stručnjak ni za jedno područje, onda je
sposoban da rješava sve probleme, ili kad je neko stručan u određenoj oblasti sa
dugogodišnjim radnim iskustvom a postavlja se da obavlja rukovodeću funkciju u
totalno suprotnoj oblasti),



privrednih poteškoća,



pluralizma ideje i erozije ljudskih vrijednosti, što uslovljava manipulisanje ljudima.

Meir Kohn, Financial Institutions and Markets, N.York -1994 , glava 8

Datum: 30.11.2007. godine

3.2. ORGANIZACIJA KADROVSKE FUNKCIJE

Organizacija kadrovske funkcije ima različite oblike, što zavisi od mnogo uzroka. Najčešći
naziv je kadrovski sektor, HR, služba ili odjeljenje. Kod nas se u nekim bankama, kadrovski
poslovi često nalaze u drugim službama, što je posljedica neznanja ili loše prakse.
Kadrovskoj problematici mora se pridavati šire značenje, s obzirom da je čovjek kompleksna
ličnost. Kadrovska funkcija mora se tretirati kao poslovna funkcija, usko povezana sa
proizvodnjom, razvojem i ekonomsko-organizacionom funkcijom.
Za uspješno obavljanje kadrovskih poslova, potrebno je učestvovanje stručnjaka različitih
profila. U tome se kadrovska funkcija preduzeća, značajno razlikuje od nekih drugih
poslovnih funkcija, koje pretežno zapošljavaju stručnjake iste struke.
Priroda problema ljudi u radu, traži da se problemi sagledavaju sa aspekata različitih naučnih
disciplina, što povećava potrebu za timskim radom, različitih stručnjaka.
Dosadašnja kadrovska praksa afirmisala je potrebu da u radu na kadrovskim poslovima,
učestvuju sljedeći stručni profili:



menadžer kadrovskih poslova,



tehnolog,



pravnik - za radno pravo,



inženjer zaštite na radu,



ljekar medicine rada,



psiholog,



sociolog,



socijalni radnik,



ekonomista - posebno za područje raspodjele,



novinar.

Novi pristupi čovjeku kao multidimenzionalnoj ličnosti, unose bitne promjene u sadržinu
kadrovskih poslova, kako kvalitativno, tako i kvantitativno. Saznanja o značaju kadrova se
svakim danom šire. Veliki je broj potrebnih uslova za stimulativno djelovanje našeg društva,
na nova saznanja u oblasti kadrovske djelatnosti, budući da se naša zemlja nalazi u tranziciji.
Proces tranzicije koji je zahvatio u Srbiji bankarstvo mora se prevashodno i prioritetno
sprovesti u oblasti kadrovske politike. Zato je veoma bitno precizno definisati, koji su to
kadrovski poslovi i posebno strategiju upravljanja njima.
Četiri dimenzije poslovne transformacije:



Reusmeravanje,



Restrukturiranje,



Revitalizaciju,



Obnovu - podmlađivanje.

Kadrovski poslovi, s toga, zauzimaju centralno mjesto u menadžmentu ljudskih resursa, a
menadžment ljudskih resursa je najvažniji element strukture ukupnog menadžmenta
preduzeća.
Kadrovska funkcija se organizaciono obavlja u okviru Kadrovske službe, mada svi kadrovski
poslovi nisu u njoj sadržani. Pored stalne veze sa ostalim službama u okviru banke, Služba je i

Mašić Branislav, Strategijski menadžment - Univerzitet "Braća Karić", Beograd 2001.

mora se imati u vidu, da svaka odluka proizvodi određene konflikte, koji se moraju rješavati.
Svaka odluka je misaoni proces i ima svoje osnovne dimenzije:

Šta treba uraditi,
Kako to treba uraditi,
Kada to treba uraditi,
Ko to treba da uradi.
Što se tiče redoslijeda pripreme i donošenja odluka, procedura odlučivanja treba da teče
standardno na sljedeći način:
Iniciranje odluke,
Stručna priprema (alternativno),
Rasprava o vrijednosti konstrukcije odluke,
Rasprava o odgovarajućem organu upravljanja,
Razrada sprovođenja odluke,
Primena organizacionih mjera u realizaciji odluke,
Uspostavljanje “kodeksa” odgovornosti,
Osposobljavanje kadrova za sprovođenje odluke,
Kontrola, stimulansi i sankcije u realizaciji odluke.
Na pitanje: “Zašto se savremene tehnike odlučivanja, uopšte ne primjenjuju, ili malo
primjenjuju pravi odgovor može biti sljedeći: Banke imaju odgovarajuće stručne kadrove za
primjenu savremenih tehnika, jer one zahtijevaju nove, sposobne, stručne i iskusne kadrove,
koji su odlučni da primjenjuju novine, a ne interne kadrove, koji robuju centralizovanom
obliku odlučivanja i velikom uticaju vladajućih struktura. Kod donošenja odluka, uvijek je
potreban vlastiti sud, da bi se odlučilo šta valja ispitati, učiniti, izmjeriti, predložiti i zaključiti.
Rješavanje složenih kadrovskih problema, ne može se u potpunosti temeljiti na objektivnoj
sadašnjoj situaciji, s obzirom na velike skokove u razvoju tehnologije, već od HR je nužno
tražiti, objektivnu i realnu procjenu činjenica u izgradnji dinamičnih sistema poslovanja. S tim
u vezi, opšti ciljevi kadrovske politike treba da omoguće i ostvarenje posebnih ciljeva. Na taj
način treba osigurati:



Odgovarajući model kadrovske strukture, koja će najuspješnije realizovati politiku
dugoročnog razvoja,



Adekvatan raspored kadrova na “radna mjesta”, čijim zahtjevima se udovoljava,
usmjeravaju ih na optimalnu efikasnost,



Socijalno-ekonomsku sigurnost kadrova, stabilnom poslovnom politikom,



Zadovoljstvo kadrova u radu i raspodjeli.

Osiguranje adekvatnih kadrova (zapošljavanjem novih stručnjaka) i potrebe kontinuiranog i
sistemskog obrazovanja postojećih kadrova, podjednako su važni kao i uvođenje nove
tehnike. Tehnički progres i adekvatan razvoj kadrova, dva su bitna uslova za rast proizvodnih
snaga. Priprema odluka i koncipiranje poslovne politike, jedna je od najodgovornijih
dimenzija kadrova. U poslovnoj politici banaka, još uvijek nedostaju određene procedure,
metode i tehnike, odnosno potrebna je savremenija tehnologija u pripremi, donošenju i
realizaciji odluke. S toga, treba uspostaviti takav mehanizam, koji će regulisati prava,
dužnosti, odgovornosti i sankcije, da bi se proučili zacrtani rezultati i omogućila afirmacija
stvaralačke sposobnosti kadrova.
U cijeloj tehnologiji odlučivanja, treba da bude presudna stručna priprema, a taj proces treba
da teče na sljedeći način:
Utvrđivanje problema,
Analiza stanja,
Sistem predviđanja,
Sistem procjene,