Farmaceutska tehnologija
UNIVERZITET U TUZLI
FARMACEUTSKI FAKULTET
ŠKOLSKA GOD. 2012/2013
Farmaceutska tehnologija II
Prof. Vera Kerleta doc.
Ančica Topalčević
07.2013.god
2
LEGISLATIVA U FARMACIJI
ZAKON O APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI, 40/10
Član 5.
(1)
Za pojmove upotrijebljene u ovom zakonu shodno se primjenjuju značenja istih utvrđenih članom 2.
državnog Zakona.
(2)
Osim izraza utvrđenih članom 2. državnog Zakona, izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća
značenja:
a.
apoteka zdravstvena ustanova
je organizacioni oblik koji ispunjava uslove za nabavku, čuvanje i
izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih
lijekova i ostalih proizvoda iz člana 4. ovog zakona;
b.
ogranak apoteke
je organizaciona jedinica apoteke koji ispunjava uslove za izdavanje gotovih
lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih
proizvoda iz člana 4. ovog zakona;
c.
depo
je organizaciona jedinica apoteke, koji se osniva isključivo na demografski ugroženim
područjima i u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadrže opojne droge i izrade
galenskih i magistralnih lijekova;
d.
bolnička apoteka
je dio zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene
zaštite koja vrši snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana,
a s ciljem liječenja pacijenata i osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije;
e.
galenska laboratorija
je laboratorija u kojoj se izrađuju galenski lijekovi prema važećoj
farmakopeji i drugim magistralnim propisima, a koji su namijenjeni za izdavanje isključivo u
apoteci kao zdravstvenoj ustanovi u čijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija;
f.
licenca
je javna isprava koju izdaje farmaceutska komora, odnosno druga nadležna komora, na
osnovu koje magistar farmacije, odnosno farmaceutski tehničar stiče pravo za samostalno
obavljanje apotekarske djelatnosti;
g.
recept
je javna isprava propisanog oblika i sadržaja koji mogu propisati samo ovlašteni doktori
medicine i doktori stomatologije odnosno porodični doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te
ovlašteni specijalisti doktori medicine i doktori stomatologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao
i ovlašteni specijalisti u hitnoj medicinskoj pomoći, koji posjeduju licencu za obavljanje
profesionalne djelatnosti;
h.
interventni uvoz
je uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet izdatu od Agencije za
lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i koji se uvoze,
saglasno državnom Zakonu, u slučajevima: hitnog uvoza za potrebe pojedinačnog liječenja, na
prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog potrebnog uvoza ograničenih količina lijekova koji nemaju
dozvolu za stavljanje u promet, a nužni su za zaštitu zdravlja stanovništva, na prijedlog
zdravstvene ustanove; hitnog uvoza lijeka humanitarnog porijekla i uvoza lijekova potrebnih za
naučnoistraživački rad;
i.
dežurstvo
je poseban oblik rada magistra farmacije u zdravstvenoj ustanovi poslije isteka
redovnog radnog vremena;
j.
pripravnost
je poseban oblik rada, kada magistar farmacije ne mora biti u zdravstvenoj ustanovi,
ali mora biti dostupan radi pružanja hitne apotekarske usluge i
k.
farmaceutski otpad
je otpad koji nastaje u obavljanju apotekarske djelatnosti i koji je kategorisan
prema kategorijama iz kataloga farmaceutskog otpada.

4
ZAKON O LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM SREDSTVIMA
Član 1.
(Predmet Zakona)
(3)
Ovim Zakonom osniva se Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kao ovlašteno
tijelo za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se koriste u medicini u Bosni i Hercegovini (u daljnjem
tekstu: BiH).
Član 2.
(Definicije)
•
Pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1.
Lijek
je svaka supstanca ili kombinacija supstanci, namijenjena za liječenje ili sprečavanje bolesti
kod ljudi. U lijek se ubraja svaka supstanca ili kombinacija supstanci koje se mogu primijeniti na
ljudima radi postavljanja dijagnoze, obnavljanja ili modificiranja fizioloških funkcija, te radi
postizanja drugih medicinski opravdanih ciljeva.
2.
