SADRŢAJ 

 

 

 

 

 

REZIME 

…………………………………… 

 

POPIS SLIKA 

…………………………………… 

II 

 

POPIS DIJAGRAMA 
 

…………………………………… 

III 

1. 

UVOD 
 

…………………………………… 

2. 

HISTORIJSKI RAZVOJ 
 

…………………………………… 

3. 

PODJELA TERMOELEKTRANA 
 

…………………………………… 

 

3.1 Podjela termoelektrana prema vrsti pogonskih 
strojeva 

…………………………………… 

 

              3.1.1 Plinsko turbinsko postrojenje 

…………………………………… 

 

              3.1.2 Parno 

– turbinsko postrojenje 

…………………………………… 

10 

 

              3.1.3 Kombinirano 

– turbinsko postrojenje 

 

…………………………………… 

10 

4. 

DIJELOVI TERMOENERGETSKOG POSTROJENJA 
 

…………………………………… 

12 

 

4.1 Komora izgaranja 

…………………………………… 

14 

 

4.2 Kompresor 

…………………………………… 

14 

 

4.3 Kondenzator 

…………………………………… 

15 

 

4.4 Turbina 

…………………………………… 

16 

 

4.5 Generator pare 

…………………………………… 

17 

 

             4.5.1 

Pregrijač pare 

    

…………………………………… 

18 

 

             4.5.2 

MeĎupregrijač  

    

…………………………………… 

18 

 

             4.5.3 

Ekonomajzerske površine 

    

…………………………………… 

18 

 

             4.5.4 

Zagrijači zraka 

    

…………………………………… 

18 

 

            4.5.5  Rashladni tornjevi 
 

    

…………………………………… 

19 

5. 

SNAGA BLOKA 
 

…………………………………… 

20 

6. 

PARAMETRI PARE 
 

…………………………………… 

21 

7. 

PRINCIP RADA TERMOELEKTRANE 
 

…………………………………… 

22 

8. 

UTICAJ TERMOELEKTRANA NA OKOLIŠ 
 

…………………………………… 

24 

9. 

POTREBA ZA NOVIM IZVORIMA ENERGIJE 
 

…………………………………… 

25 

10. 

PRORAČUN ZA TERMOELEKTRANU 
 

…………………………………… 

26 

11. 

ZAKLJUČAK 
 

…………………………………… 

33 

 

LITERATURA 

…………………………………… 

34 

 

I   

REZIME 

Živimo u vremenu kada tehnika nalazi značajnu primjenu u svim oblastima ljudskog života. 
Za svu tu tehniku, koju čovjek danas koristi potrebna je električna energija kao pogonsko 
sredstvo. Savremeni život čovjeka se ne može zamisliti bez korištenja električne energije. 
Ona  ima  primjenu  u  industriji  ,  poljoprivredi,  rudarstvu,  saobraćaju,  domaćinstvu  i  dr. 
Električnom energijom se pokreću motori, spajaju metali, osvetljavaju stanovi i ulice, radne 
prostorije,  pokreću  trolejbusi,  tramvaji,  vozovi,  omogučuje  prenošenje  vijesti  i  drugih 
informacija putem telefona, radija, televizije, Interneta. 

Termoelektrane  imaju  važnu  ulogu  u  proizvodnji  električne  energije,  kao  takve 
omogučavaju razvoj ljudske i društvene civilizacije. 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

background image

 

III   

POPIS DIJAGRAMA 

 

Dijagram 1  Temperatura entropija za paru 
Dijagram 2  Gubici u termoelektranama 
Dijagram 3 

Potrošnja električne energije 

Dijagram 4  D

ijagram odnosa T/s za prikazanu šemu termolektrane 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.  

UVOD  

Termoelektrane

 su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem  

goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare 

koja će 

pokretati turbinu, a potom i generator 

električne energije. 

Osnovna  namjena  im  je  proizvodnja  i transformacija primarnih  oblika  energije  u koristan 
rad, 
koji se kasnije u obliku 

mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne 

energije.  Mehanička  energija  je  proizvedena  uz  pomoć  toplinskog  stroja  koji 
transformira toplinsku  energiju.  Imamo  pretvaranje kemijske  energije u  toplinsku  koja  se 
pak  različitim  procesima  predaje  nekom  radnom  mediju. Radni  medij pak  služi  kao 
pr

enosnik  te  energije,  često izgaranjem  goriva,  u energiju  vrtnje.  Slika  1  predstavlja 

termoelektranu u Tuzli. 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 1

– Termoelektrana u Tuzla 

 

 

 

 

background image

 

3.  

PODJELA TERMOELEKTRANA  

Termoelektrane dijelimo na: 

1.  Parne termoelektrane (kondenzacijske termoelktrane) 
2.  Kogeneracijske termoelektrane (termoelktrane 

– toplane) 

3.  Plinske termoelektrane 
4.  Kombinovane termoelektrane 
5.  Dizelske termoelektrane 
6. 

Geotermičke termoelektrane 

7.  Nuklearne elektrane 

 

3.1. 

Podjela termoelektrana prema vrsti pogonskog stroja 

Prema  vrsti  pokretača  (stroj  koji  u  slijedu  energetske  transformacije  prvi  pretvara  bilo 

koji oblik energije u mehaničku energiju) dijelimo ih na: 

1.  plinsko-

turbinsko postrojenje (kružna postrojenja),  

2.  parna turbinska postrojenja   
3.  kombinirana postrojenja 

 

3.1.1   Plinsko 

– turbinsko postrojenje 

Plinsko-turbinsko postrojenje koristi 

dinamički pritisak od protoka plinova za direktno 

upravljanje  turbinom.  Sam  proces  koji  se  dogaĎa  u  plinskoj  turbini  nije  toliko  različit  od 
parne turbine. Naravno različit je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija 
je takoĎer drugačiji, no sam proces koji se dogaĎa u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što 
je  pad entalpije u  plinskoj  turbini  mnogo  manji  te  porast volumena 

veći.  Ukoliko  želimo 

povećati stepen  iskoristivosti moramo  povećati temperaturu medija  koji  ulazi  u  turbinu.Tu 
se  javlja  problem 

hlaĎenja,  pogotovo  samih lopatica.  Kako  bismo  ohladili  lopatice 

koristimo komprimirani  zrak 

iz  kondenzatora.  Naravno  dovoĎenje  zraka  za  hlaĎenje  će 

smanjiti i snagu postrojenja.  

Današnji  razvoj  materijala  nam  je  omogućio  da  i  izborom  materijala 

povećamo otpornost  na  temperaturu.  Za  izradu  lopatica  se  danas  koriste visoko  legirani 
materijali na bazi nikla 

koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova 

dostignuća na području materijala moramo osigurati hlaĎenje lopatica. 

U plinskim 

elektranama se 

mehanička 

energija 

pretvara 

električnu 

pomoću plinskih motora, koji se najčešće grade kao četverotaktni motori. Ove elektrane su 
obično  u  sistemu metalurgijskih  postrojenja radi  iskorištenja  plinova  iz visokih  peći ili  u 
sistemu koksara i postrojenja za 

dobivanje plinova radi iskorištenja plinova koji nastaju pri 

dobivanju koksa, zatim za iskorištavanje zemnog plina itd. Ukoliko želimo povećati stepen 

Želiš da pročitaš svih 33 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti