Renesansna arhitektura
Objavio adna.m1610 30. januar 2023.
Seminarski radovi, Skripte, Arhitektura, Umetnost/Dizajn
Objavio ivana555 24. avgust 2015. Prijavi dokument
UVOD
Početkom V veka p.n.e. helenska civilizacija je doživela vrhunac kada grad Atina postaje kulturni centar helenskog sveta. Međutim, suparništvo izmeću Atine i Sparte dovelo je do Peloponeskog rata koji je podelio i oslabio grčki svet, dok su konačno u IV veku p.n.e. grčki gradovi-države pali pod uticaj Makedonije. Ova nova vojna sila predvođena Aleksandrom Makedonskim pokorila je Persijsko carstvo, što je omogućilo širenje helenističke kulture sve do Indije, prostora Bliskog istoka i severne Afrike, gde će dominirati nekoliko vekova. Danas se Antička Grčka smatra kolevkom zapadne civilizacije i kulturom sa najznačajnijim doprinosom u istoriji čovečanstva (filozofija, književnost, prirodne nauke, istorija, arhitektura, umetnost, osnovi uređenja modernog društva – demokratija i sloboda govora). Tokom kasnijih epoha uticaj helenske civilizacije bio je posebno snažan u doba Renesanse i Prosvetiteljstva tj. epohi Neoklasicizma (XVIII-XIX vek).
Do druge polovine 5. veka p. n. e. grčki skulptori su uspeli postići savršeno majstorstvo u obradi kamena. Opšta težnja grčke skulpture bila je idealizacija koja je dostigla svoj vrhunac u klasično doba. Ta potpuna idealizacija dovela je do toga da su sve grčke skulpture visoke, vitke i savršeno proporcionalne.
NAJZNAČAJNIJI SKULPTORI
Najznačajniji skulptor ovog doba je Poliklet koji je izradio brončanu skulpturu mladića s kopljem – Kopljonoša (Dorifora). Težina skulpture počiva na jednom stopalu dok drugo jedva dotiče tlo vrhovima prstiju. Taj stav je poznat pod nazivom kontraposto(prirodni stav na jednoj nozi koji uravnotežava mirovanje i pokret), bio veliki napredak u odnosu na skulpture kourosa iz arhajskog doba. Osim razmaknutih stopala figura ima različitu visinu kolena, bokova, poluprofil glave, anatomsku obradu tela i po prvi put u skulpturi – ruka slobodno visi. Tom skulpturom stvorio je vrstu uzora za grčku skulpturu (tzv. grčki kanon) koji je detaljno opisao u svojoj teorijskoj knjizi o umetnosti.
Poliklet je smatrao da je ljepota razmerni odnos delova tela i tih delova prema celini. Taj savršeni odnos bio je u tome da se glava sadrži 7 puta u visini tela, visina je odgovarala 10 šaka, a stopalo je veličine 3 širine dlana … Poliklet je svojim skulpturama dao i osnove idealizacije portreta grčkih skulptura koje uvek imaju karakterističan grčki nos i blage linije usana.
U isto vreme kada Poliklet ustanovljava svoj kanon, u Atini nastaju prve skulpture u slobodnom pokretu. Takav je Brončani Posejdon koji baca koplje (nepoznatog autora) i Mironov Diskobolos (Bacač diska) nastao nekoliko godina posle. Diskobolos je uzoran primer „odlučujućeg trenutka“, tj. kratkog zastoja između snažnog zamaha koji ruku s diskom dovodi u najviši položaj i pokreta kojim će ga naglo ispustiti i baciti u daljinu. Autor je uspeo da zgusne niz kretanja u jedinstvenu pozu koja je najkarakterističnija u složenoj radnji bacanja diska.
Objavio adna.m1610 30. januar 2023.
Objavio nvvaske99 15. januar 2023.
Objavio studenti.rs 23. decembar 2020.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.