VISOKA ŠKOLA „CEPS – CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK
TEMA: ZRAČNI I VODENI PROMET U GRADOVIMA
(Seminarski rad)
Predmet: ROBNO DISTRIBUCIONI CENTRI
Ime i prezime studenta: SILVIO BERLUSCONI
Kiseljak, 2015. Godine
UVOD
Zračni putnički promet na ovim prostorima počinje još pred Drugi svjetski rat. Godine
1930. otvara se linija Beograd — Sarajevo — Podgorica. U upotrebi su manji putnički
zrakoplovi, a u tom periodu koristi se vojni aerodrom u Rajlovcu. Zračni civilni promet
obavljalo je beogradsko zrakoplovno društvo
Aeroput
sa zrakoplovima
Potez
29
francuske proizvodnje.
Početak Drugog svjetskog rata prouzročio je obustavu svih civilnih zrakoplovnih
aktivnosti na cijeloj teritoriji tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Po završetku rata,
praktično od 1947. godine, ponovo se uspostavlja redovni civilni zračni promet prema
Sarajevu, linijama između Sarajeva, Beograda i Zagreba. Promet obavlja nova
jugoslavensko-sovjetska kompanija
JUSTA,
a
za svoje aktivnosti koristi aerodrom u
Butmiru. Ova kompanija radi tek nešto duže od godinu, jer se odlukom Vlade
tadašnje
Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ),
zbog sukoba sa SSSR-om
osniva domaća kompanija
Jugoslovenski aerotransport,
poznatija pod skraćenim
nazivom
JAT
. Glavninu JAT-ove flote u to doba činili su zrakoplovi
Dakota (DC-3)
sa 24
putnička sjedišta
.
Promet legendarnim
DC-3
bio je u funkciji sve vrijeme sljedećih 22
godine.
Slika 1 prvi aerodromi
Zbog naraslih potreba i uvođenja u eksploataciju novih tipova mlaznih zrakoplova, koji
su zahtijevali čvrste betonske podloge manevarskih površina, krenulo se u realizaciju
ideje o gradnji novog sarajevskog aerodroma. Poslije dugogodišnjih analiza i ispitivanja
pozicije budućeg aerodroma, odlučeno je da bude lociran u Sarajevskom polju, u
neposrednoj blizini postojećeg travnatog aerodroma Butmir. Sama gradnja počela je
krajem 1965. i trajala je nešto više od tri godine. Izgrađena je potrebna aerodromska
infrastruktura: pista, rulne staze, platforma, skromna terminalna i upravna zgrada.
Kontrolni toranj bio je također u sklopu aerodromske zgrade. Radionavigacijska
(R/NAV) oprema na aerodromu omogućavala je prihvat svih vrsta zrakoplova, zaključno
s kategorijom
C,
i u prilikama noćnog letenja i složenih meteo uvjeta (VFR i IFR letova).
kako bi se smanjili operativni minimumi za operacije zrakoplova i time povećala
frekvencija procedura slijetanja i polijetanja. Ova zahtjevna ideja pretočena je u
stvarnost prije samog početka ZOI ‘84. Pista je produžena za 150 m. Osposobljena je
nova rulna staza, proširena operativna platforma. Instalirana je kompletna nova rasvjeta
piste, prilaza i rulnica, nabavljena planirana R/NAV sredstva (tri VOR-a i novi ILS), i na
kraju izgrađena nova veoma funkcionalna zgrada aerodromskog terminala. Terminalna
zgrada dobila je sve sadržaje koji su uobičajeni na međunarodnim aerodromima. Time
se Aerodrom Sarajevo svrstao u najopremljenije aerodrome u ovom dijelu Evrope.
Tehnološki i kadrovski bio je potpuno spreman dočekati početak Igara.
Slika 4 doček za Olimpijske igre
Slika 5 Olimpijsko Sarajevo