Supstanca
je materija koja može biti:
a)
ljudskog porijekla, npr. ljudska krv, krvni proizvodi i dr.;
b)
životinjskog porijekla, npr. mikroorganizmi, cijele životinje, dijelovi organa, životinjski
sekreti, toksini, izlučevine, krvni proizvodi i dr.;
c)
biljnog porijekla, npr. mikroorganizmi, biljke, dijelovi biljke, biljni sekreti, izlučevine, i dr.;
d)
hemijskog porijekla, npr. elementi hemijske materije u prirodnom obliku i hemijski
proizvodi dobiveni hemijskom promjenom ili sintezom i drugi.
3.
Magistralni lijek
je lijek pripremljen u apoteci u skladu s propisanim receptom za pojedinačnog
pacijenta.
4.
Galenski lijek
je lijek pripremljen u galenskoj laboratoriji apoteke prema farmakopejskim i drugim
propisima, a namijenjen je za izdavanje u toj apoteci.
5.
Homeopatski lijek
je lijek izrađen od proizvoda, supstanci ili jedinjenja, koji predstavljaju
homeopatske sirovine saglasno postupku za izradu homeopatskih lijekova s utvrđenim stepenom
razblaživanja po metodama evropske farmakopeje, farmakopeje BiH ili farmakopeje koja je
zvanično prihvaćena u nekoj od članica EU.
6.
Herbalni lijek
je svaki lijek koji isključivo sadrži kao aktivne sastojke jednu ili više herbalnih
supstanci ili jedan ili više herbalnih preparata, ili jednu ili više herbalnih supstanci u kombinaciji s
jednim ili više herbalnih preparata.
7.
Herbalne supstance
su cijele, fragmentirane ili rezane biljke, dijelovi biljaka, algi, gljiva ili lišajeva u
neprerađenom, suhom ili svježem obliku. Određeni eksudati koji nisu bili predmet obrade također
se smatraju herbalnim supstancama. Herbalne supstance precizno su definirane korištenim
dijelom biljke
i botaničkim imenom u skladu s binomnim sistemom (rod, vrsta, raznolikost i autor).
8.
Herbalni preparati
su preparati dobiveni preradom herbalnih supstanci odgovarajućim naučno
dokazanim metodama.
9.
Tradicionalni lijekovi
su lijekovi namijenjeni samoliječenju na način koji je naveden u uputstvu za
upotrebu, koji se koriste samo za unutrašnju ili vanjsku upotrebu, a za koje postoje podaci da se
upotrebljavaju kao lijek najmanje 30 godina ili najmanje 15 godina u BiH ili u zemljama članicama
EU i čiji se farmakološki učinci, neškodljivost i efikasnost pretpostavljaju na osnovu dugogodišnjeg
iskustva.
10.
Farmakopeja
je zbirka propisa za izradu lijekova, provjeru i potvrđivanje identiteta, provjeru i
utvrđivanje čistoće i drugih parametara kvaliteta lijeka, kao i supstanci od kojih su lijekovi izrađeni
5
11.
Biološka raspoloživost
lijeka je obim i brzina kojom je aktivna supstanca ili njen aktivni dio
apsorbirana iz farmaceutske forme i postala raspoloživa na mjestu djelovanja. Ako su lijekovi
namijenjeni sistematskom djelovanju, onda se biološka raspoloživost definira kao obim i brzina
kojom se aktivna supstanca ili njen aktivni dio oslobodi iz farmaceutske forme u sistem krvotoka.
12.
Bioekvivalencija
je stepen sličnosti lijekova
13.
Generički lijek
je lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav aktivne supstance u istom
farmaceutskom obliku (ili različiti peroralni oblici s trenutnim oslobađanjem aktivne supstance) s
referentnim lijekom i čija je bioekvivalencija s referentnim lijekom dokazana odgovarajućim
ispitivanjima biološke raspoloživosti odnosno bioekvivalencije, osim kada to na osnovu naučno
prihvaćenih smjernica nije potrebno. Različite soli, esteri, izomeri, smjese izomera, eteri, kompleksi
ili derivati aktivne supstance smatrat
će se za istu aktivnu supstancu dok se ne dokaže da se
značajno razlikuju s obzirom na sigurnost i efikasnost lijekova.
