Miroslava Unkaševi

ć

Dragana Vujovi

ć

Ivana Toši

ć

Zbirka zadataka iz

klimatologije i

primenjene meteorologije

Savezni hidrometeorološki zavod

Beograd, 2002.

Autori

:

dr Miroslava Unkaševi

ć

mr Dragana Vujovi

ć

mr Ivana Toši

ć

Zbirka zadataka iz klimatologije i
primenjene meteorologije

Recenzenti:

dr Jovan Mališi

ć

, red. prof.

dr Lazar Lazi

ć

, van. prof.

Izdava

č

:

Savezni hidrometeorološki zavod
Bir

č

aninova 6, Beograd

Za izdava

č

a

:

Mom

č

ilo Živkovi

ć

, dipl. meteorolog

Štampa

: AG Print, Beograd

Prelom teksta

: Dragana Vujovi

ć

 i Ivana Toši

ć

Slike

: Dragana Vujovi

ć

 i Ivana Toši

ć

Korice

: Dragana Vujovi

ć

 i Vladimir Stojši

ć

CIP-Kata

логизација

 

у

 

публикацији

Народна

 

библиотека

 

Србије

Београд

55

1

.50 (075.8) (076)

55

1

.58 (075.8) (076)

УНКАШЕВИЋ

, M

ирослава

Zbirka zadataka iz klimatologije i
primenjene meteorologije / 

М

iroslava

Unkaševi

ć

, Dragana Vujovi

ć

, Ivana Toši

ć

. -

Beograd: Savezni hidrometeorološki zavod,
2002 (Beograd: AG Print). –II, 238
str.: graf. prikazi; 24 cm

Tiraž 200. –Bibliografija: str. 233-234.

ISBN 86-809

11

-

1

2-7

1

Вујовић

Драгана

  2. 

Тошић

Ивана

а

Метеорологија

 – 

Задаци

б

Климатологија

 – 

Задаци

COBISS-ID 96

11

9820

background image

Zbirka zadataka iz klimatologije i primenjene meteorologije 

i

M. Unkaševi

ć

, D. Vujovi

ć

, I. Toši

ć

Sadržaj

     

strana

1. Zra

č

enje

1

.

1

 Uvod

1

2. Klima i vodni resursi

2.

1

 Crtanje hidrograma i sumarne linije oticaja

49

2.

1

.

1

 Odre

đ

ivanje zapremine pale vode

49

2.

1

.2 Crtanje hidrograma

50

2.

1

.3 Izra

č

unavanje zapremine pale vode i koeficijenta oticaja

5

1

2.

1

.4 Konstrukcija sumarne linije oticaja

5

1

2.2 Ocena verovatno maksimalnih padavina, PMP,
      pomo

ć

u Heršfildovog (statisti

č

kog) metoda

55

2.2.

1

 Uzorak podataka

55

2.2.2 Predstavljanje retkih doga

đ

aja

55

2.2.3 Nezavisnost i slu

č

ajnost promenljive 

M

K

56

2.2.4 Odnos izme

đ

M

K

 i povratnog perioda

 

56

2.2.5 Aritmeti

č

ka sredina niza godišnjih maksimuma

56

2.2.6 Standardna devijacija niza godišnjih maksimuma; uticaj

                     mogu

ć

eg izuzetka

56

2.2.7 Koeficijent varijacije

57

2.2.8 Empirijska korekcija zbog grešaka u podacima

57

2.2.9 Procena PMP

57

3. Meteorologija u poljoprivredi

3.

1

 Odre

đ

ivanje suma aktivnih temperatura

63

3.2 Odre

đ

ivanje dubine nulte izoterme

76

3.3 Prognoza mraza

80

3.4 Obrada podataka o visini padavina

87

4. Gradska klima

4.

1

 Odre

đ

ivanje korelacija izme

đ

u klimatskih elemenata

99

4.2 Raspodele klimatskih elemenata

1

09

4.2.

1

 Gumbelova raspodela

1

09

4.2.2 Dženkinsonova raspodela

11

2

4.3 Teorija pragova

1

34

5. Uticaj vremena i klime na 

č

oveka

5.

1

 Pokazatelji komfora

1

47

6. Prilog

1

6

1

Tabela I

1

63

Tabela II

1

65

Tabela III

1

66

Tabela IV

1

73

Tabela V

2

1

5

Tabela VI

2

1

6

Tabela VII

2

1

8

ii

Sadržaj

M. Unkaševi

ć

, D. Vujovi

ć

, I. Toši

ć

Tabela VIII

222

Tabela IX

225

Tabela X

228

Tabela XI

230

Tabela XII

23

1

Formule za izra

č

unavanje uzora

č

ke srednje vrednosti i

standardne devijacije

232

Literatura

233

Spisak tabela

235

Spisak slika

237

background image

2

Klima i energija 

M. Unkaševi

ć

, D. Vujovi

ć

, I. Toši

ć

i diferenciranjem po 

λ

x

T

x

c

d

d

2

2

=

λ

,

dobija se iradijansa crnog tela

( )

=

0

3

4

2

4

1

1

e

d

x

x

x

c

T

c

T

B

,

gde su radijacione konstante

2

1

6

2

1

Wm

1

0

74

,

3

h

2

=

π

=

c

c

,

mK

1

0

44

,

1

k

/

h

2

2

=

=

c

c

.

Plankova (Planck) konstanta iznosi

J

1

0

6255

,

6

h

34

=

,

dok je Bolcmanova (Boltzmann) konstanta

-

1

23

JK

1

0

38

,

1

k

=

,

a Štefan-Bolcmanova konstanta je

4

2

8

0

4

4

2

1

3

4

2

1

K

Wm

1

0

6696

,

5

1

5

d

1

e

=

π

=

=

σ

c

c

x

x

c

c

x

.

Dakle, Štefan-Bolcmanov zakon glasi

( )

4

T

T

B

σ

=

.

Z

ADATAK 

1.1.2

Izvesti Vinov (Wien) zakon pomeranja tj. na

ć

i talasnu dužinu 

λ

m

 pri kojoj je

monohromatska iradijansa crnog tela maksimalna. Na osnovu ovog rezultata odrediti 

λ

m

 za

Sunce i Zemlju. Temperatura površine Sunca je 

K

5800

s

=

T

, a temperatura površine Zemlje

je K

300

Z

=

T

.

Rešenje:

Da bi monohromatska iradijansa crnog tela bila maksimalna, prvi izvod iradijanse po

λ

 mora da bude jednak nuli, a drugi izvod manji od nule, tj.

( )

0

d

d

=

λ

λ

T

B

,

(

1

)

( )

0

d

d

2

2

<

λ

λ

T

B

.

(2)

S obzirom na obrazac za 

( )

T

B

λ

, prvi uslov zna

č

i

Želiš da pročitaš svih 233 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti