0. OSNOVNE DEFINICIJE

 

 
 

Termodinamicki sistem

 je deo opsteg prostora odvojen od okoline granicom sistema. Ako 

kroz granice sistema ne dolazi do toplotnih interakcija sistema i okoline takav sistem zave se 
izolovan sistem a ako kroz granice sistema dolazi do toplotnih interakcija sistema i okoline takav 
sistem zave se neizolovan sistem  
 
 

Izolovan termodinamicki sistem

 sacinjavaju: 

 

 

- radno telo (radna materija) 

  - 

toplotni 

rezervoar (toplotni izvor ili toplotni ponor) 

 
Kod izolovanih termodinamickih sistema do promena velicina stanja radnog tela dolazi usled 
medjusobnih interakcija : 
 

1.  radnog tela i toplotnih rezervoara, 

 

2.  radnog tela i spoljnjih mehanickih sila  

 

3.  medjusobnih interakcija dva razlicita radna tela (adijabatsko mesanje, razmenjivaci 

toplote itd.)  
 
Pri tom radno telo menja svoje mehanicke velicine stanja (pritisak, specificna zapremina, i apsolutna 
temperatura) i toplotne velicine stanja (entalpija, unutrasnja energija, entropija) na racun razmenjene 
toplote ili rada. 
 
 
 

Neizolovan termodinamicki sistem

 sacinjavaju: 

 

 

- radno telo (radna materija) 

  - 

toplotni 

rezervoar (toplotni izvor ili toplotni ponor) 

  - 

okolina 

 

Kod ne izolovanih termodinamickih sistema do promena velicina stanja radnog tela dolazi usled 
medjusobnih interakcija : 
 

1.  radnog tela i okoline, 

 

2.  radnog tela, okoline i toplotnih rezervoara  

 

3.  medjusobnih interakcija dva razlicita radna tela (adijabatsko mesanje, razmenjivaci 

toplote itd.)  
 

 i okoline 

 
 
 

Toplotni rezervoari su neizolovani termodinamicki sistemi koji sa radnim telom u tokou 

nekog procesa razmenjuju toplotu. Toplotni izvori radnom telu daju toplotu a toplotni pomori od 
radnog tela primaju toplotu. Zajednicke osobine toplotnih izvora i ponora su  da imaju konstantnu 
temperaturu (T=const) 
 

Kod neizolovanih termodinamickih sistema ulogu toplotnih rezervoara najcesce preuzima 

okolina. 
 

 

 

Nas zadatak je da odredjujemo velicine stanja radnog tela (mehanicke i toplotne) i spoljne 

uticaje (toplota i rad). Nacini odredjivanja velicina stanja radnog tela zavise od samog radnog tela (da 
li je idealno, poluidealno ili realno). Na ovom kursu upoznacemo se sa nekoliko radnih tela: 
1. idealan gas 

2. vodena para (realan gas) 
3. vlazan vazduh (realan gas) 
 
 

Za svako od ovih radnih tela postoje razliciti matematicki modeli za odredjivanje velicina 

stanja (jednacine, tablice, dijagrami).  

2

 

background image

 

R

g

 = c

p

 - c

v

4

 

 
Vrednost ovih konstanti (c

p

, c

v

 i 

κ

) nalazi se na str 110, kao u sledecoj tabeli: 

 
 
 

c

V

c

P

κ

 

Jednoatomni gas 

g

R

2

3

 

g

R

2

5

 

3

5

 

Dvoatomni gas 

g

R

2

5

 

g

R

2

7

 

5

7

 

Tr(vise) atomni gas 

g

R

2

7

 

g

R

2

9

 

7

9

 

 

 
Spoljni uticaji na radno telo u zatvorenom termodimnamickom sistemu su

 kolicina toplote, q

12

 [J/kg],   

 

  

(uticaj 

toplotnih 

interakcija) 

12

s

s

q = T(s)ds

1

2

,

apsolutni (zapreminski) rad l (J/kg),   

 

   (uticaj 

spoljasnjih 

mehanickih sila) 

p(v)dv

=

W

v

v

2

1

12

Ako je podintegralan funkcija linearna resavanje integrala oblika 

 svodi se na 

primeu trapezne formule: 

I =

f x dx

x

x

( )

1

2

I =

x - x

2

[f( x )+ f( x )]

2

1

2

1

,  

 

Graficka interpretacija resenje integrala predstavljaja povrsinu ispod odgovarajucih krivih 

na Ts (toplota) i pv dijagramu (zapreminski ili tehnicki rad) 

 

W

12 

Q

12 

 

 

background image

 

Termodinamicki dogovor o znacima za spoljne uticaje (kolicinu toplote i rad)

 
Q

12

 > 0   

u termodinamickom sistemu pored radnog tela postoji toplotni izvor 

 
Q

12

 < 0   

u termodinamickom sistemu pored radnog tela postoji toplotni ponor 

 
W

12

 < 0   

kompresija radnog tela 

 
W

12

 > 0   

ekspanzija radnog tela 

 
 

Kvazistaticke politropske promene stanja idealnih gasova

  

 
Sve promene stanja ovog tipa pokoravaju se jednom od zakona (u zavisnosti od odabranog 
koordinatnog sistema) : 
 
pv

n

 = const  

 

(u pv koordinatama) 

Tv

n-1

 = const 

 

(u Tv koordinatama) 

T

n

p

1-n

 = const 

 

(u Tp koordinatama) 

 
Sve ove promene stanja predstavljamo graficki pomocu jednacina p=f(v) u pv dijagramu (dijagram 
rada) i T=f(s) u Ts dijagramu (dijagram toplote). Ove jednacine se zovu zakoni promena. Sve te 
jednacine razlikuju se samo po eksponentu politropske promene u opstim politropskim jednacina za 
kvazistaticke promene stanja: 
 
p=const  (n=0) 

 

izobara 

T=const (n=1) 

 

izoterma 

v=const (n=

)  

izohora 

s=const (n=

κ

 

povratna izentropa (povratna adijabata) 

 
Neke od navedeni kvazistatickih promene stanja generisu prirastaj promene entropije sistema a neke 
ne. One promene kod kojih nema promene entropije sistema (

Δ

S

si

=0) nazivaju se povratne promene. 

Takve promene su: 
 

- povratna izentropa (povratna adijabata) 

 

- izoterma (kada se razmena toplote vrsi na temperaturi okoline) 

One promene koje generisu promenu entropije sistema (

Δ

S

si

>0) nazivaju se nepovratne promene. 

Takve promene su: 
 - 

izohora 

Q

12

 > 0 

Q

12

 < 0 

radno telo 

W

12

 < 0 

W

12

 > 0 

radno telo 

Želiš da pročitaš svih 65 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti