Simpleks metoda za rješavanje modela linearnog 

programiranja

p g

j

(14.03.2012., 21.03.2012.)

Dr. sc. Tunjo Peri

ć

SADRŽAJ

ƒ

Osnovni principi simpleks metode

ƒ

Rješavanje op

ć

eg problema LP za maksimum pomo

ć

j

j

p g p

p

simpleks tablice

ƒ

Rješavanje op

ć

eg problema LP za minimum pomo

ć

u simpleks 

t bli

tablice 

background image

ƒ

Da bismo odredili po

č

etno bazi

č

no dopustivo rješenje

ƒ

Da bismo odredili po

č

etno bazi

č

no dopustivo rješenje  

potrebno je najprije op

ć

i model LP svesti na kanonski oblik 

(sva ograni

č

enja moraju biti oblika jednakosti (=)).

ƒ

Svo

đ

enje

op

ć

eg/standardnog oblika 

linearnog modela na

kanonski oblik 

ovisi o obliku ograni

č

enja i vrsti linearnog 

problema

problema.

ƒ

Lijevoj strani ograni

č

enja oblika manje ili jednako (   )       

dodaju se tzv. 

dopunske varijable  

s koeficijentom 0 uz tu 

varijablu u funkciji cilja, kako za problem maksimuma tako i 
za problem minimuma.

ƒ

Lijevoj strani ograni

č

enja oblika jednakosti (=) dodaje se tzv

Lijevoj strani ograni

č

enja oblika jednakosti ( ) dodaje se tzv. 

artificijelna (umjetna) varijabla s koeficijentom

–M uz tu 

varijablu u funkciji cilja za problem maksimuma, odnosno M 

bl

i i

“M” j i

it

liki b j

za problem minimuma. “M” je izrazito veliki broj.

ƒ

Lijevoj strani ograni

č

enja oblika ve

ć

e ili jednako (   ) dodaje se 

dopunska varijabla s predznakom minus 

(-), s koeficijentom 0 u 

funkciji kriterija te artificijelna varijabla s koeficijentom –M za 

problem maksimuma odnosno M za problem minimuma.

ƒ

Tabli

č

no prikazano svo

đ

enje op

ć

eg na kanonski oblik problema LP 

izgleda ovako:

Oblik

 

Dopunske

 

i

 

Koeficijenti

 

u

 

funkciji

 

cilja

ogran

i

č

enja

umjetne

 

varijable

max

min

DOP

ART

DOP

ART

<=

+ DOP

0

0

<

+

 

DOP

0

0

=

+

 

ART

M

M

>=

DOP+ART

0

M

0

M

ƒ

Artificijelne (umjetne) varijable (ART) uvode se samo kao ra

č

unsko 

sredstvo u simpleks algoritmu s ciljem osiguranja dopustivog  

b i

č

j š j

bazi

č

nog rješenja.

background image

ƒ

Nebazi

č

ne su varijable

one koje u programu imaju vrijednost

ƒ

Nebazi

č

ne su varijable 

one koje u programu imaju vrijednost 

nula.

ƒ

Bazi

č

ne varijable 

predstavljaju tzv. bazu, imaju vrijednosti 

ve

ć

e od nule i ima ih onoliko koliko ima ograni

č

enja.

ƒ

Dopustivo bazi

č

no rješenje ima sljede

ć

e osobine

:

ƒ

Sadrži s e po iti ne rijednosti arijabli

i k d d

ij

ƒ

Sadrži sve pozitivne vrijednosti varijabli 

osim kod degeneracije,

ƒ

Svaka varijabla iz baze može se pojaviti samo u jednom ograni

č

enju sa 

strukturnim koeficijentom 1, tj. 

strukturni koeficijenti u 

ograni

č

enjima uz bazi

č

ne varijable

č

ine jedini

č

nu matricu

ograni

č

enjima uz bazi

č

ne varijable 

č

ine jedini

č

nu matricu,

ƒ

Vrijednosti varijabli koje 

č

ine dopustivo po

č

etno bazi

č

no rješenje 

jednake su slobodnim koeficijentima u ograni

č

enjima,

a to su: (1) 

dopunske varijable uvedene u ograni

č

enja oblika nejednadžbi

i (2)

dopunske varijable uvedene u ograni

č

enja oblika nejednadžbi      i (2) 

artificijelne varijable  uvedene u ograni

č

enja oblika jednadžbi i 

nejednadžbi      . 

Želiš da pročitaš svih 50 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti