ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTE
STUDIJ SESTRINSTVA
ZNAČAJKE RADA MEDICINSKE SESTRE U LIJEČENJU
BOLESNIKA S DEPRESIVNIM POREMEĆAJEM
ZAVRŠNI RAD
Zagreb, 2008
ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTE
STUDIJ SESTRINSTVA
ZNAČAJKE RADA MEDICINSKE SESTRE U LIJEČENJU
BOLESNIKA S DEPRESIVNIM POREMEĆAJEM
ZAVRŠNI RAD
2
10.1 Vrste liječenja…………………………………………………………………29
10.2 Antidepresivi i njihova podjela ..……………………………………….…….33
10.3 Tijek i prognoza……………………………………………………………….35
11. ZDRAVSTVENA NJEGA DEPRESIVNIH BOLESNIKA ……………………...36
12. POPIS LITERATURE …………………………………………………………….39
1. SAŽETAK
Depresija je jedan od najčešćih psihijatrijskih poremećaja. Procjenjuje se
da godišnje zadesi gotovo 100 milijuna ljudi diljem svijeta, a poseban utjecaj na
njezino stvaranje i razvoj ima svakodnevni životni stres. Trenutno je depresija
za žene zdravstveni problem na drugom mjestu po učestalosti. U ukupnoj
populaciji depresija je na četvrtom mjestu prema učestalosti.
4
U gotovo polovice oboljelih prva depresivna epizoda javlja se prije 40-te
godine života. Većina liječenih epizoda traje dva do tri mjeseca, ali ako se
neodgovarajuće liječi ili ne liječi, prosječno traje od 6 do 13 mjeseci. Prekid
terapije antidepresivima nakon manje od 9 do 12 mjeseci kontinuiranog
tretmana povećava rizik od obnavljanja simptoma. S vremenom, kako bolesnik
postaje stariji, depresivne epizode obično postaju sve češće i traju sve duže ako
se ne liječe. Tijekom dvadesetogodišnjeg perioda bolesnici prosječno imaju 5
do 6 epizoda. U jednog dijela bolesnika, kojih je 5-10%, mogu se pojaviti
epizode manije povišenog raspoloženja. Najčešće se javljaju nakon dvije do
četiri depresivne epizode. Kada se u bolesnika pojavljuju i depresivne i
manične epizode, govorimo o bipolarnom afektivnom poremećaju. Važno je da
depresivni bolesnici redovito uzimaju propisanu terapiju (antidepresive), jer
se depresivne epizode mogu uspješno liječiti. Djelovanje antidepresiva nastupa
odmah a poboljšanja pacijentovog stanja vidljiva su na kliničkoj slici nakon
dva, tri, a katkad i šest tjedana. Ako se epizode pojavljuju s velikom
učestalošću, terapiju je potrebno uzimati doživotno. Uz terapiju
psihofarmacima u tretmanu depresije koriste se i različite psihoterapijske
metode.
Razumijevanje je ključ uspjeha
Pridržavanje svih savjeta liječnika, uključujući uzimanje lijekova,
najbolji je put prema oporavku. Kako liječenje napreduje, treba reći liječniku
osjeća li se bolesnik bolje ili lošije nego u početku i kako se osjeća dok uzima
lijek. Najvažnije od svega: odmah se javiti liječniku ako se pojave misli da bi
sam sebi nešto učinio!
5
2. UVOD
Depresija se ubraja ne samo u najranije opisane bolesti u povijesti
medicine, nego i u najčešće psihičke poremećaje današnjice. Riječ „depresija“
podrijetlom je iz latinskog jezika- latinski depressio dolazi od deprimere, što
znači potisnuti, pritisnuti, udubiti ili potlačiti. Depresivni poremećaj je u
ukupnoj populaciji zdravstveni problem na četvrtom mjestu, a za žene je
zdravstveni problem broj dva. Prema procjenama Svjetske zdravstvene
organizacije (SZO) depresija će do 2020 godine postati drugi svjetski
zdravstveni problem. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih
osoba što se prati od 1910. godine. Svaki deseti čovjek ima šansu jednom u
životu oboljeti od depresije. Depresija uzrokuje duboke patnje i većina
stručnjaka slaže se da je to za čovjeka najbolnije iskustvo s kojim se može
suočiti.
Depresija je afektivni poremećaj karakteriziran osjećajem tuge,
potištenosti, osamljenosti, beznađa, sumnje u samoga sebe i krivnje. Ovi
osjećaji mogu varirati prema intenzitetu i trajanju, te tako mogu biti vrlo
intenzivni i trajati duže vremensko razdoblje. Svakodnevne aktivnosti mogu
postati otežane, ali pojedinac još uvijek može biti u mogućnosti nositi se s
njima. Depresivni bolesnici se rano bude (dva ili više sati ranije nego
uobičajeno) ili pak spavaju značajno duže nego što je uobičajeno, ujutro se
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