14.
Farmaceutski oblik
je oblik lijeka pogodan za primjenu (tablete, kapsule, masti, rastvori za injekcije
itd.).
15.
Dobra proizvodna praksa
(GMP) je sistem pravila za osiguranje kvaliteta koji se odnose na
organiziranje, nadzor i kontrolu kvaliteta svih aspekata proizvodnje lijekova.
16.
Dobra kontrolna laboratorijska praksa
(GcLP)
je dio dobre proizvodne prakse kojim se obavlja
kontrola kvaliteta lijekova.
17.
Dobra laboratorijska praksa
(GLP) je sistem smjernica za osiguranje kvaliteta, koji osigurava
organizacione procese i uslove kojima se pretkliničke laboratorijske studije planiraju, izvode,
nadziru, zapisuju (protokol) i o njima izvještav
a.
18.
Dobra transportna praksa
(GTP) je sistem smjernica kojima se osigurava kvalitet koji se odnosi na
organizaciju, izvođenje i nadzor transporta lijekova i medicinskih sredstava od proizvođača do
krajnjeg korisnika.
19.
Dobra apotekarska praksa
(GPP) je sistem smjernica za osiguravanje kvaliteta usluga koje se
pružaju u apoteci.
20.
Dobra skladišna praksa
(GSP) je sistem smjernica za osiguravanje kvaliteta koji se odnosi na
organizaciju, izvođenje i nadzor skladištenja lijekova i medicinskih sredstava po utvrđenom redu.
21.
Dobra klinička praksa
(GCP) je međunarodno priznati etički i naučni sistem smjernica za
osiguravanje kvaliteta planiranja i izvođenja, zapisivanja, nadziranja i izvještavanja o kliničkom
ispitivanju na ljudima, koji osigurava vjerodostojnost podataka dobivenih u ispitivanju te zaštitu
prava, sigurnosti i blagostanja ispitanika.

7
S
tatistički od 10000 sintetiziranih supstanci
•
20 dodje do predkliničke faze
•
10 u fazu I
•
5 u fazu II
•
samo 2 u fazu III
10-
12 godina od početka sinteze se pojavljuje nova AS koja može biti preradjena u ljekoviti oblik i ide na
tržišt.
K
ada je na tržištu onda nastu
pa
kliničko ispitivanje
faza IV
. F
aza
IV
podliježe stalnom promatranju od
strane liječnika i apotekara da li dolazi do nus pojava ili neželjenih interakcija kada se AS koristi duži vremenski
period.
K
ada se nova supstanca nadje na tržištu, ona podliježe zaštiti patenta, koja traje 10
-12 godina.
N
akon isteka patenta, lijekovi koji se pojave sa istom AS ali od drugog proizvodjača se nazivaju
generici
.
V
ažna knjiga u farmaceutskoj industriji je
farmakopeja
i
čini skup znanstveno priznatih farmaceutskih
pravila
•
kvalitetu,
•
ispitivanjima,
•
skladištenju,
•
izdavanju,
•
obilježavanju ljekovitih preparata
•
sadrži opšte i normirane propise,
metode ispitivanja
monografije AS, PS,
ljekovitih formi i preparata
pravila o spremnicima
Medicinski produkti
S
luže kao i ljekovita sredstva za otkrivanje, sprječavanje, tretiranje ili ublažavanje bolesti
. R
azlikuju
se
jer
djeluju većinom na fizikalnom putu za razliku od ljekovitih sredstava koja svoj cilj dosežu farmakološkim
putem
.
M
edicinski produkti moraju posjedovati dokaz o:
•
kvalitetu,
•
sigurnosti i neškodljivosti,
•
Ispunjavanje cilja koji je zadat od strane proizvođača.
M
edicinski produkti imaju različite grupe u ovisnosti o riziko
-
potencijalu (u EU) i to: I, IIa, IIb i III
. U
klasu I
spadaju neinvazivni produkti sa kratkim vremenom korištenja, dok u klasu III spadaju implantati za srce, KS i
NS. U
medicinske produkte spadaju zavoj, dezinfekciona sredstva, gel za UZ pregled, tekućina za leće itd.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti